Skip to main content

Maua i su’esu’ega US-DOE le fa’atamala Ofisa o Aoga AS

Ua maua i su’esu’ega a le Matagaluega o Aoga a le malo tele o Amerika (US-DOE) le fa’atamala o le Matagaluega o Aoga a Amerika Samoa (AS-DOE) i le fa’atinoina lea o ona tiute tauave i lalo o le tulafono, mo le tausiaina lelei lea o ni fanau aoga e a’afia i le gasegase o le tino ma le mafaufau, lea o lo o aooga i ni isi o aoga a le malo.

 

O le mae’a ai ona tauaao e le US-DOE o fa’asea mai matua o fanau i le fa’aletonu o le fa’atinoina e le AS-DOE o le latou matafaioi i lalo o le tulafono mo le a’oa’oina atoa ai ma le tausiaina lelei o fanau aoga e a’afia i le gasegase o le tino ma le mafaufau, na manatu ai loa matua o fanau nei e tu’uina atu sa latou tagi i le US-DOE mo se auala latou te su’esu’eina ai lenei mataupu.

 

E pei la ona taua i se fa’aiuga e 88 itulau sa tu’uina mai e le sui o le Ofisa o le US-DOE sa su’esu’eina lenei mataupu la latou fa’aiuga, o lo o taua ai le fa’atamala o le AS-DOE i le fa’atinoina o le latou pito laau e ala i le a’oa’oina o fanau aoga e i ai manaoga faapitoa o le tino ma le mafaufau, lea na aooga i le Aoga Tulaga Muamua a Matafao Elementary mo le umi e tasi le vaiaso ao fa’agasolo ai galuega mo le toe fa’afouina o le latou potu aoga.

 

E ui eseese uma tagi sa fa’aulu e matua o fanau e to’afa sa aafia a latou fanau i le fa’atamala o le Ofisa o Aoga a le malo, peita’i e tai foliga tutusa uma lava fa’aiuga na tuuina mai e le US-DOE e tusa ai o a latou suesuega sa faia, e fa’atatau i auala na fa’atamala ai le AS-DOE i le fa’atinoina o lana pito laau e ala i le puipuia lea o aia tatau o fanau e a’afia i manaoga o le tino ma le mafaufau.

 

E pei ona taua i le ripoti a le Ofisa Su’esu’e a le US-DOE sa gafa ma le su’esu’eina o lenei mataupu, susuga Paul Goodwin, o fa’afitauli e pei ona mafua ai tagi a matua e to’afa, na alia’e mai lea i totonu o le tausaga atoa 2013-2014, ina ua le mafai e a latou fanau ona maua a’oa’oga ma le tautua o lo o fautuaina i lalo o tulafono a le Feterale e tatau ona maua e a latou fanau.

 

O fanau aoga e to’afa o lo o taua i le fa’aiuga a le US-DOE sa tuuina mai i le vaiaso nei i se tasi o matua, o lo o fa’aigoaina i latou o “Tamaiti Aoga A, B, C ma le D”, ma o lo o fa’asolosolo mai ai uma i lea ripoti fa’aiuga na mafai ona maua e sui o le US-DOE sa malaga ai mo le fa’atinoina o le su’esu’ega e uiga i lenei mataupu.

 

O le kopi o lenei fa’aiuga sa mafai ona tauaaoina e se tasi o matua, ma ia fa’asoa mai ai loa i le Samoa News le kopi e tusa ai o su’esu’ega na fa’aiuga sa fa’atinoina e le Vaega Suesue a le US-DOE, aemaise ai fo’i o tali sa mafai ona tu’uina atu e le AS-DOE e tusa ai o le latou itu e fa’atatau i tu’uaiga mai matua o fanau aoga sa a’afia.

 

E 4 vaega tetele sa taula’i i ai le su’esu’ega a le Vaega Suesue a le US-DOE na malaga mai mo le su’esu’eina o lenei mataupu, ma o ia vaega e aofia ai tulaga i le ‘amio ma le tautua a faiaoga’, galuega e fesoasoani ai i fanau aoga, gagana ma auala e fesootai atu ai i fanau aoga, faapea ai ma le auala sa fa’atinoina ai e le

 

Mo se fa’ata’ita’i’ga e pei ona taua i le fa’aiuga a le US-DOE, na fa’ailoa e matua o se tasi o fanau aoga o lo o fa’aigoaina i totonu o le ripoti o “Tamaititi Aoga C” i le vaega su’esu’ega e fa’apea, o le potu sa aoga ai lana tama, e le gata e palapala toe tuai, ae o nofoa ma kesi e matua tuai lava, e fou atu ai kesi ma nofoa o lo o fa’aaoga e fanau aoga e le a’afia i latou i manaoga o le tino ma le mafaufau.

