Skip to main content

Tala o Ta’aloga Kirikiti

E muamua ona momoli atu le fa’afetai i le kamupani o Feso’otaiga a le Blue Sky, i le tatou tautua lea o le itulau o “Tala o Ta’aloga Kirikiti’ i le tatou nusipepa.

Ia avea pea ia le nusipepa e momoli atu ai le fa’afetai fa’ale’au’au ma le fa’alelava i lea kamupani, mo lenei tautua i le atunu’u e ala i ripoti o kirikiti fa’asamoa i lea vaiaso ma lea vaiaso.

E fa’amanatu atu i tusi ‘ai a le tele o ‘au, e tusi fa’asa’o lelei mai le igoa o teine o nai a tatou tagata ta’a’alo e mana’omia e le tusitala ona fa’aaogaina, ia le sasi fo’i le auaunaga ma fa’ate’ia ai nisi i le ma’ema’ea o i latou ona ua sasi suafa.

O le vaiaso lenei ua toe vaaia ai fo’i le toe sui o le alualu i le luma o tamaita’i ma a ali’i kirikiti i a latou taumafaiga, i le aso Tofi na toe ausia ai fo’i le isi matati’a.

I le fa’ate’a i le itupa o tamaita’i, ua tula’i mai le tamaitai fa’ate’a a le I’a Vai, o Tauia Pati, ua ia toe ausia fo’i le iva (9) ‘olo i le ta’aloga ma le Moso’oipala.

I le itupa o ali’i ua ausia e le ali’i ta a le Pisisami o Marcus Ufuti, le lima sefulu iva (59) ‘ai, i le ta’aloga na faia i Pago Pago i le malae kirikiti i Gagamoe, ma le ‘au a Tama o le Lega mai Poloa.

Ia o ‘au ua mae’a a latou ta’aloga ma ua atoa a latou faiaina e fa (4) i le ta’amilosaga ua fa’apea fo’i ona mae’a a latou ta’aloga i lenei tausaga, i le itupa a ali’i, ua aofia ai Sinapati mai i Tafuna, o le Mea’ese mai Alofau, ma le ‘au a le Tuna’ula mai i Fagaitua.

O ‘au nei o lo’o lelei pea lava a latou ta’aloga e le’i i ai lava ni faiaina, ma e foliga mai, o i latou lava nei e i ai le avanoa e oo ai latou taumafaiga e su’e le siamupini o le itupa a ali’i ma tamaita’i.

O le itupa a ali’i, o le I’a Vai mai Malaeloa (4-0), Fetulele mai i Tula (4-0), ma le Seaula mai i Aoa e tolu (3-0) malo i ana ta’aloga, ae leai se faiaina. O lo’o i ai fo’i ‘au a le itupa o ali’i, na’o le ta’itasi faiaina e aofia ai le Pisisami, ma le Mosiula.

O ‘au uma nei, e le’i ta’a’alo, o lona uiga, o tu’u i se isi ituaiga faiga, e i’u lava ina faiaina le tasi i le isi, ona toe amata loa lea o le latou ta’amilosaga, ae ofi atu ai ‘au nei e ta’itasi faiaina.

Ou te talotalo lava ia fa’apena se mea e tupu, ona toe fai ai lea o le ta’amilosaga i ‘au nei e tutusa, aua o le ta’aloga e fitifiti le polo, e maua le polo e tau-le-fiti, e fiti-feoloolo, e matua fiti le polo, pea o’o lava ina tafiti.

O le itupa a tamaita’i, e fa a’u nei e le’i maua ni faiaina, o le I’a Vai mai i Malaeloa ((3-0), o Teine o le Asaga mai i Aunu’u (3-0), o le Lupelele mai ‘Ili’ili (3-0) ma Teine o le Aeto (2-0).

O nei lava a’u e tula’i mai e lelei lava a latou a’u kirikiti i tausaga uma, i le sefulu tausaga talu ai se’i o’o mai i le taimi nei.

