Skip to main content

Fonotana ta’ita’i - galulue feso’ota’i taimi o fa’alavelave fa’afuase’i

O le fonotaga ma taiulu o le malo fa’apea ma ta’ita’i o matagaluega eseese, ma kamupani tua mo “Ala o Feso’ota’iga” ma le mamalu lautele o le atunu’u, sa usuia lea i le Lee Audiorium i Utulei, fa’atasi ai ma sui malaga mai a le Matagaluega o le Puipuiga o le Saogalemu Fa’alotoifale a le malo tele ma sui o le FEMA.

 

O lenei fonotaga, ina ia iloilo Fuafuaga Fa’ataoto a le malo, e tatau ona faaaoga pe a tulai mai ni fa’alavelave fa’afuase’i.

 

“Ua mana’omia ona iloa lelei pe ua mae’a iloa e ta’ita’i o Matagaluega ta’itasi a latou fuafuaga fa’ataoto nei, ma le taimi e ao ina fa’aaoga ai, poo le a fo’i le mea ua latou iloa e ao ina mua’i fai e tusa o latou matafaioi patino, ma le galulue fa’atasi ai ma isi matagaluega,” o le fesili lena sa fa’atula’ia e le susuga le ta’ita’i o le talanoaga Stan McKinney. O McKinney o le ta’ita’i malaga, ma o se tasi ua avea ma Fa’atonu o le A’oa’oga o Ta’ita’i mo le fa’aaogaina o Fuafuaga Fa’ataoto a setete taitasi, ina ia mafai ona aluga lelei fa’atinoga o tiute o tagata e aofia i galuega fa’aola, ma ia le fa’alavasa’i le fa’atautaiga o tiute ma se ese ai se galuega mai le manulauti, o le fa’asaoina o le ola o nisi, ma ia fa’ao’o atu le galuega fa’aola i nisi i se taimi vave, toe fa’atulaga le fesoasoani ia fa’aitiitia lava taimi o a’afiaga tuga i tagata lautele, ma ia gafatia ona fa’aauau le toe soifua laulelei o tagata sa a’afia i ni fa’alavelave fa’afuase’i.

 

E toafitu le aumalaga mai le malo tele, ina ia mataituina latou tautua, ua nofouta i ai ta’ita’i o le teritori.

 

“O fea e la’u i ai sui gasegase tuga o le atunu’u pe afai e tupu mai se faalavelave e a’afia ai le potu o talavai ‘Fa’amama Toto’ pe afai e leai se nofoaga o lo’o agava’a mo nei masini, ao le la’uga fo’i la pe fa’apefea ona fai?,” le isi lea fa’afesili mai ia Faumuina Taufete’e John le CEO o le falema’i. “Afai e leai se nofoaga e mafai ona fai i ai, e leai la se mea e la’u ai fua, ae taumafai ia toe fa’aleleia lava le nofoaga o i ai nei i le vave e mafai ona fa’asaoina ai le soifua ma’ale’ale o i ai nei.”

 

Na fa’atasi uma ta’ita’i ua tofu le matagaluega ma le Fuafuaga Fa’ataoto o le Saogalemu Fa’alotoifale, ua mae’a fo’i ona fa’atulaga lelei le mea e ao ina muai faia.

 

Mo le fa’ataitaiga sa fa’autagia e le aumalaga, “Se fa’alavelave ua motusia ai feoa’iga i le ea, ma feoaiga i va’a la’u oloa, ma le toe mafai ona maua se feutaga’iga ma fafo?”

 

Ua malilie fa’atasi uma ta’ita’i. “Afai o lena e le’i taitai lava ona mafaia e Amerika Samoa ona tausia ona tagata ma fa’atautaia lona malo i se vave e silla ma le vaiaso pe 25 aso mai le aso o le fa’alavelave. E mana’omia vave lava le fesoasoani mai fafo i mea uma. Ua tapena le malo mo le tausiga i le 7 aso, ae ua tapena fo’i le sua mo le 25 aso o le sapalai o i ai, e tusa ma ala o le tulafono o le tautuaina o le teritori. Ae le mailoa i isi tautua uma, lea fo’i e fa’aaogaina mo le fagaina o nofoaga e tausia ai tagata ua fa’aleagaina maota ma laoa e alaala ai. O le tulaga fo’i o le vaitaumafa mama, e tatau ona nofouta i ai, ina ne’i lutia fo’i le atunu’u i le tulaga o fa’ama’i e afua mai i le ulula’i fa’alavelave na a’afia ai.”

