Pago Pago - AMERIKA SAMOA
E toatele nisi o le atunuu, sa faapea ona fa’aleoina, ia lo latou lagolagoina o le Pili Taufa’aofi #39-05 “e suia ai agava’a o suitauva mo le Ofisa o le Kovana ma le Lutena Kovana”, e pei ona sa faauluina e le Afioga i le Senatoa ia Togiola T. A. Tulafono, i se iloiloga lautele sa fa’ataunu’uina i le aso Gafua o le vaiaso ua tuanai.
I le folasaga a le susuga ia Tasi Mauga, le Faufautua Faapitoa i le Peresetene o le Senate, sa ia fa’aalia ai lona lagolago atoatoa o lenei pili taufa’aofi, ua loa ona tatau ona faia, ma o se la’asaga i luma ua onomea, mo le taitaiga o Amerika Samoa i le lumanai.
Sa faaleoina e Mauga ia suiga e tolu i le agava’a o sui tauva i tofi ta’ita’i o le malo o Amerika sasmoa, ma le mafua’aga e na te lagolagoina ai nei suiga.
O le mafua’aga muamua, e pei ona sa saunoa ai Mauga, o le suiga fuafuaina i le fa’amautuina o le avea o se sui tauva ma se tasi e tupuga mai i tagatanu’u moni o Amerika Samoa. Na ta’ua e Muaga, o se suiga e fa’aalia ai le fa’aaloalo ma le fa’amalosia o le aloa’ia o lo tatou faasinomaga fa’aleaganu’u.
O le lona lua, e fa’amalosia ai le vaega o le atunu’u e fa’amautu ai le sui tauva (residency) ma e fa’amautu ai le nofo o le sui tauva i totonu o le atunu’u, ma ola fa’atasi ma o tatou tagata ma e malamalama i lu’itau ma tausinioga a o tatou tagata.
Ma le lona tolu, o le faatumauina lea o tausaga faatapula’a o le sui tauva, i le 35 tausaga, lea ua talitonu Mauga, e lava le tofa ma le fa’autaga loloto, o ta’ita’i o le atunu’u. Ma o nei suiga, e le o se fa’ailoga tagata, pe taofia ai tagata ma le avea ma sui tauva, ae o le so’otaga.
Ua talitonu Mauga, e faamautu ai le le na’o le agava’a o taitai, ae faapea ona maua’a faaleaganu’u ma e feutaga’i i taimi uma ma tagata o le atunu’u.
O molimau mulimuli o le aso, o le susuga ia Francs Claude ma le faletua ia Fa’alagiga, o ni vetereni ua litaea mai i vaega’au (Air Force) a le malo tele, mai i le afioaga o Amanave.
Ma sa o la fa’aleoina lo la lagolagoina malosi o lenei tulafono taufa’aoga.
Na vivi’i e Francis, le tu’uina o le vaega e ma’oti i le ‘ancestry’ po o le tala fa’asolopito o le sui tauva ma a ia faamamafaina le taua o le puipuiga o le agava’a faaleatunuu o taitai o Amerika Samoa. O le susuga ia Francis, o se tagatanu’u o Uasigitone D.C. ma sa tautua o ia i le vaitaimi o le Taua i Vietnam.
O le taeao o le aso Lulu, sa faapea ona molimau ai le Failautusi o Mataupu tau Samoa, le Afioga Faiivae A. Godinet, i luma o le komiti ma ia fa’aleoina, lona fo’i lagolagoina o lenei pili taufa’aofi.
Sa saunoa Faiivae, o lenei pili taufa’aofi, e le gata ina puipuia ai initeresi o alo ma fanau o le lumanai, ae faapea foi ona puipuia ai tu ma aganu’u a Samoa, e fa’amautuina ai le fa’asaoina ma le fa’aauauina pea.
