Skip to main content

Tala i Vaifanua

ANASITASIA IOANE AVEA MA PAILATE US MARINES

 

O le tamaitai talavou o AnasItasia Ioane, sa mua’i amatalia mai ana a’oa’oga i Aua Elementary ma fa’asolo mai ai ina avea ma Togisilia o lana vasega fa’aiuaso a Samoa High School i le tausaga 2010.

 

Na ia mauaina foi le avanoa fa’asikolasipi i le US Naval Academy ma fa’auu mai ai ina ua mae’a le 4 tausaga, peita’i o lea ua mae’a faia lona fa’au’uga ina ua mae’a lana a’oga Ave Va’alele  Helicopter a le US Marines, ma ua mae’a lona fa’au’uga ia Ianuari 27.

 

Ua fa’auu mai nei o ia ma lona fa’ailoga o le 1st Lieutenant Marine Helicopter Pilot, sa faia i le Naval Air Station i Whiting Field, Milton Florida ma o lo’o auai atu i ai nai ona matua, Maselino ma Antonina Ioane o Aua.

 

Ina ua fesiligia matua e tusa o lenei faaeaga ua ausia fo’i e le affaire, ae tali le tina, “Pau le mea ua ma’ua fa’afetaia le alofa ma le agalelei o le Atua i le taumafaiga a lenei teine. E ui ina umi o tatalia ona faiva, ae fa’afetai ua i’u manuia, ma o se ma e fa’afiafiaina ai le agaga. Pau lea o mea e nofo tatalo ai soo se matua, ia manuia taumafaiga a le fanau i o latou faiva, peita’i, atonu ua agavaa fo’i lenei tama’ita’i e tautua si o tatou malo ae maise le Malo tele e ala i lenei tulaga ua ia ausia.” O se tala fiafia lea a le tina o Antonina Ioane.

 

FA’AMALOSIA TULAFONO FA’ALAPISI

 

UA fa’amamalu nei tulafono uma o le fa’alapisi e pei ona tapena ma fa’amautu i tulafono e pei ona pasia o se pili i le tausaga ua te’a e le Fono.

 

Ua mae’a aiaia foi sala e ao ina nofo sala ai so’o se tasi e maua o fa’alapisi i so’o se vaipanoa o le atunu’u.

 

Ina ua fesiligia le tulaga o sui e ao ina latou tusia solitulafono ma taua’ao i so’o se tasi ua matauina o lo’o fa’alapisi, ae fa’ailoa mai, “Ua ave nei lea matupalapala i susuga i ali’i Pulenu’u, aua o i latou o lo’o nonofo pea i o latou afio’aga, nafa ma le fa’amamaina o latou afio’aga, ae maise o lo ua mataituina e i latou gaoioiga uma e faia e tagata o alaala i o latou afioaga. E tatau ia i latou ia ona tau’avea lea matafaioi, ma fa’ailoa i tagata fa’alapisi ua molia i latou i le tulafono fa’alapisi.”

 

Pe afai o le a taua’aoina e so’o se tasi o le atunu’u se pepa molia i le tulafono fa’alapisi, ia e silafia lelei e ao ina e o’o ane i le fa’amasinoga e tali i ou moliga o le fa’alapisi.

 

“O le lelei fo’i lea o le ave patino o nei malosi’aga i sui mamalu nei, aua o lo’o lava le latou taimi i tua i afioaga, ma e mafai ona latou galulue fa’atasi ma tagata uma o le latou nu’u, ina ia mataituina ala o lo’o fa’ateleina ai lapisi, ma galulue e fa’amama,” o se tala lea mai se tasi o le Ofisa Mataupu tau Samoa.

 

FANAU PEPE, AVE I LE AIGA, AE LOKA LE TINA

 

Ua fa’atagisia e le tina o se tina matua o se pepe teine na soifua mai i lona tina o lo’o lokaina i le Toese i Tafuna, se fesoasoani ina ia malamalama lelei i le mafuaga ua le tu’u avanoa ai le tulafono, e tusa ma aiaiga o le nofosala i le to’alua o si ana tama, ona ua solitu tulafono tau le pemita na malaga mai ai.

 

Ina ua saisaia mai le tina talavou, ua le mafai ona tu’u sa’o o ia i luga o le va’alele e toe taliu ai i Samoa, ona ua 8 masina o lona ma’itaga. O lea o lo’o nofosala ai pea o ia i le toese ina ia tatalia se vaitaimi lelei e mafai ona toe taliu ai, aua o le aso Tofi na te’a nei, sa fanaua ai e ia lana pepe teine - lea o lo’o tausia e lona aiga.

 

Talu ona soifua mai le pepe ma te’a mai i tua i le aso Toona’i na te’a nei, e ave o ia e le aiga e fa’asusu e si ona tina ma tau fa’amasani o ia i le fagu susu.

 

I le maligi o loimata o lenei tina ma toe fo’i i le to’ese i le aso Faraile ua te’a, sa ia fa’ailoa mai ai sona lagona, “Atonu e matua lenei teine ua amata lutia lona olaga i faigata fa’atasi ma a’u, ona avea lea o ia ma se Loia e sulufa’i i ai nisi e saili ai ni o latou vaifofo fa’aletulafono.”

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all