Ua maua fo’i le tala i le fa’amavaega a le a’u lea a Alao, ua taua mai e le Ofisa tau Samoa, ua fa’amavae atu le a’u lenei i le vaiaso ua te’a mai le ta’amilosaga o lenei tausaga.

LIKI A TAMAITA’I O LO’O FAIA LEA I FAGA’ALU

I’A VAI, MALAELOA (3-0) v MOSO’OIPALA  (*1), (0-2).

I le ta’aloga lenei na vaaia ai le teine o Tauia Pati, ua pei lava e na’o ia lea e fai le ta’aloga mo teine tata a le Moso’oipala, i lana fa’ate’a i lena aso.

Na ia mauaina ‘olo e iva (9) i lena ta’aloga, ma ‘olo i te’a na fesoasoani atu ai ia Fia, Lela ia ma Rosie na o ane e sui fa’ate’a a le I’a Vai.

Fai mai Tauia, “Ou te musu tele ae fai mai le nusipepa o maua na tutusa a Omeka i le tele o ‘olo, e ‘ese’ese ‘au na maua ai o ma ‘olo ma Omega, ia mafaufau i a’u nei e lua, o le Autalavou a Fagaalu, lea na fai ai faiga a le teine o Omeka, ma le ‘au a le Moso’oipala lea na ou mauaina ai le iva o ‘olo.”

“O lenei ta’aloga e fa’ato’a iloa lava lea o le auro i le afi. Oute te le fa’amaualuga ae ou te te fa’amoemoe lava i le malosi ma le atamai, na aumaia e le Atua ia te a’u. E fa’amoemoe mai le matou ‘au ia te a’u, ou te fa’amoemoe fo’i i ai i le taimi o ta’aloga. E tofu lava matou ma le mea e fai, le mea lena e manumalo ai i le tele o ta’aloga.” O se fa’asoa lea o manatu ma lagona o Tauia i le alii tusi ‘ai.

Na tata muamua le Moso’oipala maua ‘ai e lima sefulu fa (54) ae 19 le pe, i le vaai atu fo’i i le talitua’a a Teine o le I’a Vai, i le matua mataalia mai pei lava, se’i vagana ai polo e tau fetuli ma sapo mai, e fa’ailoga fesili i le sapoina.

Ae a alu atu le polo, ma e alu atu sa’o lava i le tagata, ua mautinoa lava le maua mai e le talitua’a.

Na o ifo loa le I’a Vai e tuli ‘ai nei a le Moso’oipala *1, e i ai fo’i le mea malie lava na tupu i le ‘auta a le I’a Vai, o faiga a fa’ate’a a le Moso’oipala, e le lelei mai o a latou te’a ile amataga o le ta’aloga.

E lima pe (5), ae fa’atoa sefulu lua (12) ‘ai, ona ua lelei mai le pauuga a fa’atea tuai o le Moso’oipala o Mellisa, Ana, Ali’itasi ma Sovita, ma na maua lelei pauuga o tea i le amataga, na mafua ai le ta gata o le I’a Vai i le amataga .

Na sui uma ina ua tula’i mai Lilly & ‘the gang’ lea na sefulu valu ‘ai (18), na gasolosolo atu loa i luga ma le ‘auta a le I’a Vai, ta uma ‘ai e lima sefulu fa (54) a le Moso’oipala *1.

E maua ifo ‘ai, ae ua tigaina le ‘au a le I’a Vai i le taumafaiga o fa’ate’a nei a le Moso’oipala.

Ua tele lava ina maua avanoa e sao ai teine ta a le I’a Vai ina ua le lelei mai le talitua’a a le Moso’oipala, ua fa’aumiumi ai ma toe maua a latou avanoa e ta ai fa’alua.

O teine o le Moso’oipala *1 na maua ‘ai, o Asuetege 14, Mellisa 8, Ali’itasi 7. Fa’ate’a o Mellisa (5), Ana (3)  Ali’itasi ma Sovita.

ASO FARAILE.

SEAULA, AOA (1-2) v AUTALAVOU FAGAALU, (1-2).

