Skip to main content

Fautuaina e le Palemia a Samoa ia faiaoga – afai o a’afia i fualaau faasaina – faamavae mai galuega

Apia - SAMOA

“Afai o e a’afia, fai le mea e tatau ona fai; faamavae ae alu e a’oa’o tagata e felelei faapena.”

O se lu’itau lea na tu’uina atu e le Afioga i le Palemia a Samoa, i le La’aulialemalietoa Leuatea Polataivao Fosi Schmidt, i faiaoga uma o Samoa, i sa latou feiloaiga na faia i le taeao ananafi, i le Kolisi a Vaimauga.

O se tasi nei o fono, mai i fono e tele, ua faataunu’uina e le Palemia talu ona tula’i mai, ma taitai o le malo, na aofia ai Faatonu uma o ofisa ma matagaluega a le malo, o Faipule o nu’u ma afio’aga, o le asosi a le ofisa o le soifua maloloina, o komiti faafoe o lo’o mataituina pisinisi ma kamupani faapea ma fa’auluuluga o Ekalesia, e soalaupuleina ai ni mataupu taua o lo’o feagai ma le malo, ina ia atina’eina ai le galulue faatasi mo se lelei o le atunu’u atoa. 

I le fonotaga ma faiaoga i le aso ananafi, sa talanoaina ai le faatinoga o galuega a faiaoga, o le pa’u o fuainumera o su’ega faitau tusi ma le numera, o totogi, o le tulaga o galuega ma le alualu i luma o le a’afia o fanau aoga faapea faiaoga, i vaega o fualaau faasaina.

O le saunoaga a le Afioga La’aulialemalietoa, na faatatau i faiaoga e to’alua ia na ave faapagota e leoleo, i sa latou osofa’iga i le vaiaso ua tuanai.

O nei faiaoga, o se ulugalii, o le tasi e faiaoga i se aog faaMisiona, ae o leisi e faiaoga i se Kolisi a le malo.  Ma na faatatau foi le saunoaga a le Palemia, i le Kolisi a Vaimauga, lea sa faia ai le fonotaga, lea na pu’e mai ai ata vitio o nisi o fanu a’oga, o lo’o fa’aaogaina ni vaega o fualaau faasaina.

“Talofa i le igoa ta’uleleia o le Asosi ma e le a’afia ai o i latou o lo’o faia galuega lelei, latou o lo’o tusi aao e a’oa’oina alo ma fanau. Tau ina avatu faapena, ae o lo’o i’ina le tofā e maopopo ai le puipuiga,” o le saunoaga lea a Laauli.

I le aso Toonai o le vaiaso ua mavae (i Samoa), na fono ai le Palemia, sui o le Kapeneta m nisi o taitai o Ekalesia, i le Faalapotopotoga a Ekalesia (NOC), ma o le mataupu lava lea e tasi sa talanoaina, o tulaga i fualaau faasaina ma fa’afitauli o lo’o feagai ma le atunu’u.

O lo’o tele se avanoa e mafai ai e ekalesia ona fesoasoani i le tala’iina o le upu e fa’asaga i fualaau faasaina.

E ui ina sa patino le fonotagata ananafi i faiaoga, ae sa fa’alauiloa mai e Laauli ia le auai o nisi o taitai mai i isi vaega o le malo ma le atunu’u, o lo’o gafa ma le mataituina o tulaga o fualaau faasaina, e pei o leoleo, tausitupe, loia ma nisi.

Sa ia u’una’ia ia faiaoga, ina ia fai le latou vaega, aua e tele se latou tiute o lo’o tau’aveina, e fa’asaga tau i lenei faafitauli ua tuputupu tele i totonu o le atunu’u, e ala i le sauniaina ma le a’oa’oina o taitai ma le lumana’i o le atunu’u.

“Ua va’aia atatata fasia i luga oi upega tafailagi ma ua tele aafiaga leaga mo tatou, e tatalo atu i faiaoga ia taulamua i le a’oa’oina o fanau i le gagana fa’aaloalo ma le fa’atamalii,” o seisi lea lapata’iga a le Afioga i le Palemia o Samoa.

Sa ia ta’ua e faapea, e le o tu’ua’ia pe faasinosino lima i se to’atasi, aua o lo’o amata mai i sui o le palemene ale malo, ia gagana le fa’aaloalo.

O seisi vaega na saunoa ai le Afioga i le Palemia, o avanoa mo fanau aoga uma.  Sa ia ta’ua ai e faapea, o lo’o tele ni avanoa e mafai ona atina’eina ai taleni faalenatura mo nisi o fanau, e vaivai i totonu o potu a’oga, e pei o ta’aloga.

Sa ia saunoa e faapea, e le na’o totonu o potu a’oga e a’oa’o ai, ae e mafai foi ona a’oa’o i fafo i malae ta’alo.  Ma o lo’o tele tupe maua mai i ta’aloga, e pei lava o isi galuega.

Ae e le’i fa’ataunu’uina le palota lautele a le atunuu, ia Aukuso 2025, sa kemupeni ai le itu a le Faatuatua i le Atua Samoa ua Tasi (FAST), mo le soifua maloloina ma a’oa’oga, ona o le si’itia o tulaga o gasegase ‘ese’ese ua a’afia ai Samoa faapea ma le si’itia o le tau o le soifuaga, ua a’afia ai le tamaoaiga.

Na toe faamanatu mai e Laauli ia le u’una’i a le malo, ina ia ave le faamuamua i vaega ia e lua.  Ma sa ia toe tomanatu i le vaitaimi o avea o ia ma Fofoga Fetalai i tausaga ua tuanai, lea sa ia ta’ita’ia ai se polokalama na ta’ua o le SPAGHL (Samoa Parliamentary Advocacy Group for Healthy Living), lea na o latou su’esu’eina ma i’u ina tapunia ai le tele o aoga ona o le tulaga faaletonu sa iai, mo le soifua maloloina.

Na amata ai ona taga’i le SPAGHL i taumafa e lelei ma le soifua maloloina mo fanau aoga, ma o lea ua iai se naunautaiga i le FAST e toe fa’aauau lea polokalama, e ala i Polokalama tau atina’e a itumalo.

I le faaiuga o lana saunoaga i le aso ananafi, sa u’una’ia ai e le Afioga i le Palemia ia faiaoga ma le minisita o aoga, ina ia talatalanoa i a latou faipule, ma fa’ailoa mai i le malo, ia faafitauli o lo’o manaomia ona fofoina, aua le faalelei atili o a’oa’oga i totonu o le atunu’u.

Ma ia fautuaina ai faiaoga, ina ia tu’u atu tulaga faapolokiki i le malo, ae faatino o latou tiute fa’afaiaoga.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all