Skip to main content

Tuua le Malo e John Enright

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

E I ai taimi o le soifuaga e sili ai ona aoga i lo tatou malo nisi sa latou ulufale mai i lo tatou atunuu ma tautua i lo tatou malo, ma avea ai o tatou tagata ma o latou tagata ma uo mamae ia i latou. Na ulufale mai John Enright i le vaitausaga o le 1970 ma avea ma faia’oga i le gagana peretania i le tatou Kolisi Tuufa’atasi o Amerika Samoa i Malaeimi.

O iina sa iloga ai fo’i ona aoga tele o ia i le aoaoina o fanau a le atunuu, ia lelei le tautala ma le malamalama lelei i le i lea mataupu, o le ki e sailia ai tomai eseese, i mataupu tauave e le fanau a’oga o le atunuu. ia sailia ai o latou fa’ailoga maualuluga i le tatou kolisi fa’apea le aga’i atu ai i fafo.

Na te le’i fa’ailogaina nisi i ana a’oa’oga, e tutusa i lana a’oa’oga fanau uma o taumafai e sailia o latou fa’ailoga na aofia ai ma fa’ailoga fo’i o matata eseese mulimuli ane.

E ui e le o se tasi na ulufale mai ona o sona gafa ua tau ane ai sona aiga Samoa, ae le’i alo ai lona loto fesoasoani i le Vaega o Mataupu tau Igilisi tauave i le Kolisi, sa ia fesoasoani fo’i e sailia ala e mafai ai ona fa’aopoopo isi mataupu e aoaoina i le Kolisi ia aofia ai ma le Aoaoga o tu ma Aga a atumotu, fa’aopoopo atu i ai ma tu ma Aga a Samoa. O ia lea sa lalamua i lea fa’alauteleina o mataupu tauave i le tatou Kolisi i lena vaitau.

Sa tele fo’i lona sao i le taumafaiga e silia mai fa’atupega mautu mo le American Samoa Arts Council, Culture & Humanities ma sa ia fa’aaliuna le ulua’i 20 tausaga o lona soifua auauna i le atunuu, e sailia ma talosaga nei fa’atupega mai le le National Endowment of The Arts & Humanities, [NEH] a le Malo tele, e fesoasoani tele ina ia mafai ona fa’aalia Tu ma Aga a o tatou tagata i fa’aaliga telele e pei ona fa’atautaia ai nei.

O lea taimi sa tau feula ai le mulila, i nei taumafaiga uma ma o nisi nei sa tua i ai le Malo fa’ateritori o Amerika Samoa, e fautuaina ma fa’asino i tatou i ala eseese e maua ai fa’atipega, o ni poloketi lelei e atina’e ai tatou tu ma aga, i fa’aaliga tetele, ma o ala fo’i ia e lauiloa ai Samoa i le lalolagi, ma aoga mo atina’e o le Turisi poo e maimoa mai fafo.

I le ulua’i nofoa’iga a Kovana A.P. Lutali ma Faleomavega Eni na tofia ai o ia e avea ma Fa’atonu o le Ofisa o Fa’amaumauga o le Tala’aga Fa’asoopito ma ata pu’ea o so’o se mea lava e so’otaga ma le olaga o tagata Amerika Samoa i aso faiso’o.

O lea Ofisa o le Historical Presevation Office, ua mafai ona e maua ai ata o mea na tutupu i lo tatou atunuu i aso ua tuana’i ma o se fa’amau lea o le aoga tele o le auaunaga a John Enright, i Amerika Samoa ma ona tagatanuu!

I le mae’a ai o le 26 tausaga o alaala pea o ia i Amerika Samoa, sa ia toe tu’ua ai le atumotu ae toe taliu atu ma lona to’alua o Connie e nonofo i Rhode Island, New York. E tusa lava pe ua alaala o ia ma lona faletua o Connie i Niu Ioka ae le’i galo ai ia ia Amerika Samoa. Sa ia tusi ana tusi e lima e feso’ota’i ma lona olaga a’o alaala i i le motu o Tutula, Amerika Samoa. 

O le olaga o le ali’i leoleo su’esu’e o “Apelu Soifua” e fa’aautu uma i ai ana tusi nei e lima. E matele ana tusitusiga nei e fa’aatagia ai le olaga fa’asamoa o lea ali’i leoleo, ma e malie fo’i le tele o ana fa’amatalaga tusia e manino ai lona misia o lona olaga fa’atasi ma o tatou tagata i le tatou atumotu mafanafana fa’ateropika.

E moni ia John Enright le muagagana lea e masani ai i tatou pe a tatou misia le parataiso sa tatou ola a’e ai i Samoa, “E mafai ona e tu’ua le motu, ae faigata ona momotu ese o uiga o le motu ia te oe!”

O le fa’afetai, ona o nei uso na ulufale mai i lo tatou atunuu, avea Amerika Samoa ma o latou tu ma aga, e sifua ai, e ui ina ua toe malaga ese atu, ae ua mautu i o latou loto a tatou agaifanua, ma ua fiafia i latou e soifua ai!

Na mua’i tu’ua le mafutaga e Connie Enright, peita’i o lea fa’ato’a tu’ua le malo e John Enright, i lenei ulua’i masina o le tausaga 2026. 

Ia manuia lau malaga John Enright, fa’afetai mo lou tomai sa e fesoasoani ai i le Malo o Amerika Samoa ma ona tagatanuu, o se sao o lo’o fa’aauau pea ona aoga tele i tupulaga faia’e o le atunuu.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all