Pago Pago - AMERIKA SAMOA
O le 11:00 i le po o Aukuso 15, 2025, na vala’au atu ai se tasi i le ofisa a leoleo, e tusa ai ma se faalavelave na tula’i, i le masalomia o se alii 31 tausaga mai Samoa, i lona faamalosia o se teineititi o se aiga o lo’o nofo ma faigaluega ai.
Ae sa finau le na molia, o se gaioiga na malilie uma iai i la’ua ma le teineititi.
[Ua le lomia suafa o i latou na molia ma a’afia i lenei mataupu, aua le puipuiga o le teineititi na a’afia.]
E tusa ai ma fa’amaumauga a le malo, sa faamatalaina e le teineititi na a’afia, o le na molia, ma nisi alii se to’alua mai i Samoa, o lo’o galulue i se pisinisi faufale a lona tama, ma e nonofo foi i le fale a ona matua. Ae, sa malaga i atunu’u i fafo ona matua, ma sa o latou fa’amuli ma lona uso matua ma le la tina matua, e 80 tausaga le matua.
Sa talosagaina e leoleo ia se fa’atagana mai i le tina matua a le teineititi na a’afia, e faatalanoa ai le teineititi. Ma ina ua ioe le tina matua, sa faamatalaina e le teineititi, lona taunu’u atu i le fale ma lona aiga i 8:00 i le po o Aukuso 15, 2025, ae valavala’au atu le na molia, ia te ia, ma lue atu le ulu a le na molia, i le teineititi, e sau.
Sa savali mai iai le teineititi, ae sogi atu le na molia, i ona laugutu ma fai iai e alu e aumai sana (le na molia) ipu vai. Na alu le tamaitai ma aumai se fagu vai ma tu’u i le na molia, ae a’apa mai le na molia ma u’u mai le lima o le teineititi na a’afia, ma toe sogi atu ia te ia, ma musumusu atu iai, e mana’o e la te faiaiga. Sa ta’ua e le teineititi, ia lona faapea mai, e leai, se’i o’o i seisi taimi.
O le po lava lea e tasi, i le 10:00pm, sa ta’ua e le teineititi na aafia, na alu ai i fafo e fa’aaoga le fale le ta’ua, ae ona va’aia le na molia, o lo’o saofai i fafo. Sa valaau atu le na molia ia te ia, ma savali atu. Ma na toe fa’apea atu le na molia i le teineititi, ua fia faiaiga ma ia (teineititi), ae sa toe tali mai iai le teineititi, e leai.
Ae peitai, sa tago le na molia, i le toso atu le teineititi i se vaega posiga o le fale ta’ele ma amata ona fa’amalosia le teineititi.
Sa fa’aauau le faamatalaga a le teineititi e faapea, o le fa aso na soso’o ai, sa toe alu atu ai foi le na molia ma toe taumafai e faatosina mai o ia, ae sa musu le teineititi. O lona fefe tele, na alu ai loa le teineititi ma ta’u i lona uso matua ma lona tina matua, le faalavelave na tupu i totonu o le fale ta’ele.
O se taimi mulimuli ane, sa faatalanoaina ai e leoleo ia le na molia ma e tusa ai ma lana faamatalaga, sa ia ta’ua ai lona faigaluega mo le ‘uncle’ a le teineititi na a'afia, talu mai Tesema 26, 2024. Ma na fa’amaonia e le na molia, ia lona fa’a’ivi mata ma kisi le ‘ea pe a vaai i le teineititi, ae ua na’o se ta’aloga. Ae o le tasi po, ina ua tu’ua e le ‘uncle’ ma le uso a le teineititi, sa ia fai atu ai i le teineititi, e alu e aumai sana vai. Ae sa fa’ate’ia o ia (le na molia), ina ua sau le teineititi ma le vai, ae ua tu tu ai lava i ona tafatafa.
Sa ta’ua e le na molia, sa manatu o lo’o mana’o le teineititi i se mea mai ia te ia. Ma na i’u ai lava ina o la feasogi. Sa ta’ua foi e le na molia, e na te le’i fa’amalosia le teineititi ma sa ia fesili foi i le teineititi, ae na fai mai, e na’o le pau le mea e popole ai, o le toe fo’i atu o lona ‘uncle’.
Na ta’ua foi e le na molia, o leisi taimi sa alu atu ai i le teineititi ae fai mai le teineititi, e faatali se’i momoe uma tagata. Ma na fesiligia foi ona tausaga e le teineititi. O le po lea e la te le’i momoe ai ma le teineititi, ae o le taeao na soso’o ai, sa valaau atu ai le tina matua, ia te ia (le na molia), e alu atu. Ma o iina na fa’ailoa atu ai ia te ia (le na molia), ua ta’uina e le teineititi i lona tina matua, ia lo la fai’aiga.
Sa logoina e le ofisa a leoleo, ia lenei mataupu i le ofisa e gafa ma le puipuia o fanau iti (Child Protective Services) ma sa agai atu le aufaigaluega o lea ofisa, mo le faatinoina o a latou tiute ma le teineititi sa a’afia, ma toe tu’uina atu o ia (teineititi) e toe fo’i i lo latou aiga ma lona tina matua.
O moliaga sa faia e faasaga i le na molia, na aofia ai:
Faitauga 1: Fa’amalosi tamaitai (sauaga faalotoifale) – O se vaega ‘B’ i solitulafono mamafa, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le va o le lima ma le 15 tausaga, po o se sala tupe, e le i lalo ifo ma le $150;
Faitauga 2: Faia o uiga faa Sotoma (sauaga faalotoifale) – O se vaega ‘B’ i solitulafono mamafa, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le va o le lima ma le 15 tausaga;
Faitauga 3: Sauaga Fa’afeusua’iga i lona tulaga muamua (sauaga faalotoifale) – O se vaega ‘D’ i solitulafono mamafa, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le lima tausaga, po o se sala tupe, i le va o le $150 ma le $5,000.
Faitauga 4: Faia o se tulaga e a’afia ai le saogalemu o fanau iti – O se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le tausaga atoa, po o se sala tupe e le silia ma le $1,000; po o faasalaga uma e lua.
Faitauga 5: Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu (sauaga fa’alotoifale) – O se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala i le falepuipui, e o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e le silia ma le $300; po o faasalaga uma e lua.
E $80,000 se vaegatupe sa faatulagaina, e mafai ona tatalaina ai le na molia, mai i le falepuipui, a’o faagasolo lona faamasinoga.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus