Skip to main content

Tala otooto mai le Fono Faitulafono

PASIA PILI SUI KALAMA MO GALUEGA KOMITI FA’AFOE FEMALAGAAIGA

 

Ua pasia nei e le Fono Faitulafono se tulafono sa talosagaina e le faigamalo, e talosagaina ai se suiga i le tulafono tuai e fa’atautaia ai galuega a le Komiti Fa’afoe a le Ofisa o Femalagaaiga, ina ia suia mai le to’alima i le to’afa le aofa’i o sui e mafai ona nofoia fonotaga a le Komiti Fa’afoe mo le faia o ana fa’aiuga.

 

O le vaiaso na te’a nei na pasia ai e le Senate le tulafono lenei, ae o le aso Faraile na te’a nei na aloaia ai e le Fono Faitulafono lenei tulafono, ina ua pasia e le maota o sui i le faitauga fa’atolu le tulafono lenei i le palota e 15-0.

 

A o le i pasia e le maota o sui lenei tulafono i le vaiaso na te’a nei, na mua’i fa’ataunu’uina se iloiloga na molimau ai le Loia Sili a le malo atoa ai ma sui o le Komiti Fa’afoe o Femalagaaiga, i lalo o le ta’ita’iga a le afioga i le tama’ita’i faipule ia Vui Florence Saulo o le ta’ita’ifono o le Komiti o Mataupu Tau Tulafono a le maota.

 

Na taua e le Loia Sili ia Talauega Eleasalo Ale i luma o le Komiti e fa’apea, o le taua o le suiga o le tulafono e pei ona talosagaina e le faigamalo, ina ia fa’a faigofie ai ona fa’ataunu’u fa’aiuga a le Komiti Fa’afoe mo le tele o a latou galuega o lo o taoto pea e lei faia i ai ni fa’aiuga.

 

O le mana’omia ai o totino e to’a 4 o le komiti fa’afoe latou te faia fa’aiuga, o se tulaga talafeagai lea ma fetaui

 

PASIA IUGAFONO ALOAIA AI SOIFUA TAUTUA O HELGA LEFITI

 

Ua pasia nei e le Fono Faitulafono se i’ugafono malilie fa’atasi a le maota o sui e momoli atu ai le agaga fa’amaise a le Fono Faitulafono ma le atunu’u o Amerika Samoa i le aiga o Lefiti, ona o le maliu ai o le Tina matua ia Helga Speck Lefiti, ma aloaia ai lana tautua i le malo ma le atunu’u o Amerika Samoa.

 

O Helga na soifua a’e i Siamani, ae ina ua fa’aipoipo atu o ia i se ali’i fitafita Amerika Samoa ia Lefiti Fa’afetaileatua Leilua Malolefoua i le 1953, na malaga mai ai loa i laua i Amerika Samoa i le 1963 ina ua malolo litaea Lefiti mai vaega ‘au a le malo o Amerika.

 

Na avea Helge ma tama’ita’i faipisinisi i Amerika Samoa, ae fa’apitoa lava i ituaiga pisinisi e fa’amatagofie ai teuga a ali’i ma tama’ita’i.

 

Na fa’aauau le tautua a Helga i totonu o le atunu’u e aofia ai le ekalesia EFKAS i Fagatogo, e aofia ai lona tautua i galuega a mafutaga a Tina, sosoo ai ma le taimi na avea ai o ia ma faletua o se ali’i Senatoa, ina ua tofia lona ali’i ia Lefiti e fai ma Senatoa o le itumalo o Manu’a.

 

O ni isi o galuega sa iloga ai le tautua a lenei Tina e aofia ai le vaega a le Women’s Hospital Auxiliary e fesoasoani ai i le falema’i sa galue ai mo le tele o tausaga talu mai le tausaga e 1969, lea sa tele se vaega tupe atoa ai ma lo latou sao sa ofoina atu e fesoasoani ai i le falema’i i Fagaalu.

 

O le motusia ai o le mafutaga ma lenei tina alofa, ua lagona ai e tagatanu’u uma o Amerika Samoa le misia o ia, i lana tautua aemaise ai o ona uiga alofa ma le loto fesoasoani i soo se tagata.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all