Na fesiligia e le Afioga i le Peresetene o le Senate, le tofa ia Tuaolo M. Fruean ia le Failautusi o mataupu tau Samoa, pe na te lagolagoina se tulaga, e avea ai se Nesionale o le Iunaite Setete, o sona tua’a sa i Samoa ae o lona tina, o se papalagi po o se sitiseni a Amerika, e avea ma sui tauva mo le tofi Kovana po o le Lutena Kovana.
Sa fa’amanino atili e Tuaoi ia lana fesili, e ala i lona ta’ua o le suafa o le tamaitai Loia Sili, ia Gwen Tauiliili-Langkilde (o lona tua’a sa fanau i Samoa, ae o lona tina, o se papalagi mai i Amerika). I lalo o le tulafono, e le agava’a o ia mo so’o se tofi ta’ita’i i totonu o le teritori, e tusa pe na fanau i totonu o le Teritori.
Na fa’amaonia e Faiivae ia le saunoaga a le alii Peresetene, ma ia ta’ua e faapea, i le tulafono o iai nei, e le o agava’a ia i latou e fananau i totonu o le teritori, ae o matua e mai i atunu’u i fafo. Ae na saunoa foi Faiivae, o lea tulaga, e mafai foi ona apalai i le malo tuaoi o Samoa, pe afai e fanau se tagata i totonu o Amerika Samoa, e le mafai ona avea ma sui tauva mo le tofi Palemia.
(O se tasi o palemia a Samoa ua mavae atu, le afioga Tofilau Eti Alesana, sa fanau i Vaitogi, Amerika Samoa i le tausaga e 1924, e fa’aalia ai le umi o so’otaga faalea’iga ma fa’apolokiki, i le va o Samoa e lua.)
Na saunoa Togiola, o le faauigaina o le ‘ancestry’, e le tatau ona limiti i matua, ae e mafai ona sailiili agai i tua atu, e fa’amautu pe iai se so’otaga fa’aleaiga ia Amerika Samoa.
Sa faamamafaina e Togiola, o le autu moni o lenei pili, ina ia fa’amautuina le tumau o tofiga maualuluga i totonu o le malo o Amerika Samoa, i lalo o le va’ava’aiga a alo ma fanau a Amerika Samoa.
Na ia fa’aleoina sona popolega, ina ne’i faoa nei tofi maualuluga e tagata fananau i le teritori, i matua e le o ni Samoa. Sa fa’aalia foi e Togiola le agai i luga o fuainumera o tagata nu’u ese ua nonofo i totonu o Amerika Samoa, ma ua avea a latou fanau sa fananau i totonu o le teritori ma Nesionale o le Iunaite Setete, ma ua agava’a foi e palota.
Sa ia saunoa foi e faapea, o sona popolega o iai, ina ne’i le amanaia alo ma fanau o tagatanu’u moni a Amerika Samoa, ae ta’ita’ia le malo e tagata mau’oa, e le o ni Samoa. O se mataupu taua tele lea, i le Afioga i le Senatoa, aua e pei ona sa ia fa’aalia, afai ae a’afia le atunu’u i lea auala, o le a faapea ona a’afia ia la tatou tu ma aganu’u.
Atonu o le a le tupu i lo tatou vaitaimi, o le saunoaga lea a Togiola, ae atonu o le a tupu mai i le 20 tausaga o i luma. Ae i sona talitonuga, e tatau ona iloiloina lenei mataupu i le taimi nei. Sa ia saunoa e faapea, e le tatau ona o tatou faanofonofoia lenei mataupu, ae o lo’o fa’aauau pea ona tuputupu le fuainumera a tagata mai fafo i tausaga uma, ma o le a iai se taimi, o le a o latou pulea tulaga o palotaga.
Sa faapea foi ona toe faaleoina e Togiola ia le lapata’iga a le Afioga i le Peresetene o le Senate, e tusa ai ma lenei mataupu taua, lea sa saunoa ai Tuaolo, o le a iai se aso, o le a le toe nofoia ai e tagata Samoa ia nofoa i totonu o le Maota o Sui, e avea ma sui o itumalo ma afioaga, ae aunoa ma se malamalama’aga i tu ma aganu’u o Samoa.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus