Skip to main content

Fa’afetai aloaia le ali’i Kovana i le Kapeneta mo galuega lelei

Na fa’aaoga e le afioga i le ali’i kovana o le malo ia Lolo Matalasi Moliga le fonotaga faapitoa a lana Kapeneta sa usuia i le taeao nei, e fa’aleo ai le la agaga fa’afetai ma le afioga i le lutena kovana ia Lemanu Peleti Mauga i afioga i Fa’atonusili o Matagaluega ma Ofisa uma a le malo, ona o galuega lelei sa latou fa’atinoina mo le atunu’u i lenei 4 tausaga o le a mae’a atu.

 

“E le mafai e upu ona fa’aleo lo ma agaga fa’afetai i la tatou Kapeneta ona o lenei 4 tausaga o le a mavae atu, ma galuega lelei e tele sa outou fa’atinoina mo le atunu’u ma tagata uma o Amerika Samoa, o le mea moni lava, ana leai la outou lagolago ma le tatou tutu fa’atasi, e le mafai ona tino mai nei mau galuega e tele ua fa’atinoina mo le atunu’u”, o le saunoaga lea a le ali’i kovana na fa’alogoina ai le tau fai pati o le Kapeneta.

 

O se sauniga lotu puupuu na taitaia e le afioga i le Tiakono ia Malaki Timu na tatala aloaia ai le fonotaga a le Kapeneta i le vaiaso nei, ma amata ai loa i ni isi o mataupu sa saunoa i ai le ali’i kovana, e aofia ai ma le agaga o le fa’afetai ia i latou uma ua avea ma ta’ita’i o le malo i lenei vaitau.

 

Saunoa Lolo e fa’apea, e ui i le tele o lu’itau ma fa’afitauli na fetaia’i ma le malo i lenei 4 tausaga, peita’i o le auala e tasi na mafua ai ona manuia fuafuaga uma, “o le galulue fa’atasi ma le fai fai mea fa’atasi o ta’ita’i o le atunu’u, ma atagia mai ai loa tulaga o galuega lelei”.

 

E le i mafai e le ali’i kovana ona fa’aleo le anoanoa’i o galuega lelei ua mafai ona fa’atinoina e le faigamalo mo le atunu’u ma tagata uma, e mafua mai i le tautua a afioga i Fa’atonusili ma Fa’auluuluga o Matagaluega ma Ofisa Tumaoti ale malo.

 

O ni isi o galuega tetele sa ia taua ua mafai ona fa’atinoina ona o le galulue fa’atasi o ta’ita’i e aofia ai le toe fausiaina o auala, faleaoga, fale tetele mo atina’e a le malo, aemaise ai lava i tulaga o le fa’aleleia o avanoa mo tupulaga aoga mo le lumana’i.

 

“E le ‘asa lava se faiva ma ni fa’afitauli, ae mafua ona tutupu pea tulaga manuia i soo se folauga, ona o lo o tasi lava le auala o lo o tau alo i ai lo tatou Sa, o le taumafai lea ia ausia tulaga manuia mo le atunu’u”, o le isi lea saunoaga a le ali’i kovana.

 

E le gata sa ia fa’afetaia afioga i Fa’atonusili e tusa ai o le latou tautua, ae sa fa’apitoa mo i latou ua mae’a ona tauaao atu a latou tusi fa’amavae, fa’atasi ai ma i latou o lo o fuafua e fa’amavae mai le tofiga i se taimi e le o toe mamao.

 

Sa fa’afetaia e Lolo i latou sa tautua ma le fa’amaoni i le malo, ma ofo alofa atu i ai ina ia maua se malologa lelei aemaise ai o se fa’aiuga o se tausaga manuia ma le fiafia.

 

Sa ia fa’afetaia Faatonusili e to’alua ua mae’a ona tauaao atu a laua tusi fa’amavae, ona o le tulaga le atoatoa ua i ai le malosi o le tino ma le soifua maloloina, lea fo’i ua la taliaina ma le afioga i le lutena kovana ia Lemanu.

 

O i laua e to’alua e pei ona taua e Lolo i lana saunoaga ua fa’amavae mai la galuega e aofia ai le tofa a Uta Dr. Laloulu Tagoilelagi lea sa avea ma Faatonusili o le Ofisa o Tu ma Aganu’u a Amerika Samoa, ma le afioga a Lealao M. Purcell lea sa avea ma Fa’atonusili o le Matagaluega o Fa’atoaga a le malo.

 

O le fa’amavae ai o Uta mai lona tulaga, na tofia ai loa le tofa a Paogofie Fiaigoa lea sa avea ma Ta’ita’ifono o le Komiti Fa’afoe o le Ofisa o Tu ma Aganu’u e avea ma Fa’atonusili le tumau, ae filifilia le afioga a Tapaau Dr. Dan Aga e avea ma Fa’atonusili le tumau o le Ofisa o Fa’atoaga.

 

I lona fa’afetaia ai o sui o le Kapeneta e tusa ai o le latou tautua, na fautuaina ai loa e le ali’i kovana afioga i Fa’atonusili uma o Matagaluega ma Ofisa a le malo, ina ia amata tu’uina atu loa i totonu a latou tusi fa’amavae a o le i o o i le aso 15 Tesema 2016 lea ua fa’amoemoe e fa’amuta aloaia ai le tu’uina atu o tusi fa’amavae.

 

Na fa’amanino atili e Lolo e fa’apea, o i latou uma sa tofia e le kovana ma le lutena kovana e avea ma fa’auluuluga o matagaluega ma ofisa tumaoti a le malo, o lo o manino i lalo o le tulafono le tatau lea ona latou fa’amavae mai a latou tofiga a o le i oo i le aso e toe fa’atauto ai le nofoaiga fou ia Ianuari 3, 2017.

 

“O lea auala o le a maua ai le avanoa ma te toe filifilia ai ma le afioga i le lutena kovana ni isi sui o le ma faiga malo fou, ma atonu e i ai ni isi o outou o le a toe filifilia e fai ma ta’ita’i o ni isi o matagaluega, ae o ni isi fo’i o le a le toe filifilia, tusa lava pe toe filifilia oe pe leai fo’i, e taua pea lou tiute ua filifilia ma tofia oe e te galue ai”, o le saunoaga lea a le ali’i kovana.

 

“Mo ourou uma o le a le toe filifilia e fai ma sui o le kapeneta i le isi 4 tausaga, ma te fa’afetai atu i la outou tautua sa ofoina mai mo le atunu’u ma le malo, ae mo i latou o le a toe filifilia, ia fa’aaoga lelei le avanoa ua e toe maua e avea ai oe ma ta’ita’i mo le atunu’u”, o le saunoaga lea Lolo.

 

O le aso Faraile o le vaiaso fou, Tesema 9, 2016 ua faatulaga e faia ai le fiafia fa’amavae a le kovana ma lana kapeneta, e tusa ai o galuega lelei sa fa’atinoina mo lenei tausaga.

 

Na fa’ai’u lana saunoaga i lona fa’amalulu lea i le kapeneta pe afai sa i ai ni fa’aletonu o le latou galuega i lenei 4 tausaga o le a mae’a, ina ia alolofa ma fa’amagalo i laua ma le afioga i le lutena kovana ia Lemanu.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all