Skip to main content

POU TIUTE A LEOLEO

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

TOE LOKA LAVA LE ALII NA VALA’AU I LEOLEO

E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, o le afiafi o le aso 3 o Novema, sa vala’au ai le alii o Kevin Harris i le Ofisa a Leoleo i Tafuna, e ripotia le sauaina o ia e nisi, i le malae tenisi, i le paka Liona.

Sa faapea ona agai atu leoleo i le nofoaga na tupu ai le fa’alavelave ma sa taofia e Harris le taavale a leoleo, ae e feosofi atu i fafo leoleo e latou te talanoa, ae amata ona fa’aalia e Harris (le na molia) ia ni uiga le taupulea, na aofia ai ma lona fesiligia leoleo, po o ai le latou Supavaisa.

Na fa’ailoa atu e leoleo ia Harris, na . atu e fesoasoani ia te ia, ae peitai, sa fa’aalia e le na molia ia lona le talitonu i leoleo ma musu e tali fesili a leoleo.

Sa agai atu se tasi o leoleo e faatalanoa ia molimau sa iai i le taimi na tupu ai le faalavelave.  Ma sa ‘autasi uma faamatalaga a molimau, i le faapisapisa o, o le na molia ma le fa’atupu vevesi, a’o faia ta’aloga tenisi a le fanau.

Na faapea loa ona taumafai leoleo e ave faapagota ia Harris (le na molia) ae peitai, sa tete’e le alii ma ina ua mafai ona tu’uina o ia i totonu o le taavale a leoleo, sa fa’aauau ona ia lafoina ni faamatalaga taufa’amata’u, i leoleo.

E o’o lava i le taimi na o latou taunu’u ai i le ofisa a leoleo, sa fiu leoleo e tau ave le na molia, i totonu o le ofisa ae sa tete’e le alii, ma i’u ai lava ina si’i e leoleo o ia, i totonu o le ofisa.

Sa tu’ua’ia foi e le na molia, ia se tasi o leoleo, i le faia o ni uiga mataga ia te ia.  Ae sa mafai ona iai se molimau, e fa’amaonia le le tupu o ni  ia tulaga.

Na molia ia Kevin Harris i le Faatupu Vevesi i nofoaga faitele – O se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i masina e ono, po o se sala tupe e le silia ma le $500; po o faasalaga uma e lua.

E $500 na fa’atonuina le na molia, e totogia, e tatalaina ai o ia mai i le falepuipui, a’o faagasolo lona faamasinoga.

MOLIA SE ALII I LONA SAUAINA O SEISI ALII MA TAUMAFAI E AVE LANA TELEFONI

I le 9:25 i le po Novema 3, 2025, sa valaau atu ai se tasi i le Ofisa a Leoleo i Tafuna, ona o se alii, ua nofo ma sauaina seisi alii na fai sana telefoni, ina ua musu e tu’u atu lana telefoni.

 Sa agai atu leoleo i Fogagogo, i le nofoaga na tupu ai le faalavelave ma e taunu’u atu leoleo, o lo’o taumafai le aiga o le alii na a’afia, e fofo ona manu’a.  Na aveina loa e leoleo ia le na a’afia, i le ofisa a leoleo i Tafuna, ina ia mafai ona togafitia le na manu’a, e le EMS.

Sa faamatalaina e le na manu’a, i leoleo ia la’ei a le na molia ma o se taimi mulimuli ane, sa faamaonia ai le suafa o le na molia, o le susuga ia Vaefa Mikaele.

Ina ua faatalanoaina e leoleo ia le na a’afia, sa ia faamatalaina le faia o sana telefoni, i ona aiga i Samoa, i luga o lana lava telefoni, ae alu atu le na molia ma talosagaina le fia fa’aaogaina o lana (le na a’afia) telefoni.

Ae peitai, ona sa le’i tali mai le na a’afia, sa ia ta’ua le tu’iina o le itu tauagavale o ona foliage, e le na molia, i se ipu ti.  Ma sa ta’ua foi e le na a’afia, ia lona va’aia o le na molia, ua u’u mai se naifi ma fa’amata’u ai o ia, i le oti.  

O iina na tamo’e ese atu ai le na a’afia, ma sulufa’i atu i le fale a le na vala’au i leoleo.

Sa faapea ona aveina atu e le EMS ia le na a’afia, i le falema’i Faga’alu mo le togafitia o ona manu’a.

Ina ua faatalanoaina e leoleo ia Vaefa Mikaele (le na molia), sa ia faamatalaina lona mana’o e fa’aaoga le telefoni a le na a’afia, ae peita’i sa le’i ano atu le alii na a’afia.  O le mafua’aga lea na ia tago ai loa i le tu’i.

Na fesiligia e leoleo ia Lafaele (le na molia) pe sa ia fa’aaogaina se a’upega e fa’ao’o ai manu’a i le na a’afia.  Na tali Lafaele, sa ia u’uina mai se ipu ti ma fa’aaoga e tu’i ai foliga o le na a’afia.

Sa fa’amaonia i su’esu’ega a leoleo, le nonofo faatasi o Lafaele ma le na a’afia, i Fogagogo.  O ni alii na malaga mai Samoa mo galuega, ma sa na’o la’ua na i le fale, i le taimi na tupu ai le faalavelave.  O le faia a le to’alua lea, o le tausoga a le na a’afia, e faaipoipo i le tuafafine a Lafaele (le na molia).

Na molia Vaefa Mikaele i le Fa’ao’olima i longa tulaga e tolu ma le Faatupu Vevesi i totonu o le aiga.

O le moliaga o le fa’ao’olima, o se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le ono masina, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.

O le moliaga o le fa’atupu vevesi, o se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.

E $1,000 le tupe sa faatulagaina e mafai ona tatalaina ai le na molia, mai i le falepuipui, a’o faagasolo lona faamasinoga.

LEAI SE TUPE FAATULAGA E LE FAAMASINOGA E TATALAINA AI I TUA SE ALII MOLIA I LE FASIOTI TAGATA

Hawaii News Now – Ua te’ena e le faamasinoga i Hawaii, ia se talosaga a le loia a Tanumafili ‘Tano’ Fotu (le na molia), mo le fa’atulagaina o se vaegatupe e mafai ona tatalaina ai o ia i tua, a’o fa’agasolo lona faamasinoga.

O Fotu, sa tula’i i luma o le faamasinoga, i le aso Faraile o le vaiaso ua mavae, e tali ona moliaga, o le fasioti tagata fuafuaina i lona tulaga e lua, faapea ma moliaga e lua, i le umia o a’upega.

O lo’o molia lenei alii e 22 tausaga, ona o se faalavelave na tupu ia Novema 23, lea sa ia fanaina ai se tamaloa e 39 tausaga, i Kalihi.

E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, sa ta’ua i ripoti a leoleo, le sauaina e le ua molia, ia le atalii o le tamaloa.  Ae e oso atu le tamaloa, ae tago Fotu se’i ane sana fana ma fana ai le tamaloa.

Sa te’ena e Fotu ona moliaga, i luma o le faamasinoga, ae peitai, na toe ave’esea e le faamasino ia le $1 miliona, lea sa fa’atonuina Fotu e totogi, e tatalaina ai i tua, a’o fa’agasolo lona faamasinoga. 

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all