Skip to main content

POU TIUTE A LEOLEO

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

LOKA SE TAMALOA I LE SAUAINA O LONA TOALUA

O le po o Iulai 29, 2025, sa faapea ona o’o atu ai se vala’au a se tina loto mafatia, sa manaomia se fesoasoani, ona o se fa’alavelave na tupu i le va o lana tama tama ma lona to’alua.  Ma sa faateteleina le fa’afitauli ina ua tu’ua’ia e le na molia (tama tama a le tina na valaau atu i leoleo), ia lona to’alua, i le le fa’amaoni i lo la va.

 [Ua le lomia e le Lali ia suafa o i latou na a’afia, aua le puipuiga o le tina na a’afia i lenei faafitauli.]

I su’esu’ega sa faataunu’u e leoleo, sa fa’aalia ai le sauaina e le na molia, ia lona to’alua, i se ‘crowbar’ u’amea.  Ma na faapea foi ona agai atu le ulugalii na tupu ai le faalavelave, i le fale o matua a le na molia, ma tu’ua’ia ai e le na molia ia lona lava tama, ma lona to’alua (tina na a’afia), i le faia o se la faiga uo.  Ma fa’aauau ai ona ia (le na molia) sauaina lona to’alua.

Ina ua agai atu leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave, sa o latou maua atu le tina a le na molia, i luga o le auala, i Faleniu.  Ma sa ia faamatalaina i leoleo, le fa’ate’ia o i latou ina ua i’i atu pa’u o se taavale i luma o le latou fale, ae ua sauni lo latou aiga, e fai malologa o le afiafi.  

Na ta’ua e le tina a le na molia, ia lona savali e va’ai po o ai, ae ona iloa mai le savavali atu a lana tama tama ma lona toalua (tina na a’afia).  Ma ina ulufale atu lana tama tama (le na molia) i totonu o le fale, sa amata ona ‘e’e ma tu’ua’ia lona to’alua (tina na a’afia) i le le fa’amaoni i lo la va fa’aleulugalii.  Ona ia (le na molia) faasaga mai lea ua fasi lona to’alua (tina na a’afia), a’o ‘ai’oi atu le fafine, e soia.

Sa fa’ailoa atu foi e le tina a le na molia e faapea, e le o se taimi muamua lea ua o’o ai lima o lana tama, i lona to’alua.  Ma sa ta’ua e le tina a le na molia, ia le fa’aaogaina e lana tama, o se ‘crowbar’ e fasi ai lona to’alua (tina na a’afia), ae e le’i ulufale atu i totonu o le fale.

Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le tina na a’afia (to’alua a le na molia), sa ia faamatalaina lo latou taunu’u atu i le fale, ae o lo’o fa’aauau pea ona tu’ua’ia o ia e le na molia, i le faia o se la faigauo ma le tama a lona to’alua (le na molia).

E ui lava ina te’ena e le tina na a’afia ia tu’ua’iga a lona to’alua, ae peitai, sa i’u ina ia u’u mai e lona to’alua (le na molia) ia se ‘crowbar’ ma taumafai e fa’amata’u ai o ia.  Ma ina ua sasau atu e lona to’alua ia le ‘crowbar’, sa ia fa’aaogaina lona lima tauagavale e tali mai ai.  Ma e fa’atolu ona ta o ia e lona to’alua i le ‘crowbar’.

Ma o le ta o le 10:00 i lea lava afiafi, na mana’o ai le na molia, e o i le fale a ona matua, ina ia va’ai i lona tama (lea o lo’o ia masalomia o lo’o le fa’amaoni ma lona to’alua).  

Sa molimauina e leoleo ia manu’a o le tina na a’afia, na aofia ai le fula o lona lima tauagavale.

Na fa’atalanoaina foi e leoleo ia le tua’a a le na molia, i le nofoaga na tupu ai le faalavelave ma sa ia ta’ua e faapea, na ia lagona mai le ‘e’e atu o lona atalii i fafo ma ina ua ia savali mai i fafo, sa faapea ona tu’ua’ia o ia e lona atalii, i le faia o se la faigauo ma lona to’alua.  

Sa ta’ua e le tua’a a le na molia, ia lona taumafai e fa’ato’ato’a lona atalii, ae peitai, sa fa’aauau ona ‘e’e lona atalii.  Ma na avea le tete’e o le tina na a’afia, sa atili ai ona ita le na molia.  Sa ta’ua e le tua’a a le na molia e faapea, e le o se taimi muamua lea ua fasi ai e lona atalii ia lona to’alua.

Na faapea loa ona ave faapagotaina e leoleo ia le alii faatupu vevesi ma aveina atu o ia i le ofisa a leoleo i Tafuna mo le fa’aauauina o a latou su’esu’ega.

I le faamatalaga a le na molia, sa ia ta’ua ai lona fesiligia o lona toalua e tusa ai ma le al faigauo ma lona tama, ae musu le tina na a’afia, e “tautala i le mea moni”.

Ma sa ta’ua e le na molia, ina ua i’u ina ta’u e lona to’alua ia le mea moni, na o la agai atu loa i le fale a ona matua, e talanoa i lona tama.  Ae na le fia talitonu ona matua ma sa le fiafia, ina ua toe sui le faamatalaga a lona toalua, ma ia (tina na a’afia) fai atu, na pau le mafua’aga na ia ioe ai, ona ua fefe.

Sa te’ena e le na molia ia tu’ua’iga i lona sauaina o lona to’alua, po o le fa’aaogaina o se u’amea e sasa ai o ia.  Na ta’ua e le na molia, na mafua ona manu’a lima o lona to’alua, ona sa ia tu’iina le puipui (wall) a le latou fale.

O moliaga na faia faasaga i le na molia, na aofia ai:

Faitauga 1:  Fa’ao’olima i lona tulaga e lua – O se vaega ‘D’ i solitulafono mamafa, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e le silia ma le lima tausaga, po o se sala tupe; po o faasalaga uma e lua.

Faitauga 2:  Faatupu Vevesi i totonu o le aiga – O se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e $500.00; po o faasalaga uma e lua.

E leai se vaegatupe na fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai le na molia, mai i le falepuipui, a’o faagasolo lana mataupu i luma o le faamasinoga.

FAI MAI LE ALII NA LOKA E LEOLEO, SA ALU E TIA’I LE LAPISI

O le afiafi o Iulai 29,2 025, na valaau atu ai e tagata i le Ofisa a Leoleo i Tafuna, mo se fesoasoani, ona o se alii o lo’o faatupu vevesi ma nofo poloka le alatele, i Faleniu.

Ina ua taunu’u leoleo i Faleniu, i le nofoaga na tupu ai le faalavelave, sa o latou fa’alogoina le ‘e’e o le alii o Stanley Napoleone (le na molia), ma palauvale.  Sa faapea ona o atu leoleo ma loka mai le alii, ae faatalanoaina le tagata na valaau atu i le ofisa a leoleo ma nisi o molimau.

Sa faamatalaina e le alii na valaau i le ofisa a leoleo, ina ua polokaina e Napoleone ia le alatele, sa ia alu atu iai e fai iai e alu ese ma le auala.  Ae savali atu Napoleone ia te ia ma palauvale atu.  Ma na ta’ua e le alii na valaau i leoleo, lona fiu e tau fa’ato’ato’a ia le na molia, ae peitai, sa fa’aauau ona palauvale agai i le tina o le alii sa valaau i leoleo.

Ma sa faamatala e le tina a le alii na valaau i leoleo (o ia foi sa molimauu i le faalavelave), sa fai sina ona popole ona ua fiu e tau fa’ato’ato’a ia le na molia, ona ua ova le fa’asua’ava.  Ma sa ta’ua foi e le tina e faapea, e le o se taimi muamua lea ua pisapisa o ai le na molia, pe a fa’asua’ava.

Ina ua taunu’u leoleo ma le na molia, i le ofisa a leoleo, sa ta’ua e le na molia lona alu e ave le lapisi i fafo, ae fesili atu se fafine po o le a lana mea o fai ma faapisa atu ia te ia.  Ma o iina na le fiafia ai ma amata ona ‘e’e ma palauvale i le fafine.

Sa te’ena e Napoleone ia tu’uaiga i lona faia o ni gaioiga e ‘ese atu mai i le gaioiga sa ia ta’uina i leoleo.

Ae sa ia fa’amaonia i leoleo ia le faia o sana inuga pia, ae e le’i alu e ave le lapisi.  Na ta’ua e Napoleone, i sona talitonuga, na mafua ona fai atu le fafine ia te ia, ona sa fail ana inuga pia, i tafatafa o lona fale.

Na molia Napoleone i le moliaga o le Faatupu Vevesi i nofoaga faitele – O se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le ono masina, po o se sala tupe e $500.00; po o faasalaga uma e lua.

E $500.00 le vaegatupe na fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai le na molia mai i le falepuipui, a’o faagasolo lona fa’amasinoga.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all