O le ta’aloga lenei ua ta le iloa, po’o o le a le mafuaga ua fa’apea ai ona fai, poo le mea ua manatu mama le ‘au a le Seaula i le a’u a Fagaalu.

Po’o le mea ua vave ona sui le a’u a Fagaalu i le taimi pu’upu’u lava, i le lua vaiaso a’o lenei ua tele le suiga o le latou ‘au, e leai se fefefe e ta’a’alo ma ‘au lelei nei.

O le ‘au a le Seaula, lea e tele i teine ua leva fo’i ona kirikiti i isi ‘au kirikiti ua iloga fo’i i le ta’aloga.

A’o ‘au lea a le Autalavou, e pei a na’o le to’atolu i le to’afa teine ua maitauina na ta’a’alo muamua i isi fo’i ‘au a isi afioaga. A’o le mea lea ua i ai, ua pei lava le ‘au lea a le Autalavou o le isi ‘au ua leva ona fai mai i tausaga ua te’a.

Toe pau lava le mea lea e vaai atu ai ma alofa i le fa’ate’a a le Autalavou, ‘e leai se’i fa’atalitali i le talitua’a po’o teine polo mamao ia, ma le taloto.

Na ona maua lava o le polo, e le isi fa’ate’a alu loa i le atoa e aunoa ma le va’ava’ai i tua i ana polo mamao ma totonu o le taloto, e fai lava ia. Fa’atoa fa’ali’i lava i polo mamao pe a alu atu se polo i luga, e le’i sauni mai le talitua’a.

Ua na’o nai fautuaga, e le’o silafia le mea o lo’o matau atu e le komiti ma tagata maimoa ae maise o le tapua’iga a le afioaga peita’i o nai lape ia i totonu o le malae ta’alo, e fa’ailo mo se aga’i i luma o le taumafaiga.

E aoga fautuaga, ma le tu’ualalo a tagata e maua ai se lesona o lou faiva-alofilima lena o lo’o e naunau e fa’aleleia atili.

Na tata muamua le Autalavou, maua ‘ai e valu sefulu (80) ae fa’ato’a 13 pe, ona o le tulafono a le liki a tamaita’i, e 80 loa ‘ai ona tuli loa lea e le isi ‘au.

Na tuli loa lea e le ‘au a le Seaula, maua le valu sefulu ona fa’aauau lea ona a latou ‘ai fa’asili, lea na maua ai le 45, tu’u fa’atasi o latou ‘ai, e selau lua sefulu lima (125).

Ia ae se paga lea, ua o’o mai le fetu o le aniva, ae ua le tu’u le malae i Vaovai i le manaia o le ta’aloga. Ona maua ai lea o le fa’aiuga a le komiti, ‘o le a taoto ai fa’apea se’i sau se malama, ona toe fa’aauauina lea o lea ta’aloga matagofie ma le finau.

ASO TO’ANA’I:

 I’A VAI (4-0) v TEINE O LE MANULELE TAUSALA (0-3)

Na vaaia le naunau a le ‘au lea a le Manulele Tausala, i le fia maua o se malo i le latou fetauiga lea, ae se paga, e malolosi uma a’u nei e fetaui ma le Manulele Tausala.

E leai ou te te fai atu e vaivai le Manulele, ae o lena e filo ai ma teine laiti lena e vaaia ua amata ona o mai e a’o a latou kirikiti, a’o le tele o a’u na e malolosi mai, e leai ni teineiti e tau a’oina a latou ta’a’alo.

O isi a’u, se’i iloga lava ua lelei le ta’alo a se teineiti pe auai fo’i i se ta’aloga ae fa’atonutonu atu lava e teine matutua, ae ua lelei i le ta ma le talitua’a. E laiti la mea e tau fa’atonu atu i ai, ae ua lelei i le tele o mea.

Na muamua tata le ‘au a le Manulele Tausala ina ua manumalo i le viliina o le tupe, na vaaia ai le malosi o le talitua’a a le I’a Vai, ae vanaga ni polo e tamomoe  teine e tau sapo, ona maua lea i le mea lena e fa’ailoga fesili.

