Apia - SAMOA
TOE FAāASEāE I TUA TAGI FAASAGA I LE FOFOGA FETALAI
Ua toe faāaseāe i tua, e le susuga ia Mulipola Leiataualesa Laki, ia lana tagi sa faia faasaga i le Fofoga Fetalai o le Palemene, le susuga ia Auapaau Mulipola Aloitafua.
Na talosagaina e le Pulenuāu a Salua, se tasi afioaga o itumalo a Mulipola ma Auapaāau, ia le faamasinoga, ina ia toe faāaleaogaina ia le tagi, ona o i laāua e mai i le afioaga e tasi, ma e latou te vaāai mamalu ma aloaia ai le Fofoga Fetalai o le palemene.
Ma sa faapea ona toe faāaseāe uma i tua ia tagi a itu uma e lua, faapea le fautuaina o i laāua ina ia faāasalalauina se faāaaliga e faāalauiloa ai le faia o lea tulaga ma o le aso 23 o Oketopa, o le a fofogaina ai lenei mataupu i luma o le faamasinoga, ma e manaāomia ona faāaali ai se kopi o lea faāaaliga, i luma o le faamasinoga.
Aāo alo atu le faamasinoga i lenei mataupu, ae o le taimi lava lea e tasi o loāo iloiloina ai i isi potu faamasino, nisi foi tagi e lua, mai i tagi e valu sa faaulu, talu mai le maeāa o le palota. Ua iai se ripoti e faapea, o le a faāaseāe foi i tua le tele o nei tagi, na afua mai i le palota lautele a le atunuāu, ia Aukuso 29.
FAUTUAINA E LE PSC IA LE TOE FAāASALALAUINA O LE TOFIGA O LE KOMESINA A LEOLEO
I le faāaiāuga a le Kapeneta i le vaiaso ua tuanai, mo le faāamutaina o le faaopoopoga o le konakarate a le Komesina o Leoleo, le susuga ia Auapaau Logoitino Filipo, sa faavaeina i se ripoti mai i le Komisi o Auaunaga mo le Lautele (PSC), ina ia toe amatalia ona faāasalalauina le avanoa mo nisi e fia apalai mai iai.
Ina ia o gatasi ma le fautuaga a le PSC, ua maea le faagasologa o le uluaāi sailiga ma ua toe amataina, ina ia faāamautuina le nofo malamalama o le mamalu lautele, faapea ma le tatalaina o le avanoa, i le mamalu lautele.
O le konakarate a Auapaāau, sa faamutaina, ae sa toe sosoāoina e le kapeneta ua mavae atu, seāia maeāa galuega a le PSC mo le sailiga o se Komesina fou.
Ae o le taimi nei, ua filifilia e le Kapeneta ia le susuga ia Leiataua Samuelu Afamasaga, lea o loāo mataituina ia auaunaga mo falepuipui, e avea ma sui Komesina a leoleo.
O le vaiaso ua tuanai, na tuāua ai e Auapaāau lona ofisa.
TALITALIA E SAMOA IA FAIGAMALAGA A LE NGAHIRAKA WAKA MAI AOTEAROA, NIU SILA
O se taimi o le taeao nei, o loāo ua faamoemoe, e taunuāu ai i Samoa ia le faigamalaga a le āaumalaga a le Ngahiraka Waka mai Te Kura Waka Aiga Folau, i Tauranga, Aotearoa i Niu Sila, ma o loāo ua nofo tapenapena mai le Aiga Folau Samoa, e latou te faāafeiloaāi lenei faigamalaga suāesuāe.
Na faāaalia e le Peresetene o le Aiga Folau Samoa, le susuga ia Leota Fitimaula Donna Aiono Le Tagaloa Ioane, ia le agaga fiafia e faāafeiloai i le Aiga Folau mai Aotearoa.
Na tuāua e le Ngahiraka ia Niu Sila mo Samoa, ia Setema 25, 2025 ma o loāo faāatautaia e se āauvaāa e toāavalu, e faāaaogaina I a le tomai o na ona po, e tautai ai le latou folauga, e pei o le matagi, o le la, o fetu, masina, o ao, o galu ma gogosina.
Ae peitai, ona o tulafono mo le nofo puipuia, ua maeāa ona tuāuina i totonu o le vaāa ia nisi foi o masini faaneiona po, ina ia mautu ai le taunuāu saogalemu o le faigamalaga.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus