Skip to main content

Tala I Vaifanua

FIAFIA FA’AIUGA TAUSAGA A’OGA & ASCC BAOA NOFOATOFI FOU

 

O le aoauli ananafi na fa’atasia ai fanau o lo’o tau’avea kosi fa’apisinisi i le Kolisi Tu’ufa’atasi mo se ‘aiga fiafia e aofia ai faia’oga i le tausaga atoa sa latou fa’atasi ai ma talia le fautuaga ma fa’atonuga tau a’oa’oga fa’apisinisi, atoa ma mataupu fo’i sa tauavea.

 

Sa latou patipatia fo’i le tutula’i mai o tofiga fou i lenei tausaga a le BAOA-ASCC, o le Asosi a le fanau A’oga i Kosi fa’apisinisi. E i ai a latou fa’ailoga fa’apitoa sa tatau ona taua’aoina fa’atasi ai i lenei ‘aiga, peita’i, ua faailoa mai, ua fai si tuai ona fa’ao’o ane aotelega o togi mo le fanau fa’au’u o lenei tausaga, o lea ua le mafai ai ona fa’atino lea tulaga i le mafutaga lenei.

 

O sui fo’i e to’alua o le a fa’au’u i le vasega fa’ai’uaso o lenei afa tausaga Me 19, 2017, o sui iloga nei na fa’atautaia ai lenei ‘aiga fiafia.

 

“E fa’afetai atu ia i la’ua nei, ona o le galulue malosi, fa’ataunu’u uma ituaiga kosi sa manatu ina ia mautu ai la’ua a’oa’oga mo le fa’ailoga o le Associate of Science in Business. Fa’afetai ia i la’ua, aua e ui ina na’o le to’alua, ae sa alu le malaga i asiasi i pisinisi i Samoa, sa fa’atino uma sailiga o le seleni ia lava le fa’asoa mo le malaga, fa’atino le ‘aiga fa’afetai ma matua, ae o lea fo’i ua toe fa’atino le fa’atasiga ina ia sailia tofiga fou o le BAOA aua le tausaga a’pga fou o le a savalia,” o se tala lea a le tama’ita’i peresetene fou Samtara Atisano’e.

 

O sui tofia fou mo le laulauatofi 2017-2018 e aofia ai le Peresetene: Samtara Atisano’e; Sui Peresetene: Miracle Matamu, Failautusi: Sherwood Auva’a ma le Teutupe: Fallu Peseta. O le latou fa’atasiga muamua lea ua aiaia ma fa’atautaia e le nofoa’iga fou, ae o lo’o loma le Fiafia Night e faia i se taimi e le o toe mamao.

 

SOLOGA I MALOATA PUNITIA AI ALATELE I FAGAMALO

 

O le po o le aso Tofi na fa’ailoa mai ai le sologa tele i Maloata lea na le toe feso’ota’i ai nu’u tupito i sisifo o Fagamalo. Na alu le aso Faraile atoa o taumafai le aufaigaluega ave masini suapalapala a le Matagaluega o Galuega Lautele ina ia kilia le auala ae a feoa’iga ma lea afio’aga.

 

Na mae’a le tele o lea aso atoa o taumafai lenei galuega ma e le’i maua mai fo’i e le matagaluega se fa’atamalaga sa’o pe mata ua mafai ona uia e ta’avale lea ala i Fagamalo.

 

E oo mai i le aso Gafua i le aoauli sa toe siaki i le Matagaluega o Galuega Lautele i se tala mai lea sologa i Maloata, peita’i sa toe fa’afesiligia tasi lava le vasega o ‘ave masini sa galulue ai, ae le’i o’o mai lava se lipoti.

 

Na fa’ailoa mai e le gata ina le toe uia le alatele, ae na motusia fo’i laina telefoni ma uaea o le Eletise.

 

Na fa’ailoa mai e le vaega a le Maintenance and Operations a le Public Works, e le faigofie lea galuega ona o lo’o tele na’ua le sologa, ma e fa’aeteete fo’i le fa’atinoga o le suage ese o le sologa, ina ne’i toe solo mai afaina ai se tasi o ave masini ma taumafai e kilia le alatele mo feoa’iga.

 

“O le fa’afetai, ona e le’i i ai se taavale i lea vaega o le alatele sa tupu ai le sologa,” o se tala lea a se tasi o sui o le Public Works sa latou mua’i o atu e va’ai i le sologa.

 

E ese mai lena, ae o lo’o i ai fo’i le sologa ma le vaitafe tele i Failolo, sa auai atu fo’i i ai le M&O ina ia latou kilia le tele o le lapisi o ma’a ma ogala’au na sau fa’atasi i lalo i lea sologa ma le palapala fo’i.

 

O SE TUSI TUSIA E SE TINA SAMOA

 

“O le Aitalafu Ua le uma na Totogi”, o le ulutala lea o tusi na tusia e se tina Samoa, Puapa’e Pepe - Folau, mai le afio’aga o Toamua, Faleata.

 

O le tala e afua mai le Fa’amai na a’afia ai le tina matua o le tama’ita’i tusitala, ae na ia tusia e fa’amanatu ai pea lona tina matua lea, Puapa’e Pepe ma Foa’i Magalo, o tina uma o le afio’aga o Toamua.

 

O le vaitau o le Flu na maliliu ai le to’atele o tagata Samoa i le 1918 ma o se tina i lana tusi, “Foine” sa taumafai lava o ia ina ia fa’asaoina lona aiga mai lea fa’ama’i matautia. E tusa ma le 22% o le faitau aofai o tagatanuu o Samoa na maliliu i lea fa’ama’i tele.

 

O Puapa’e Folau, o lo’o nofo mau i Sacramento, Kalefonia, ae o lo’o ua avea lona aumau i na atunu’u, ma mea ua ave ai lona loto e fa’amae’a lelei lana tusi lenei.

 

O le nu’u fo’i lenei o Toamua, sa avea sona vaega ma nu’u e tatanu fa’atasi i ai le to’atele o tagata sa maliliu i le fa’ama’i, o ni ala sa taumafai le malo, ina ia le pepesi atili ai le fa’ama’i leaga.

 

O le ituaiga tatanu sa lagomau ai tagata nei o le Umu Gamu, e pei ona tusia i le tusi lenei.

 

E tusa ma le 14 masina talu ona tusia e ia lenei tusi ae fa’ato’a mafai ona mae’a lomia ma fa’atau atu nei. Ona o lo’o asiasi mai Pua i lona aiga i Niu Sila, sa ia avea ai lenei vaitau e tatala ai le fa’atauga o lana tusi, lea na ia lomia mai le Outskirt Press i Colorado.

 

E le fou ia Puapa’e Folau Amerika Samoa, sa faiaoga o ia i le teritori i le tausaga 1985-1998, ae sa aoga i Faleata Primary School, soso’o ai ma le Faleata College ma mae’a ai ana a’oa’oga fa’afaia’oga i le Teachers Training College i Samoa lava. Maua mai ai lona fa’ailoga o le Teaching Diploma, ae soso’o mai sau i Amerika Samoa faia’oga ai ma saili lona BEd i le Iunivesite o Hawaii, ae toe sailia ai lona Masters in Education mai le San Diego State University.

 

Sa avea o ia ma Sui Pule a’oga mai le tausaga 1999 - 2004 ae avea ma Pule A’oga i le tausaga e 2005-2006 ae le’i o e alaala tumau i Sacramento. Ua i ai le isi tusi ua mae’a lomia ma fa’atau atu a lenei tina ua fa’aigoaina, “Touched by Grace” [Pa’i mai a le Agaga!].

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all