Skip to main content

Silia i le 200 au fa’au’u Aoga Maualuga a Samoana

 E to’a 220 le fanau fa’au’u mai le a’oga maualuga a Samoana i le aso ananafi, ma na fa’atumulia le Fale Ta’alo o lea lava laumua i le to’atele o matua ma aiga, ae maise o malo fa’aaloalogia sa valaaulia.

 

E ui i le latou fiafia, ae na fa’atagisia se 3 minute e nofo fifilemu ma le gaoia ai le fanau ma i latou uma na aofia, ina ia aloa’ia ai le to’esea o se tasi o tina faia’oga a le fanau ua maliu, ae toetoe lava o’o mai i lenei aso atofaina.

 

O le tama’ita’i pule aoga sa ia fofogaina lenei mana’oga taua, ma sa vaaia fo’i le tutulu o nisi o le fanau a’oga, peita’i, o le galuega ua mae’a ona faia e lea faia’oga.

 

Mai le au faauu, e 24 i latou ua auai i le NHS e maualuluga o latou togi i mataupu sa tau’avea i le a’oga. O le tama’ita’i na ia mauaina le togisilia o Brie-A’Nah Augustina Fruean. O lana SAT e 1050, ACT 20; ma lona GPA 3.994 ma o ia o se talavou o lo’o avea ma totino o le CCJS Pago Pago. E tolu tausaga o avea peso ia ma totino o le NHS ma e tele fo’i tauvaga eseese i mataupu eseese sa auai ai o ia a’o a’oha mai pea i le Laumua o le Malie i Utulei.

 

O le tele o tausaga o le soifuaga o lenei tama’ita’i o lo’o tausia ai o ia e ona matua matutua o Tuli ma Epenesa Fruean i Pago Pago. E ta’alo fo’i le soifua talavou o Brie-A’Nah Fruean, ma e iloga fo’i i le Girls Varsity Basketball team a Samoana. Na avea o ia ma Teutupe i lana vasega 11, sa tauva i le Math Competition, Science Fair ma le Accounting Competition a aoga maualuluga. Ua filifili o ia e ulufale atu i le Dominican University i Kalefonia, lea e maua ai lana sikolasipi e $96,000.

 

O le tulaga lua ua maua e Grace-DamonaLumina Tuato’o, o se alo e fa’asino ia Tuato’o Seakerise ma Alapasab Tuato’o o Fagatogo ma Alofau. O lana GPA e 3073 ma lana SAT e 1,110 ACT 21. O ia o se talavou totino a le CCJS i Fagatogo. Na mauaina e Grace le fa’ailoga a le Rotary Club ma sa auai fo’i o ia i le tele o tauvaga sa fa’atautaia i le va o a’oga maualuluga i le teritori, ma ua talia mai fo’i o ia i le tele o Iunivesite ma Kolisi i fafo peita’i, ua filifilia e ia le Iunivesite o Washington. O ia fo’i o lo’o ua ia mauaina le Sikolasipi a le malo mo fanau e sailia fa’ailoga maualuluga mai so’o se Iunivesite i fafo.

 

I le lauga na filifilia e le vasega fa’aiuaso, le sui kovana Lemanu Peleti Mauga ma ia fa’apea ane, “O i latou fai mo latou le lumana’i, o i latou ia sa taumafai malosi ina ia fa’ataunu’u ma ola fiafia i le matagofie o latou miti.”

 

“Aua le fefe e fesaga’i ma le lumana’i i ona lu’iga, aua o mea uma, e tatau ona e taumafai e maua se avanoa e toe tautuaina ai le to’atele o lou atunu’u. Ia fa’aaoga ai lau taumafaiga, ia iloa ona ola fa’atasi, finau fa’atasi i mea lelei, aoaoina fa’atasi ma isi aua e mafai ai ona tatou fetufa’i fa’atasi manuia o le tatou atunu’u i ona ala eseese.”

 

“E le tasi se ala ua fa’amanuia mai ai le Atua i ona tagata, e tele magaala ma faiva e te filifili ai po’o le a tonu e te fiafia e fai. Afai fo’i ae le taulau o se isi faiva, e matua sili ona fa’amanuia le Atua pe afai e te toe timata le upega fagota ma toe taumafai atili. O le to’atele o taitai iloga o so’o se atunu’u, e le’i faigofie ona manumalo. E tele taimi sa faia’ina ai, ma toe taumafai ma saga taumafai se’ia o’o ina manumalo.”

 

Sa lisia e Lemanu le to’atele o tatou ta’ita’i ua tuana’i, ma e ua tatou iloa o nisi na tula’i mai ua manuia latou taumafaiga, ae sa a’o’oga uma lava i le Samoana: Aleki Sene 1946, ulua’i inisinia a le tatou malo i ala o feso’ota’iga, amatalia e ia le Litaea a le tatou malo, na fa’atonusili mo le tele o tausaga i le ASTCA, Mere Bentham, AP Lutali sa avea ma KovanaSili, ae o le Sui fo’i i le Konekeresi, A.U. Fuimaono, faia’oga mo ni tausaga e tele, ulua’i Sui i le Konekeresi, Kovana Itumalo o le falelima i Sisifo, Tauese Pita Sunia, Faia’oga, Fa’atonu sili o A’oga, Sui Kovana ma Kovana o Amerika Samoa, Togiola Tulafono, ulua’i kovana lea o lo’o soifua mai pea, Fa’amasino, Senatoa, Lucena Kovana ma Kovana o le tatou Malo. Lolo Moliga Senatoa, Peresetene o le Maota Maualuga, Kovana o le Malo o Amerika Samoa. Dr. Ruth Matagi,Faia’oga, Pule A’oga, Fa’atonusili o A’oga.

 

Sa ia fa’amatala se tasi na koleni fa’apitoa mo lona malo ina ia mua i le tu’uga. Sa fa’amautu lona fa’ailoga e lona atunu’u e maua le $5,000. ae o le isi $5,000. e fa’atoa maua fo’i pe afai ae to’ai taunu’u i le tini. O lona uiga, afai ae le oo i le tini, e le maua le ‘afa o lona fa’ailoga mai lona malo. Na oo lea sui i le tini, ae o le malosi ua matua toe toe ina leai. Peita’i, ina ua fesiligia, sa ia fa’ailoa mai, “E tatau lava ona ou oo i le tini.”

 

I le toe pese sa fofogaina fa’apitoa mo le lauga, sa peseina ai e le tama’ita’i o le vasega fa’aiuaso le “You raised me up!” e fa’afetaia ai le tausiga matalasi a Matua mo le fanau. Peita’i, sa i ai le pese muamua a’o lei oo i le afa o le tautalaga fa’apitoa, o le vi’i lea o faia’oga uma, sa momoli ai le sao po’o le fa’afetai a le vasega fa’ai’uaso ma le latou fofoga fa’apitoa, mo le vasega o faia’oga uma lava o Samoana i lenei tausaga.

 

I fa’ailoga na taua’aoina mo sikolasipi a le Malo, e 18 lelei le fanau fa’au’u mai Samoana ua maua o latou sikolasipi mai le Malo, e aofia fa’atasi ai avanoa mo kolisi ma iunivesite i fafo fa’apea ma le ASCC.

 

E to’aono i latou na maua sikolasipi mo aoga i fafo: Bre-A’Nah Fruean, Grace Tuatoo, Susana Lee, Sinailetulaga Trude Kulberg,Marietta Lee, Mary Taimane Malubay, ae o le isi vaega uma ua maua sikolasipi mo le ASCC.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all