Skip to main content

Ia manuia le fa’amanatuina o le 117 tausaga o le fu’a a Amerika Samoa

A o sauni atu ai le atunu’u i le fa’amanatuina o le 117 tausaga o lana sisigafu’a i lenei tausaga, ua momoli mai e le afioga i le ali’i kovana ia Lolo Matalasi Moliga sana saunoaga e fa’amanuia atu ai i le atunu’u atoa, atoa ai ma le poloaiga e aloaia ai le aso 17 lenei o Aperila i lenei tausaga, o se aso e fa’ataunu’uina ai sauniga mamalu mo le fa’amanatuina o le sisina a’e o le fu’a a le Iunaite Setete i laufanua o Amerika Samoa.

 

I lana poloaiga fa’alaua’itele sa tu’uina mai i le vaiaso na te’a nei, o lo o taua ai le feagaiga na osia e Matai o Tutuila ma Manu’a i le aso 17 Aperila 1900 ma le aso 16 Iulai 1904, e avea ai tagatanu’u mai atumotu o Tutuila, Aunu’u ma Manu’a ma tagata e pulea ma tausia lelei e le malo tele o Amerika.

 

Talu mai ia tausaga e tele o lo o fa’aauau pea ona aloaia e itu e lua tuutuuga o ia feagaiga, ma ua molimauina fo’i e Amerika Samoa tulaga manuia e ala i le va feagai ai ma le malo tele o Amerika.

 

“I ni nai tausaga ua mavae atu ua tele ina inivesi le malo i le lumana’i o tupulaga, ma ua fa’atula’i mai ai le Ofisa o tupulaga ma tama’ita’i, o le fausiaina o le maota mo tupulaga talavou i Pago Pago, atoa ai ma le anoanoa’i o isi atina’e e tele ua faia mo le manuia o olaga o tupulaga talavou”, o se vaega lea o le poloaiga fa’alaua’itele a le ali’i kovana.

 

E pei ona autu ai polokalame o le fu’a o lenei tausaga i le fa’atauaina lea e le malo o tupulaga talavou, ua talitonuina ai e le malo le tatau lea ona atina’e lelei pea le lumana’i o tupulaga talavou, ina ia tua i ai le malo ma aiga i le lumana’i.

 

“Ou te valaau atu i le malo ma tagatanu’u uma o Amerika Samoa, ina ia auai ma le loto e tasi, aua o tatou o tagata o Tu ma Aganuu e tasi, a o tatou fa’asaga i le lumana’i fa’atasi ma le filemu ma le nofolelei i o tatou loto, o tatou mafaufau ma o tatou agaga, i le fa’amanatuina o le fu’a a le atunu’u i lenei tausaga”, o se vaega lea o le poloaiga fa’alaua’itele a le ali’i kovana.

 

O le aoauli ananafi i le maota o le Lee Auditorium i Utulei na fa’ataunu’uina ai se sauniga lotu e tatala aloaia ai polokalame o le fu’a i lenei tausaga, lea fo’i na auai ta’ita’i o le atunu’u.

 

Ae i le polokalame mo le sisi’ina o le fu’a i le malae taalo i Tafuna, o le itula e 6:00 i le taeao nei lea ua fa’atulaga e amata fa’amaopoopo ai au savali i le malae, ma amata ai loa ona gasolo atu le mamalu o le au valaaulia, e aofia ai ta’ita’i o le Tafatolu o le Faigamalo a Amerika Samoa, fa’apea ai ta’ita’i o le malo o Samoa, le Ao Mamalu o le malo o Samoa, afioga Tui Atua Tupua Tamasese Efi ma lana masiofo, ma le afioga i le ali’i Palemia, susuga Tuilaepa Lupesoliai Sa’ilele Malielegaoi ma le paia o le au malaga mai Samoa.

 

E leai ni valaaulia faapitoa mai sui o atumotu o le Pasefika e pei ona masani ai i tausaga ta’itasi, sei vagana ai valaaulia mai le malo Tuto’atasi o Samoa fa’apea ai ma le sui o le Ofisa o le Initeria, lea ua fai ai ma sui le afioga a Nikolao Pula.

 

O le Sui Failautusi o le Ofisa o Mataupu Tau Samoa, le tofa i le Tootoo ia Malemo Tausaga lea ua filifilia e fai ma fofoga o le aso, ae o le sauniga lotu e tatala aloaia ai le sisigafu’a o le a taitaia lea e le susuga i le Faifetau Tiakono ia Malaki Aukusitino Timu, ma le Matagaluega o le Aiga Paia Puleaga Samoa Pago Pago i le Fatu O Aiga.

 

O le faitauina o le poloaiga fa’alaua’itele a le afioga i le ali’i kovana i le gagana fa’aperetania o le a saunia lea a Linda Sefo, o le peresetene o le NHS & SBG o le aoga maualuga a Iakina, ae o le gagana Samoa o le a faitauina e Fa’asaviliga Austin Asiata, o le Ofisa o le Loia Sili, o se sui o fanau aoga o loo i lalo o le polokalame o le Apprenticeship a le Kovana.

 

O le sisiina o le tagavai a le malo tele o Amerika, o le a sisiina lea e Liua Pulu, o le Vasega II mai le aoga maualuga a Samoa i le Polokalame o le SPED, ae o le fu’a a Amerika Samoa o le a a sisina lea e Vaoita Togafau o le Vasega II o le aoga maualuga a Samoana i le polokalame a le SPED, ae o le aufaipese mai le aoga maualuga a Leone o le a latou lagiina vi’i o fu’a e lua.

 

E pei ona molimauina i le suiga o le polokalame o le fu’a mo lenei tausaga, o le mae’a ai o le saunoaga fa’apitoa mai le afioga i le ali’i kovana ia Lolo, ona sosoo ai loa lea ma le malelega fa’apitoa mai le afioga Tui Atua Tupua Tamasese Efi, ona fa’atoa sosoo ai loa lea ma le solo o savaliga fa’aaloalo.

 

O le fa’asologa o fa’afiafiaga e muamua le fa’afiafiaga a tupulaga talavou mai le Ekalesia EFKAS, sosoo ai le Ekalesia Katoliko, sosoo ai le Ekalesia Metotisi, ae taualuga e le au valaaulia mai Sapuanoa i Samoa, ma fa’ai’u ai loa i le tufatufaina o fa’ailoga atoa ai ma le toe tuuina i lalo o tagavai, ma le tatalo fa’ai’u e saunia e le susuga i le Faifeau Tiakono ia Malaki A. Timu.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all