Skip to main content

TALA O LE PASEFIKA

PASEFIKA

FAAMANATU E TAGATA SAMOA KATOLIKO I AUKILANI 30 TAUSAGA O LE ‘MALAEOLA’

Sa aofia potopoto tagata Samoa o le Ekalesia Katoliko, i Aukilani, aua le faamanatuina o le 30 tausag ao le Malaeola, o se nofoaga autu, e faia ai a latou sauniga lotu (Misasa) fa’alemasina ma isi polokalama.

O Aukuso 12, 1995 na tatala aloaia ai le Malaeola.

E pei ona sa fa’asoa mai e le susuga ia Leulua’ialii Satuala Tofaeono Tanuvasa, sa amata mai lava le Malaeola i le tau fa’ai’ui’uga o le 1970, ae o le taimi lea sa masani ona faapotopoto ai Matagaluega Katoliko e 24 o lo’o auai ai tagata Samoa i Aukilani, i le malumalu a le St. Clare, i Ponsonby.

O le susuga ia Tofaeono Tanuvasa Tavale, le tua’a a Leulua’iali’i, ua fa’ilagi le folauga, o se tasi o faiaoga lauiloa a Samoa ma o se tasi o paionia na fa’avaeina lenei poloketi, i lalo o le taitaiga a le Afioga i le Epikopo Peter Brown, a’o avea o ia ma ta’ita’i o le ekalesia Katoliko mo tagata Samoa i Aukilani, i lena vaitaimi.

Ina ua amata ona fa’ato’ateleina tagata sa auai, ma ua le gafatia ia le malumalu i Ponsonby, sa faapea ona soalaupuleina ai e le tua’a a Leulua’iali’i ma nisi o taitai o le ekalesia na iai i lena vaitaimi, ia seisi nofoaga mo a latou sauniga.

Na saunoa Leulua’ialii, e tele ni mafua’aga na fausia ai le Malaeola.  Ae o se tasi o pogai autu o le fausiaina o le Malaeola, ina ia iai se avanoa mo le aganu’u fa’aSamoa mo tagata Katoliko, ina ia tuputupu ma ola ai, aemaise ai le atina’eina o a’oa’oga o le perisitua ma olaga faaipoipo.

I le taimi nei, e to’a 9,000 tagata o le Ekalesia Katoliko i Aukilani, o lo’o ua auai atu i sauniga lotu i le Maleola, e le gata mo Misasa ae faapea foi isi gaioiga.

MAMAFA LE SALA UA O MATOU TOTOGIA:  FINAGALO PALEMIA MALOLO A FITI IA TOTOGI TAGATA INITIA

Ua saunoa le ulua’i Palemia Initia a Fiti, o Mahendra Chaudhry, e le’i faatinoina ia le faamasinoga tonu mo soifua na fa’amaumauina, i fa’alavelave na tutupu i totonu o le atunu’u, i tausaga ua tuanai.

Sa ta’ua e Chaudhry, o ia foi o lo’o avea ma Taitai o le Itu a le Leipa, ua alagatatau ona totogi tupe ia tagata Initia o lo’o soifua i totonu o Fiti, ona o a’afiaga i le fa’afitauli na tupu i tausaga ua tuanai. 

Na mulimuli mai le saunoaga a Chaudhry, ina ua folafola ia le vaega’au i le vaiaso ua tuanai, o le a o latou fa’ato’ese i faalapotopotoga laity, talu ai osofa’iga sa faia i le 1987 male 2000, e faasaga i tagata Fiti e tupuga mai i tagata Initia

I se faamatalaga a le so’oupu o vaega’au, Lutena Colonel Eroni Duaibe, i se sui o le vaega faasalalau a le RNZ Pasefika, sa ta’ua ai e le alii ta’ita’I’au, ia le feagai nei o le RFMF (Republic of Fiji Military Forces) ma le fa’atulagaina o se fuafuaga e mafai ai ona feso’ota’I ma tagata nu’u ese, ina ia mafai ona fausia se mafutaga nofo lelei ma le fealofani.

E fa’afa ona a’afia ia Fiti i osofa’iga fa’asagatau i faigamalo, talu lona tuto’atasi, i le 1970.  O osofa’iga muamua, sa tupu ia Me ma Setema 1987, i lalo o le taitaiga a le alii ta’ita’i ‘au, o Sitiveni Rabuka, lea ua avea nei ma palemia o le atunu’u.

Ia Me 2000, sa ta’ita’ia ai e se alii faipisinisi, o George Speight, seisi foi osofa’iga ma i lea osofa’iga, na o latou ave faapagotaina ai ia Chaudhry ma lana faigamalo, mo aso e 56.

Sa ta’ua e Chaudhry le tele o se a’afiaga o o latou tagata, ona o nei osofa’iga ma faiga faamalosi.  Ma sa ia ta’ua le to’atele o latou tagata, ua tu’ua Fiti ona o nei fa’alavelave.

O LE A LE A’AFIAGA O FAIGA FA’ATEMOKALASI, I LE PALOTAINA O SE TASI O LE AIGA TUPU E AVEA MA PALEMIA FOU

Ua tele nisi ua fa’aleoina ni o latou popolega, ona o le palotaina o se tasi o le aiga Tupu i Tonga, e avea ma taitai o le malo.

O le Afioga ia Fakafanua, ua to’ilalo ai le palemia o Tonga na iai, o Dr. ‘Aisake Eke – ma sa na’o la’ua na avea ma sui tauva i e palota.  E to’a 26 sui faitulafono na palota mo i la’ua, e to’a 16 na palota mo Fakafanua, ae to’a 10 mo le palemia tuai.

Ua avea ai nei Fakafanua ma palemia pito i talavou i totonu o le malo o Tonga ma sa ia fa’asoa atu i le vaega fa’asalalau a le RNZ Pasefika, e faapea, o lona naunauga, ina ia toe tepa le atunu’u i ona a’a ma lona faavae, ina ia mafai ona galulue fa’atasi.

Na amata ona auai Fakafanua i faiga faapolokiki, i le 24 o tausaga o lona soifua, i le tausaga e 2008, ina ua filifilia o ia e avea ma sui o le motu o Ha’apai.  I le 27 o ona tausaga, sa filifilia ai o ia e avea ma Fofoga Fetalai, ma sa avea ai o ia ma Fofoga Fetalai pito i talavou, i tala faasolopito o le malo o Tonga.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all