Pago Pago - AMERIKA SAMOA
FA’AITIITIA LE PAKETI FUAFUAINA MO LE TAUSAGA TUPE 2026 I LE MAE’A ONA FAIA O SUIGA I TOTOGI MO FAATONU FAAOLIOLI
I le mae’a ai ona tu’ufa’atasia e le Maota o Sui o le paketi mo le Tausaga Tupe 2026 a le malo o Amerika Samoa, na faapea ona fa’amaonia ai le pa’u i lalo o le fuainumera o le paketi mo le Tausaga Tupe 2026, nai lo le fuainumera na mua’i fa’ao’oina atu i luma o le Maota o Sui.
E $815,392,069 ia le paketi na mua’i fa’aulu e le malo, o se faasiliga 11% mai i le paketi o le Tausaga Tupe 2025 na iai, e $733,683,167. Ae peitai i le fa’agasologa o iloiloga a sui faitulafono, sa o latou ‘aufa’atasi ai, ina ia faia se suiga i totogi o ni isi o faatonu fa’aolioli, e le’i fa’ataunu’uina a latou iloiloga.
Ma o le mafuaaga lea ua toe tu’u mai ai i lalo le paketi mo le Tausaga Tupe 2026, i le $807,555,113 – o se pa’u e $7 miliona mai i le aofaiga na mua’i fa’aulufaleina. O le aso ananafi sa faataunu’uina ai lona faitauga mulimuli, o le paketi, i totonu o le
I iloiloga a sui faitulafono i le vaiaso ua mavae, sa faapea ona o latou soalaupleina ai le toe fa’aititia o totogi mo faatonu faaolioli, e le’i o’o mai o latou suafa i luma o le Fono mo a latou iloiloga. Ma o le aso Tofi o le vaiaso ua mavae, sa faapea ona toe suia ai le tele o totogi, i totonu o le paketi.
O faatonu faailoilo sa toe aveesea e le Maota o Sui o latou totogi mai totonu o le paketi, na aofia ai le faatonu mo le Ofisa e mataituina meatotino a le malo, o le ofisa a le Arts Council, o le Ofisa e mataituina le puipuiga o le siosiomaga (ASEPA), o le ofisa a le ODAPM (ofisa o fesoasoani mo faalavelave faafuasei faapea le puleaina o le suau’u), o le vaega a le CJPA (Criminal Justice), Ofisa o loia mo le mamalu lautele faapea le ofisa o le faamasino mo tagata faigaluega a le malo (ALJ).
Ae o totogi mo faatonu a le Ofisa o Vetereni ma mataupu tau militeri, ofisa o taaloga, ASRO (Resilience Office), ofisa a le malo i Hawaii, ofisa e mataituina auaunaga mo i latou e iai mana’oga faapitoa (Voc Rehab) ma le ofisa o le Komesina o Inisiua, sa faapea ona toe fa’aitiitia mai i le $80,000, i le $70,000 i le tausaga.
O le totogi mo le Faatonu o le ofisa a le Medicaid, sa faaitiitia mai i le $85,000 i le $75,000 ina ia faamautu ai le faasili atu o le totogi a le faatonu, i lo le sui faatonu, e $71,000.
E le gata i lea, sa faapea ona fa’aitiitia ia le totogi o le Faatonu o le Ofisa o Tekonolosi, mai i le $84,000 i le $70,000.
O ia suiga sa fa’apea foi ona a’afia ai ma sui Faatonu o ia ofisa, mo i latou sa masani ona mauaina totogi e $70,000, ua toe pa’u mai nei i lalo i le $65,000. Ae peitai, ua filifili le Maota o Sui, e faatumau pea totogi mo isi ofisa ma matagaluega, o lo’o i lalo o le ofisa a le Kovana, e aofia ai le ofisa a le EEO (Equal Employment Opportunity), o le Komsi o le Gagana Samoa, o le ofisa o lo’o tausia ma faasaoina tala faasolopito a le atunu’u, faapea ma nisi o ofisa.
Sa faapea foi ona toe tu’uina i lalo e le Maota o Sui ia le fuainumera o le paketi mo Polokalama Faapitoa; lea ua maua ai e le Ofisa o auaunaga a le faigamalo i le $215,000; o nisi o gaioiga faalemalo i le $700,000, o le alauni a kovana ua tuanai atu, i le $144,000. E $1,072,000 lea ua pasia, e si’itia ai le tupe mo le Kolisi Tu’ufa’atasi a Amerika Samoa, i le $2.5 miliona, toe faaopoopo le $300,000 i palota, o tupe mo nu’u ma afioaga, ua si’itia i le $162,000, ae o lo’o tumau pea isi poloketi, e le’i faia iai ni suiga.
FILIFILIA E LE KOVANA NISI TOTINO FOU E TO’ALUA I LE KOMITI FA’AFOE O LE RITAEA
Ua fa’alauiloa mai e le Afioga i le Kovana Pulaalii Nikolao Pula nisi o suiga i lana filifiliga mo totino o le Komiti Faafoe a le Teugatupe mo tagata faigaluega a le malo o Amerika Samoa (ASGERF), e fa’amautu ai le tu’uto i le fa’aleleia atili o le mataituina o lenei ofisa taua.
Sa mua’i filifilia e le afioga i le kovana ia le afioga Faoa Aitofele Sunia, Dr. Jean Hollister-Mareko ma le alii faipisinisi ia Peter Crispin. Ae peitai, i sana tusi lata mai na fa’ao’oina atu i taitai o le Maota o Fono, sa ia fa’aalia ai le faamamafaina o le fa’aauauina o le auaunaga faapea ma le agava’a, i totonu o le komiti faafoe.
O le susuga ia Faoa Aitofele Sunia, na filifilia e tautua se’ia o’o atu ia Iulai 22, 2030 ma ua sui tulaga o ia ia Ueligitone Tonumaipea. O Sunia, ua lata i le 60 tausaga o lana auauga mo le mamalu lautele ma o se tasi ua iloga lona naunau e auaunaina le atunu’u. O nisi o ona tofiga sa ia umia, na aofia ai le avea ma sui Loia Sili, o se faamasino i totonu o le Faamasinoga Faaleitumalo, Faatonu o le ofisa loia a le Maota Fono, Tausitupe a le malo, atoa ai ma le avea o ia ma Lutena Kovana o le malo mai i le 2003 se’ia o’o atu i le 2012.
Ua iloga lana tautua fa’aleloia, e le gata i totonu o le o le Ofisa a le ASGERF, ae faapea le ofisa o palota, aemaise i totonu o le ofisa a leoleo. O lo’o avea nei o ia ma loia faufautua a le Afioga i le Lutena Kovana Pulumalataala Ae Ae Jr.
O le faletua ia Dr. Jean Hollister-Mareko, ua lauiloa lona agava’a i totonu o a’oa’oga ma ua filifilia o ia e sui tulaga ia malemo Tausaga, ma o lana tautua e o’o atu ia Iulai 22, 2028. I le silia ma le 30 tausaga sa ia auauna ai i totonu o ofisa tau aoaoga, e aofia ai ma lona galue i totonu o le Ofisa o Aoga ma le Kolisi Tu’ufaatasi a Amerika Samoa (ASCC).
Faatasi ai i totonu o le Komiti Faafoe a le ASGERF ia le Afioga i le Taitaifono ia Tuaolo Manaia Fruean, le peresetene o le senate, o susuga ia Toloai Ho Ching, Tony Togiai ma Loa Tuimavave Laupola.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus