Skip to main content

TALA MAI SAMOA

Apia - SAMOA

MASANI ONA LAFO MAI FAAMOMOLI A LE UA MOLIA I FUALAAU FAASAINA, MAI AMERIKA SAMOA

Ua iai nei i a’ao a leoleo o Samoa, ia se alii na maua i sana uta sa aveina atu mai Tutuila nei, ia se vaega o fualaau faasaina.

O lenei alii, o se avetaavale a se tasi o sui o le Kapeneta ma e avetaavale foi i le faalapotopotoga a le ‘Car Cruise’.

Sa fa’amaonia e le sui Komesina a Leoleo, ia Leiataua Samuelu Afamasaga, ia lea tulaga, i se la feiloa’iga tu’ufa’atasi ma le Pulesili o le Ofisa o Tiute, ia Fonoti Talaitupu Lia Taefu, ma vaega fa’asalalau, i le aso ananafi.

O le vaega o fualaau faasaina (Aisa), e 1.4 kilokalama le mamafa, sa nanaina i totonu o se pusa moa na alu atu ma le Lady Samoa III, i lana toe fo’i atu mai Amerika Samoa, i le aso Toonai o le vaiaso ua tuanai.

E tusa ai ma le saunoaga a Fonoti, o fualaau faasaina, sa saisai i totonu o se taga pepa, na iai ma se teutusi, sa tu’u faatasi ma vae moa, i totonu o le pusa moa.  Ae o le fa’ataina o le pusa moa, sa va’aia ai le afifi i totonu, lea na fa’amaonia ai, o lo’o iai se vaega o fualaau faasaina.

Sa saunoa Fonoti, e le o se taimi muamua lea na maua ai ni faamomoli a le ua molia, mai Amerika Samoa, ae o le taimi muamua lea, ua maua ai fualaau faasaina.

Sa le gata i fualaau faasaina, ae sa maua foi i le na lokaina i lea aso, ia se vaegatupe e $1,393.00.

Sa ta’ua e le vaega fa’asalalau a le Talamua i sa latou ripoti, e faapea, e le o se taimi muamua lea ua maua ai ni fualaau faasaina, mai i Amerika Samoa, i le uafu i Matautu, po o malaevaalele i Faleolo ma Fagalii.

Sa le’i nofo lelei i loto ma finagalo o taitai o Amerika Samoa, ina ua faasinosino lima ia le Komesina o Leoleo a Samoa i na vaitaimi, o Auapaau Logoitino Filipo, e faapea, o le teritori lea o lo’o alu atu ai le tele o fualaau faasaina, i totonu o Samoa.

Sa saunoa le Faatonusili o le Ofisa o Tiute, le susuga ia Fonoti Tala’itupu Lia Taefu, i sui o vaega fa’asalalau, i le aso ananafi, atonu o se mataupu lenei e mafai ona soalaupuleina e taitai o malo e lua, i le taimi o le Atoa o Samoa.

O le pa’aga i le va o le Minisita o Leoleo ma Tiute, e le o se tulaga fou, ae peitai, ona o le faateteleina o fualaau faasaina ua ulufale mai i totonu o le atunuu ma maua i tuaoi, ua toe faamalosia ai le galulue so’otau’au a ofisa e lua, aua le puipuia o Samoa.

FINAU LOIA A LE ITU TETE’E E ATAU ONA FA’ALEAOGAINA TAGI FAASAGA I LE PALEMIA MA ISI E TO’ALIMA

I le finau mai ai o le loia o lo’o tutula’i mo le Afioga i le Palemia ma isi e to’aono, ua o latou ta’ua ai le tatau ona fa’aleaogaina le tagi faasaga ia i latou ia, ona e le o mafai e le itu a le malo, ona fa’aali fa’amaoniga, e sapasapaia ai moliaga.

O le folasaga mulimuli i le aso Lua na se’i mavae atu nei, o le tamaitai loia ia Mapusua Tanya Toailoa, lea na tula’i mo Li’o Fa’ataumalama Auava, o se tasi na avea ma leoleo su’esu’e.

O Li’o, na tapa e le Afioga La’aulialemalietoa Leuatea Polataivao Schmidt, ina o avea La’auli ma Minisita o Fa’ato’aga, e na te faia se su’esu’ega, e faavae i faamatalaga a Samuelu (Sam) Su’e, sa ia molimauina le faalavelave lea na maliu ai le alii a’oga iunivesite, ia Aperila 2021.

O lea fa’alavelave, e o’o mai i le aso, e le’i maua lava le tagata na mafua ai.

Na ta’ua e Mapusua i lana folasaga, o le su’esu’ega a Li’o, sa faia lava I luma mana ia fa’aaogaina ai foi ni leoleo se to’alua, o Henifa Bryce ma Tomasi, e la te fa’atalanoaina ia Sam, ma lona to’alua o Sivai Kepi Le Mamea faapea Marie Tusi.

O le ripoti a Li’o sa tu’uina atu ia La’auli, lea na fa’ao’oina atu i leoleo.  O Li’o sa fa’auluulu iai le ofisa leoleo i Poutasi i lea taimi, ae na toe ave’ese mai o ia, ma fa’afaigaluega i luga o le alatele.

Ae peitai, o lo’o ua taofi le itu a le malo, o su’esu’ega sa faataunu’uina e Li’o, sa le’i fa’atagaina ma sa faia faalilolilo, ina ia faamalosia ai le molimau autu a leoleo, o Marie, ina ia pepelo.

Sa ta’ua e Mapusua e faapea, e tatau i le itu a le malo, ona fa’amaonia na pepelo ia Marie.

O le finauga lava foi lea e tasi, na faaleoina e Katherina Danzel, le tamaitai loia a Sama ma Sivai.

Sa toe Iloilo e loia uma e lua, ia molimau a Marie, lea sa ia ta’ua e faapea, na fai atu ia Sam ma Sivai ia te ia, ina ia pepelo, ona toe sui lea ma fai mai, sa fa’amalosia o ia e leoleo ina ia tete’e uma tu’ua’iga faasaga i isi na molia.

Na fesiligia foi e Mapusua le mafuaaga e le’i vala’au ai e loia a le malo ia Henifa ma Tomasi, e molimau, aua o la’ua ia na muamua ta’ua i su’esu’ega a Li’o.

I se talitonuga a Mapusua, afai na valaau ia Henifa ma Tomasi, e molimau, o le a le lelei mo le itu a le malo.

O se tasi o moliaga autu e faasaga ia I latou uma e to’aono, o taupulepulega, ae sa finau le loia a La’auli, Fepulea’i Su’a ma Lise Schmidt, e le o mafai ona fa’amaonia ia ia moliaga.

E tele ni molimau a leoleo sa fa’aulu e loia a le malo, e fa’amaonia ai moliaga, e pei o le faamatalaga a Sam, e faapea, na auai atu ia Tupuola Tanu Wright, Marie, Ieremia Su’a ma isi o alii talavou, i le pati o le aso fanau a Sivai.

Ae peitai, sa finau mai le itu tete’e, o le molimau a Tupuola, e faapea na fai atu Fepuleai e pepelo, e uiga i le faatauina e Sam o se povi mai ia te ia, ua na’o ni upu, ae leai sona fa’amaoniga.

E o’o lava foi i le molimau a le uso a Tupuola e faapea, sa iai i le taimi na talanoa ai Tupuola ma Fepuleai, e pei ona ta’ua e Tupuola.  E leai se faamaoniga na talanoa Fepuleai ma Ieremia, i Amerika Samoa, lea na fai atu ai Fepuleai ia Ieremia, e pepelo, po o se faamaoniga o se talanoaga i luga o le telefoni, i le va o Fepuleai ma Ieremia, e pei ona ta’ua e Ieremia.

I le aotelega, o lo’o finau mai ai le itu tete’e, e le o mafai ona fa’amaonia e le itu a le malo, e aunoa ma se masalosalo, o lona uiga ua tatau ona faaleaoga ia tagi faasaga ia i latou ua molia. 

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all