Ia ua amata le ta’aloga ma le fia momoe o teine ta’a’alo, talu ai, e silafia loa e le komiti e lua ta’aloga i lena aso Toana’i, ia ona amata loa lea i le 8:00am.

Afai e silasila a’e e tolu ta’aloga, ona amata lea i le 7:00am ta’aloga, o se tu’ualalo atu lava i le Komiti mamalu, aua le aga’i i luma o isi aso Toana’i lea o lo’o totoe nei a’o le’i faia le liki.

Sa maua e le Manulele Tausala ‘ai e ono sefulu (60) ina ua uma a latou pe, ona tuliina lea e le I’a Vai. O se mea malie na tupu i lena ta’aloga.

Na o fa’atasi ‘ai ma pe, tasi le pe ae fa’atoa 2 ‘ai, na o’o mai lava i le ono pe, ae fa’atoa 15 ‘ai, ona fesuia’i loa lea o teine ta a le I’a Vai, ua toe fesuia’i i teine e lelei a latou ta i le te’a e sosolo i lalo.

Pei a o te’a lea e fa’aaogaina e Teine o le Manulele Tausala, na o mai loa mai loa teine na e lelei o latou ta i lea ituaiga te’a, sui ai loa ma le ‘tala o le vai ma le usuga’.

E le’i umi se taimi na tata ai le ‘au a le I’a Vai, ae maua ‘ai nei e 60 a le Manulele Tausala, i le fa’atoa sefulu tasi (11) pe. Ma o teine nei a le Manulele Tausala na ‘ai silia: Orepa 15, Sofi 9, Moana 7, Mele 7. O fa’ate’a; Sofi, Orepa ia ma isi na fesoasoani mai i ai.

O le I’a Vai ‘ai silia: Tauia 15, Lela 13, Fia 5, Tiva 7. O fa’ate’a a le I’a Vai, o Tauia (4), Fia (4) Lela, Rosie.

LUPELELE: ‘ILI’ILI (3-0) v TEINE O LE MOLI: NUA/SE’ETAGA (2-1).

O’i na fa’aalia ai le le mafaufau o le ‘au lenei a le Lupelele, se ua outou faia lava le mea e fa’agata ai le fiafia a Teine o le Moli, e tou te iloa pe silafia ea le mea e igoa o le faifailemu, po’o ta’a’alo fuafua i ‘au na.

Ia sau ia oe si o’u te’i o Se’etaga/Nua po’o teine o le Moli, fai atu lava ia te oe, e ‘ui ina e utia i se ‘au e matutua le latou ta’alo ia outou.

Ia afai fo’i ua so’ona fai oe i le mafaufau lena a le ‘Lupe’ ia soia ia, lena na laki ua pe ile se’e, ana e pe i le ‘olo oute fai atu a oute le leiloa po’o o lea le mea e o’o ia outou.

Na malo lava le Lupelele i le ta’aloga faitaulia lea ma Teine o le Moli mai Nua ma Seetaga. Ma ua see atu ai manual o Lupelele i le 3, leai se latou faiaina, ae o le teine o le Moli ua atoa le lua o manumalo ae tasi le faia’ina lenei.

MALAE I GAGAMOE, PAGO PAGO: TA’ALOGA ITUPA O ALI’I

LUPELELE, (2-2) v MEA’ESE, ALOFAU (1-4).

Le ta’aloga mulimuli lea a le ‘au a Alofau, lea na faiaina ai i le ‘Lupe’, ma o i foi na taua e se tasi o le komiti fa’afoe a Pago Pago, “Ia ua maua ‘ai laiti i le latou malae lea e i Gagamoe, 44.”

Ua vaaia le alu i luga o tamaiti lea e ta’a’alo mai i lenei tausaga a le Mea’ese, ua iloa atu lava o tamaiti nei, o le a taumafaia mai le ‘au i tausaga a sau.

O le isi mea lelei lea e fa’aaoga mai e le Mea’ese, ua maua tala ua tau leai ni tamaiti e fiafia i le kirikiti, ua tele lava e isi ta’aloga.

I le maimoa atu i le ta’a’alo a le ‘au laiti a le Mea’ese, aua ne’i ofo se isi ae mautu se siamupini i lea ‘au le tausaga fou i se latou taumafaiga.

Manaia tele le ‘au mulumu, ma nai tamaiti na e fa’ate’a, o le toaga lava e te’a ma e mafaufau i lea pauuga ma lea pauuga.

Lea e faifai fiafia le tatou taleni, o lena e i ai tama matutua a le tou ‘au, fesili i ai ona latou ta’uina atu lea o le mea e again ai i luma la outou ta’a’alo.

O le Lupelele, o le a outou fa’asolo atu nei i isi ‘au e malolosi i le taimi nei, mea sili lava ua tou faiaina ia Fetulele ona o le fa’atamala lava o outou ia.

 Ae semanu ana lelei le tou talitua’a, fa’apenei ua tasi le faiaina a le Fetulele ia te outou.

Lena la ua i ou lima le fa’amaloloina o le Mea’ese, aua po’o a isi faiaina a le Mea’ese, a’o outou lea ua fa’amaloloina o le ‘au a Alofau.

Lona uiga la e lua mea o le a outou o’o nei i ai; (1) O le a alualu ai a le tou ‘au, i le lelei lena ua i ai (2) a le vave fo’i ona tou fa’atofa mai i le komiti ma le liki.

A lelei ma manuia le ‘au, ia manaia…a te’i ua fai atu i le vaiaso lenei, ae tou o atu fo’i e pe’i o le Mea’ese, ia o aga lava o le ta’aloga, e se’e lava lenei mea o le Malo.

TAMA O LE LEGA (2-2) v PISISAMI (2-1)

O le ta’aloga lea, ua toe fa’asao mai i le gutu o le faiaina le Pisisami i faiga a Tama o le Lega, e le iloa o le fai ai nei Marcus ma ’tupu’ o lea ‘au i le aso Toana’i. E selau ma le tasi (101) ’ai a le Lega ae 17 ona pe, lea la na tuliina loa e le ‘Pisi’.

E lua sefulu iva (29) ‘ai, ae ua atoa pe e 7 a le Pisisami, na vaaia le mananaia o te’a a le Lega i le amataga, maua lelei lava pauuga, e tele lava i le pa’utasi ma afu uma ai le ‘autata a le Pisi.

Le lelei o le fa’ato’ato’a atu e Reupena o le isi itu ‘olo ae fa’apena fo’i le isi (i le pito i le Plaza) a isi fa’ate’a na e i ai.

E fitu pe, ae fa’atoa lua sefulu iva (29), o le mea ua matou maitauina le faiaina leaga  le Pisi i le aso lea, ae savalivali atu loa Marcus i luga o le malae.

I le te’a muamua lava, o le afa na taumafai Marcus e ta fa’alava, ae sese lona taimiina, lea la na tau tonu lava le polo i lana ‘autafa o le mata, sa taofia loa le ta’aloga ae taufai le fofoga a le tama ta’alo.

Fa’apea ai o le alu nei i lalo, se’i tau fai lana fofoga, ae leai ua tete’i tagata i le va’avaai atu, o le la e toe fa’aauau lava le ta’aloga e Marcus.

I le faiga la a le tama o Marcus ina ua uma na lavea lona mata, ta i ‘i, ta i ‘o, ta i luga, ta fa’alava, ta aga’i i tua, toe toe lava ana mafai ona ta i lalo i le palapala, ai ua mafai ona ta ai.

Ua uma fa’ate’a, a’o le la e ‘ata’ata mai lava Marcus ma ta le polo, a le solasola solo te’a a Tama o le Lega, e lavea lava i le ta a le tama.