 

O lo o taua fo’i i le faaiuga a le US-DOE fa’asaga i le tamaititi aoga o lo o fa’aigoaina o le “Tamaitiiti Aoga A” le fa’atamala o le aoga e fa’aauau a’oa’oga mo lea fanau aoga, ma ua atagia mai ai le le amanaiaina o ona aia tatau e pei ona fautuaina ai i lalo o tulafono a le Feterale le tatau lea ona amanaia ma tausia fa’alelei o ia e faiaoga i soo se aoga e ulufale atu i ai.

 

E ui o fanau aoga uma nei e eseese aoga o lo o aooga ai i latou, peita’i na mafai e sui o le Vaega Suesue sa malaga mai mo le fa’atinoina o le su’esu’ega ona tu’ufa’atasi la latou ripoti e tusa ai o fa’aiuga o le latou suesuega.

 

E pei ona taua i se vaega o le ripoti le fa’atamala o le AS-DOE i le fa’atinoina o lana tautua mo fanau uma nei e to’afa, ona o le mataupu lea na totogi ai e se tasi o matua le $50 i le vaiaso mo le tolu itula mo aoaoga sa ofoina atu mo si ana tama, e aofia ai le a’oa’oina o le amio (behaviour support) aemaise ai o aoaoga fa’a faufautua (counseling services).

 

O lo o taua fo’i i se tasi o vaega o le ripoti le talosagaina e se tasi o matua o le AS-DOE ina ia maua e lana tama le tautua e pei o le a’oa’oina o le gagana atoa ai ma auala o fesootaiga, peita’i e lei mafai e le AS-DOE ona latou sailia mai se faiaoga e i ai le tomai e a’oa’oina ai le tamaititi i tautua e pei ona moomia, ma fa’aaoga ai loa e le faiaoga a lea tamaititi se isi tagata e i ai lona agava’a i auaunaga faapea sa ofo fua atu lona taimi, na te fa’atinoina ai a’oa’oga fa’apitoa mo le tamaititi aoga.

 

Na maya fo’i i su’esu’ega a le Vaega Su’esu’e a le US-DOE le tulaga lea, talu ai e leai se tagata e i ai sona tomai fa’apitoa poo sona laisene e a’oa’o ai tautua faapitoa mo fanau e i ai manaoga faapitoa o le tino ma le mafaufau, o le mafua’aga lea na fa’a konekarate mai ai e le AS-DOE se faiaoga mai Hawaii, e malaga mai i kuata ta’itasi mo le fa’atinoina o lenei tautua, peita’i o se tasi o fa’afitauli sa mafai ona maua i lenei su’esu’ega, e le gata e lei fesoasoani lenei tagata na faa konekarate mai i se tasi o tamaititi aoga, ae na te le’i aoaoina fo’i isi faiaoga ina ia latou maua le tomai e fesoasoani ai i fanau aoga e i ai manaoga faapitoa o le tino ma le mafaufau.

 

Talu ai le le mafai e le AS-DOE ona ofoina atu nei tautua i le tamaititi aoga lenei, na manatu ai loa ona matua e sili pe a latou malaga e nonofo mau i Amerika, ina ia mafai ai ona fa’aaoga le la tama ma agava’a ai o ia i le tele o penefiti ma tautua o lo o maua e le to’atele o tamaiti e pei fo’i o le la tama.

 

Na maya fo’i i le su’esu’ega a le US-DOE le tulaga lea, i le tausaga aoga e pei ona taua na tula’i mai ai lenei fa’afitauli, e to’atasi le tagata e i ai lona tomai i aoaoga ma tautua faapenei na fa’a faigaluegaina e le Ofisa o Aoga a le malo, ae ina ua fesiligia e le Vaega Suesue lea tagata faigaluega, sa ia taua e fa’apea, e tusa ma le to’a 41 fanau aoga e i ai manaoga faapitoa o le tino ma le mafaufau sa mafai ona ia ofoina atu i ai lenei fesoasoani i totonu o Amerika Samoa, ma tula’i mai ai le tele o taimi e fealua’i solo ai i aoga, ma fa’a faigata ai ona fa’atino lana tautua mo nai fanau aoga i le aso e tasi.

 

I le mae’a ai o le suesuega sa faia e le US-DOE, na faai’uina ai loa le fa’atamala o le AS-DOE e fa’atino ona tiute e pei ona fautuaina ai o ia i lalo o le tulafono, mo le ofoina atu lea o tautua mo fanau e i ai manaoga faapitoa o le tino ma le mafaufau.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all