Skip to main content

TALA O LE LOTOIFALE

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

POTOPOTO EPIKOPO O MOTU O LE PASEFIKA E SOALAUPULE LE LUMANAI O LE EKALESIA I LE PASEFIKA

I se fonotele a Epikopo o le lalolagi lea sa faataunu’uina i le amataga o lenei masina i FatuoAiga, sa faapea ona soalaupuleina ai e ta’ita’i o le Ekalesia ia le uiga o le faamatalaga, e moni i le Pasefika.

O lenei fonotaga sa amataina i le aso 5 o Aukuso, ae toe tapunia i le aso 11, i lalo o le fa’amalumaluga a le CEPAC (Koneferenisi o le Pasefika FaaEpikopo), o le koneferenisi pito i tele lea a Epikopo, o le lalolagi uma.

Ae le gata i lea, o se taimi o talosaga ma soalaupulega, ma sa aofia ai ma se ‘ava o Feiloaiga, o ‘talanoaga faaleagaga’, e fa’aaogaina ai metotia faasinoti ma se saunoaga mai i le Afioga i le AkiEpikopo ia Gabor Pintér, o le sui mai i le Laumua o le Ekalesia.I

I lana lauga, sa fa’amanino ai e Akiepikopo Pintér le matagofie o Pasefika, i ona tulaga faalenatura, e aofia ai ma se lagona fa’aleagaga, ae fausia i tu ma aganu’u.  Ae o lo’o feagai foi ma ona lu’itau, e pei ona saunoa le susuga i le   Akiepikopo; e pei o suiga i tul aga o le tau, o ‘ese’esega i tulaga o le tamaoaiga, o sauaga fa’aletagata ma fa’afitauli o lo’o feagai ma fanau talavou.  

Ma o nei faafitauli, e pei ona ta’ua e le Akiepikopo, e le o ni atugaluga e mamao mai i tagata, ae ua fili i totonu o soifuaga i aso taitasi.

O le ute o taula’iga a le CEPAC, e pei ona sa saunoa iai le sui mai i le laumua a le ekalesia, o se naunautaiga loloto, ina ia avea ma ekalesia, e moni i le Pasefika.  O se ekalesia e aloaia, fa’aaloalo ma aufa’atasi ma tu ma aganu’u, o atamai mai anamua o motu o le Pasefika, i totonu o tatou olaga.

Faatasi ai ma lea manatu, sa fa’aleoina ai e le ta’ita’i o le ekalesia ia nisi o vaega e mafai ona tulimata’i iai le lotu i totonu o le Pasefika, na aofia ai le tausia lelei o gataifale, faatulagaga o ni misiona, gaioiga faamalosi’au, ma le fa’amalosia o tamaitai faapea fanau talavou. 

AUAUNAGA E LEAI NI TOTOGI

O le vaiaso nei, sa feiloai ai le Afioga i le Kovana Pulaali’i Nikolao Pula ma le LTC Hope Hashimoto faapea ma SSG Joshua T. Fale, aua le soalaupuleina o se galuega ‘aufaatasi, i le va o le Ofisa o le Soifua Maloloina a Amerika Samoa ma le vaega o foma’i ma tausima’i mai i le ‘1984th U.S. Army Hospital-Pacific’.  

I se polokalama faapitoa, ua faapea ona faimalaga mai ai ni fomai ma tausimai a le militeri, e ofoina atu sa latou auaunaga, e aunoa ma se totogi, mo le mamalu lautele, na amata mai i le aso ananafi (Aukuso 14), se’ia o’o atu i le aso Gafua, Aukuso 25.

O nei auaunaga, e aofia ai su’esu’ega fa’afomai, o Nifo, O le siakiina o mata, o tulaga maloloina o amioga, o vailaau faapea ai talavai mo tamaitai ma tina.

TO’A 18 TAGATA O LE PASEFIKA UA MALILIU I LE ‘FIVA O PONAIVI’

E tusa ai ma fa’amaumauga po o ripoti mai i motu ‘ese’ese o le Pasefika, ua fa’amaonia ai le a’afia o le to’a 16,000 o tagata o le Pasefika, i le fa’ama’i o le Fiva o Ponaivi (Dengue Fever), ae to’a 23,500 o lo’o masalomia, ua a’afia ai.

E to’a 18 ua maliliu mai i lenei fa’ama’i, e feavea’i e namu, e aofia ai le to’aono mai i Samoa.

I se ripoti mai i le ‘au atamamai, ua fa’afaigofie ona pepesi lenei faamai, ona o le vevela ma le timu so’o o motu o le Pasefika, ma ua iai se talitonuga o le a fa’aauau ona leaga atili le tala o le tau.

I fa’amaumauga mai Samoa, ua ta’ua ai le silia ma le to’a 1,900 ua fa’amaonia, ua a’afia i le Fiva o Ponaivi, i le vaiaso ua tuanai.

Ma o lo’o galulue fa’avavevave ia ofisa o soifua maloloina a le Pasefika, ina ia tineia lenei faamai, a’o faagasolo pea on pepesi atu i si motu.  Ua to’a 18 tagata ua maliliu mai i le faama’i, lea ua ta’ua e le faalapotopotoga o le soifua maloloina a le lalolagi (WHO), o se fuainumera pito sili ona maualuga i le 10 tausaga.

O le fa’ama’i o le Fiva o Ponaivi, e a’afia ai tagata e u e le namu o lo’o feavea’iina le fa’ama’i.  Ma e ui ina mafai ona toe malosi se tagata e a’afia i le faamai, i se vaiaso, ae peitai, e iai nisi e le faafaigofie ona fofoina le faama’I, ma o’o ai ina va’aia auga o le maualuga o le fiva, tiga o maso o le tino faapea ma so’oga o ponaivi, niniva le ulu ma le fa’asuati.

E o’o ina tigaina ai le tagata, e o’o atu auga i le manava tiga, o le fa’asuati i taimi uma, sela, sau le toto i gutu ma le isu ma fe’au mamao.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all