Skip to main content

TALA I VAIFANUA

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

UIFAATALI AMATA:  O FOFO SUNIA, O SE UO PELE MA SE FAUFAUTUA IA TE A’U

I le tomanatunatu o le sui Faipule a Amerika Samoa i totonu o le Konekeresi i Uasigitone, le afioga Uifaatali Amata, e tusa ai ma le soifuaga o se tasi o Tamalii ma To’oto’o o le atunu’u ua fa’amanavaina e le Atua ana galuega, sa saunoa ai Uifaatali Amata, sa ia te ia (Fofo Sunia) ia le atamai o le agava’a ma se ala to’afilemu, ae auala atu ai ni manatu.

 Sa ta’ua e le afioga Uifaatali, o [Congressman] Sunia, o se uo pele ma se faufautua ia te a’u.  Ma ou te teu fatuina lona soifua ma lona agalelei.  O se tagata sa fesoasoani malosi, a’o o’u mulimulita’i i ona la’asaga, a’o avea o ia ma sui Faipule i Uasigitone, lea na avea ai o ia ma ulua’i i lalo o tulafono ua iai nei, e ui ina sa iai nisi o sui sa tofia muamua, ae sa le’i mauaina e i latou ia aia tatau e avea ai ma sui o le Konekeresi.

Sa fa’aalia foi e le sui Faipule, lona va’aia o Fofo Sunia, o se faufautua ma se ta’iala.  Ma sa fa’amanuiaina o ia (Uifaatali Aumua) i le tofiga na umia e Fofo, a’o avea o ia ma sui o le teritori.  E le gata i lea, sa ta’ua e Uifaatali Aumua, lona manatua lona mitamita i taimi e na te teuteuina ai le ofisa a Fofo, i Uasigitone, ina ia fa’aali mai ai le Pasefika ma lo tatou aganu’u.

E tele ni mataupu po o ni aia tatau taua, sa galuea’iina e Fofo, e pei ona sa tomanatu iai le afioga ia Uifaatali Amata, e pei o le filifilia o se tasi o tatou talavou i le ‘U.S. Service Academies’, e aofia ai ma le ulua’i sui filifilia ma fa’au’u, o le susuga ia Leafaina Tavai, lea o lo’o avea nei ma Taitai o lana aufaigaluega i le taimi nei.  

Ma sa ta’ua e Uifaatali le tele o galuega a Fofo, sa avea ma fa’avae ua ‘ae ‘ae ai nei Amerika Samoa i le manuia, e pei o le polokalama o le Medicaid.

Sa ta’ua foi e Uifaatali Amata ia le avea o Fofo ma se tusitala lauiloa, ma o ana tusi o se faaopoopoga taua lea i totonu o faletusi ma a’oga.

Na fa’aalia e le afioga i le sui Faipule le misia o lenei tamalii ma sa ia fa’ao’oina atu ona faamaisega ma faamanuiaga i le aiga o lenei To’oto’o ma lana toe upu, “E aloaia o ia e Amerika Samoa o se auauna mo tagata lautele, ae o le a fa’afeiloa’ia o ia e le Atua, o se tagata fa’atuatua.”

$400,000 FOA’I A TAGATA ASIASI MO PAKA FAAVAOMALO I AMERIKA SAMOA MA HAWAII

Talu mai le masina o Oketopa 2024, sa faapea ona foa’iina e tagata asiasi i paka faavaomalo, se vaegatupe e $400,000, i le nofoaga tutotonu a le lHPPA (Hawai’i Pacific Parks Association), i Hawaii ma paka a Amerika Samoa, i taimi e latou te faimalaga ese atu ai.

O le HPPA o se pa’aga le saili polofiti, mo paka faavaomalo e fitu, i Hawaii ma Amerika Samoa.

O taimi lava e latou te tu’uina ai se tupe i le lesitala, e tumau ai lava i totonu o le paka lea e latou te foa’i aga’i iai, ina ia fesoasaoni i le tausiga o ia paka.

Sa saunoa le alii Faatonu o le HPPA, o lenei $400,000 o se molimau lea i le alofa o nei tagata, i paka faavaomalo.  Ma sa avea o ia ma sui o le HPPA, e faaleoina ai se agaga fa’afetai, ia i latou uma sa asia ma foa’i atu mo paka ta’itasi, aua fanau o le lumanai.

Ua silia ma le 92 tausaga, o galulue faatasi ia le HPPA ma le Auaunaga a Paka Faavaomalo, lea ua aofia ai ma paka e fitu i totonu o Hawaii ma Amerika Samoa.

I’UGAFONO ‘AUFAATASI A LE MAOTA O SUI MO SE VAEGATUPE MO SE ‘OLO FA’ASINOSINO ALA MO VA’ALELE

Ua pasia e le Maota o Sui, ia se I’ugafono ‘Aufa’atasi a le Maota o Sui, o lo’o ua talosagaina ai le Kovana, ina ia galulue faatasi ma sui faitulafono, ina ia faamautuina se vaegatupe, e mafai ai ona fausia se ‘olo i le malae vaalele i Tafuna, e avea ma faasinosino ala mo femalagaiga a vaalele.

O lenei I’ugafono, sa faapea ona fa’aulufaleina e afioga i Faipule ia Fagaima Larry Sanitoa, Vala Porotesano Liusamoa ma Manavaalofa Manase, ae sa pasia e afioga i Faipule uma o le Maota o Sui ma ua faapea ona fa’aopoopo iai ma o latou suafa. 

E tusa ai ma lenei I’ugafono, ua silia ma le 20 tausaga, o leai se ofisa faasino ala i le malae vaalele i Tafuna.  Ae ua fa’aalia e le Ofisa o Femalagaiga i luga o le ‘Ea (FAA), le aofaiga o femalagaiga i le malae lotoifale, e le gafatia ma ua lava le ofisa i le malae vaalele i Faleoloa, Samoa, e tautuaina femalagaiga i totonu o Amerika Samoa.

Ina ua taofia e le FAA ia le toe faatupeina o le ofisa sa i Amerika Samoa, ma le le toe iai o seisi vaegatupe, na ioeina ai loa e le malo ia le tapunia o lea ofisa.

Ae peitai, e pei ona ta’ua i totonu o le I’ugafono Taufa’aofi, i le toe faaopoopoina e le Hawaiian Air o le faigamalaga lona tolu faapea ma le fa’aopoopoina o femalagaiga i le va o Samoa e lua ma malaga mo Manu’a, ua mana’omia ona toe tatalaina lenei ofisa.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all