 

Sa tele fo’i fesili mo le tulaga o vaila’au ma le sapalai o i ai po’o lava, ae saunoa le fa’atonu o le Soifua Maloloina, Tuileama Nua, “E le lava tagata agava’a i le matata tau le tausia o tagata ma togafiti tagata i le taimi e to’atele na’ua ai i latou e afaina i se faalavelave fa’afuase’i, lape muamua lena o lenei auaunaga. Lona lua, e tatau ona lava foma’i agava’a, e fa’ailoa mai ituaiga o togafitiga e fai i tagata, lona tolu e le taitai ona lava le vaila’au mo togafitiga, o lo’o afaina lava lea itu o le togafitiga o tagata lautele ona o le taugata o vaila’au, ma afai e tutupu mai nei a’afiaga, ua atili ona le lava ai.”

 

Saunoa le fa’atonu o le DHSS ia Taeaofua Meki Solomona, e moni ua i ai le fuafuaga fa’ataoto a matagaluega ta’itasi, ae ao i le ta’ita’i ona mataalia e iloa lelei, e vevesi tagata ma o le a le mautonu fo’i mafaufau, e ao ina mua’i tamau le fa’atulagaga o galuega patino e sui o lau matagaluega, ma ia iloa mea e fa’amuamua i so’o se taimi e mo’omia ai.

 

E le gata i lea, ua i ai fo’i ma le Social Media po’o le vaega a le Facebook ma mea uma fa’apena e vave ona oso i ai le to’atele o tagata lautele e fa’aoo atu ai latou mana’oga i aiga i fafo, atoa ma feso’ota’iga a i latou e pei ona matele i ai lenei vaitau, ma o le a mataituina lea fo’i vaega atoa o le tautua i le 24 itula o aso ta’itasi o lo’o fa’atula’ia ai le EOC.

 

Ina ua fesiligia, pe mata ua tofusia matagaluega ma latou social media nei, ae fa’ailoa e le vaega a le Va’ai Tau i Tafuna, e leai se latou Facebook, ae ua taumafai e fa’aaoga a latou so’otaga a tagata faigaluega ta’itasi e maua ai so’otaga nei. I le taimi nei, na tali le vaega a le ASTCA, e tusa ma le 90% o le atunu’u ua fa’aaogaina le Facebook poo le social media, o lona uiga ua tatau ona fa’aosofia matagaluega uma ina ia fa’atula’ia ia vaega pe a oo i taimi o fa’alavelave fa’afuase’i.

 

I le toe tautalaga a le Matagaluega o le Saogalemu Fa’alotoifale o Amerika Samoa, ua fa’amalosia e i latou matagaluega ta’itasi ina ia tapu’e ata mo fa’amaumauga i mea uma e a’afia, ia le gata ai i lau galuega, ae o tou aiga foi, e aoga tele lea, i le aotelega o fa’amaumauga o mea uma ua faaleagaina i totonu o le atunu’u i so’o se taimi e a’afia ai.

 

I le vaega a le Koluse Mumu, sa fa’afetaia nei sui aua o i latou ia e so’otau’au i ai i so’o se taimi o fa’alavelave fa’afuase’i. Ua masani fo’i i faiva o galuega fesoasoani ma galuega fa’aola.

 

“O le aoga o lenei fonotaga e matua tele lava mo i matou taitai, aua e le faigofie lava le faiva o le ta’ita’i, ae tago atu e le o lava mea e fa’asoasoa mo i latou uma e a’afia. O le vaitau fo’i o le Tsunami, sa a’afia fa’atasi le malo ma tagala lautele, ma sa fa’apo’ia fa’atasi lava i matou i lea fa’aletonu, e ui ina tuai ona fa’o’o atu se tautua, ae na fa’ataunu’u lava.”

 

“I le tamia nei, ua nofouta mo mea uma, ae o lea fo’i ua fa’alogo atu, afai e lutia le falema’i, e le’i ta’ita’i i lea a’afiaga, afai e a’afia fa’atasi le malae va’alele ma le Uafu i se fa’aletonu o’o ane ai fo’i i le falema’i e tasi lava, e le’i taitai fo’i i se saogalemu e tatau ai i lea tulaga. Ae fa’afetai, ua outou fafagu mai lea itu,” o le saunoaga lea a le afioga i le lutena kovana, Lemanu Peleti Mauga.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all