Fai mai Ta’ita’i Malae o Toilolo ma Letele, “Ua mama le ‘au te’a e te’a atu i luga, ma taumafai ai e ‘alo’alo mai le ta. Ia o le isi mea o le tulafono, e lua te’a e alo, tau loa ‘ai a le ‘au lea e tata.”

Fai mai tamali’i lea, “Po’o le a le mea e le tami atu ai le te’a i Fagasa, ta’amilomilo a’e i mauga, tami mai ai i le maketi i Fagatogo, totolo mai i le Plaza i Pago Pago, ma maulu mai ai i le mea lea e tu atu ai i le ‘olo, ae o le la e fasaga mai Marcus i’inei, te’i lava i le pa’u o le ‘olo.”

E uma lelei ‘ai a le Lega e 101, o la lava e tu ia Marcus, toe ta latou ‘ai fa’asili, ma uma lelei a latou pe, e le’i pe lava le tama i le tataga atoa o le ‘au.

Lea na maua ai ‘ai e 118, ae 19 pe, a’o le ‘au a le Tama o le Lega, toe lua (2) pe, ae ua atoa ana ‘ai e 101, na toe tata e fa’auma le latou ‘au-tata, lea na o le 7 ‘ai fa’asili, ae pe le isi o le masaga.

Na manumalo ai le Pisisami, i faiga a le tama lea o Marcus, ana le vave uma le latou ‘autata, e le iloa pe o’o lava i le 100 ma ona tupu ‘ai.

Tama ‘ai-silia a le Lega: Alafua 18, Sapati 10, Manulele, 15, Faiva’a 10, Fa’atoga 9; O fa’ate’a o, Alafua, Reupena, Sapati ma isi fa’ate’a a le Tama o le Lega.

O tama na ta ‘ai a le Pisisami; Marcus 59, JR Sitau 10, Mao 11, Ricky 11. O fa’ate’a; Marcus, Mao ma isi tama e sui te’a.

PYCCT, PAVAIA’I (1-4) v MOSIULA (3-1)

O lenei ua fa’auma ta’aloga i le aso Toanai i le va lea o PYCCT mai i Pavaia’i ma le ‘au a le Mosiula mai i Masefau, ia na tata muamua ai Pavaia’i, ma o le mea e lelei ai, o le Faifeau a le EKFAS i Pavaia’i e susu mai i Masefau.

O le mea la lea na tupu, tiga le fa’asao o le Faifeau e tama o le Mosiula, e le ita lava i ai le kapeteni o Loia, fa’apea ta ita ai o le ‘ava’avaau i le tama lea na nofo fa’apau le polo i lalo, ae fa’asao le latou tama.

Ta te fiu e tilotilo i le kapeteni po’o a ana uiga e fa’aalia mai, ae ta te vaai atu, ‘o le a OK’ mai lava le kapeteni o Loia.

Ae o le faiga fo’i o le sapo a le tamaitiiti lea o Jeffery, e tolu lelei ana polo sapo i lena aso.

Na maua ‘ai e 91 a le Autalavou mai i Pavaia’i, i le tele o le alofa ma agalelei o le ‘au lenei a le Mosiula i lena ta’aloga na faia, e faigata le vaai i Lupe Fa’alelei a le Afioaga o Masefau, lea ua i ai nei i Pavaia’i.

Le manaia ia o le tele o ‘au lea e ta’a’alo mai ai le ‘Au-Faigaluega, e taofiofi mai ai le ote i nai tulafale e ‘aveina ‘au, a’o le leaga faia ia.

A tu mai ma le pate, e te fefe fua atu ai fua i le tu mai, ae a sasau nei, e alu ifo i lalo le ulu  o le pate, ae ova i luga le alu o le polo.

Ae a ote mai i nai isi tama o le ‘au, sole ua laki o le mamao lava o le masina, semanu e fa’alogo mai i ote a tama ia.

Ua atoa nei fagiana a Pagaiai, ae ua se’e atu Mosiula mai Masefau i le ta’i 3 o malo ae tasi lava le latou faiaina.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Sports

View all