Skip to main content

POU TIUTE A LEOLEO

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

MOLIA NI LEOLEO O LE FALEPUIPUI A FANAU TALAVOU MA SE PAGOTA, I LE FA’AO’OLIMA

I le aso 24 o Ianuari, 2025, sa faia ai se su’esu’ega a leoleo, e faatatau i le sauaina o se tamaititi talavou na sola ese mai i le nofoaga o lo’o loka ai fanau talavou, ua molia i le tulafono, e ni leoleo o le falepuipui, se to’alima ma se pagota e toatasi.

E leai seisi na ave faapagotaina ae peitai, sa molia i latou i se taimi mulimuli ane.

O i latou ua molia, na aofia ai Lucky Faalavelave, Fiafia Fiafia, Maureen Saupo, Nick Sekai, Chris Auvele ma Vaipou Tiaua.

O a latou moliaga, na aofia ai le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu ma le faia o se tulaga e a’afia ai le saogalemu o fanau – o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le tausaga, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.

O Vaipou Tiaua sa faapea ona molia foi i le Taofiofi fa’asolitulafono – o se vaega ‘C’ i solitulafono mamafa, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e le silia ma le fitu tausaga, po o se sala tupe e le silia ma le $5,000; po o faasalaga uma e lua.

O Lucky Fa’alavelave, e le’i fa’atulagaina se tupe e toe tatala ai i tua, e faatalitali ai lona faamasinoga.  O Vaipou Tiaua, e $5,000 na fa’atulagaina mo le tatalaina o ia i tua, a’o faagasolo lona faamasinoga.  O isi uma e ta’i $500.

E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, o le aso 24 o Ianuari, sa fa’atonuina ai leoleo e su’esu’eina ai se mataupu na fa’ao’oina atu i le Komesina a Leoleo, e le Faatonusili o le Matagaluega o Falepuipui (DOC le tagi sa mauaina, sa fa’asaga i leoleo o le nofoaga o lo’o loka ai fanau talavou ua molia i le tulafono, ina ua masalomia lo latou sauaina o se alii na lokaina i lea nofoaga. 

O le aso lava e tasi, na fa’atalanoaina ai e leoleo ia le alii sa a’afia ma e tusa ai ma lana faamatalaga, sa o la sosola ma seisi alii talavou mai i le nofoaga o lo’o loka ai i latou, ia Tesema 30, 2024.  Ae na toe mauaina o ia, ia Ianuari 12, 2025 ma toe fa’afo’i atu ai i le falepuipui, e ni leoleo se to’alua.

Ina ua o latou taunuu i le nofoaga o lo’o loka ai i latou, sa tu’uina o ia i totonu o lona sela, e Fiafia toe tu’umuli atu leoleo, mai i le ofisa a leoleo.  Ae ina ua o ese atu leoleo, sa ta’ua e le alii talavou na a’afia, ia le toe fo’i atu o Fiafia i lana sela ma tu’i o ia, mai fafo o le sela ma fai atu ia te ia, e faatali i le mea o le a tupu.

Sa ta’ua e le alii talavou le toe alu ese atu o Fiafia, ae lima minute muimuli ane, na o atu ai ni tagata se to’alima, i lona sela.  O Fiafia, Vaipou Tiaua, Nick Sekai, Maureen Saupo ma se pagota.  Sa tatalaina e Fiafia le faitoto’a o le sela ma alu atu i totonu ma faatonu le alii talavou, e ave’ese ona lavalava.  Ma sa faapea ona faia e le alii talavou, ma tu ai na’o ona ofuvae laititi.

Ona tago lea o Tiaua i le loka lima o le alii taavale, ma tu’i fa’alua o ia, ma fa’anofo i lalo o le foloa.  Ona alu atu lea o Sekai ua tu’I o ia i lona lima tauagavale.  Ae alu atu le alii pagota, o Lucky Faalavelave, i le toso lona vae ma tu’i faalua, lona isu.

Sa faamatalaina e le alii talavou na a’afia, ia lona totolo solo, ae sa ia lagona le faamatalaga, e ave o ia i seisi sela, ina ia tu’u ‘ese’ese o ia ma ia lea sa o la to’alua i totonu o le sela (o ia lea na avea ma molimau), lea na la sosola faatasi.  Ma sa ia va’aia foi le tapu’eina o ni ata vitio, a’o ia savali atu i leisi potu.

Na fa’aauau le faamatalaga a le alii talavou na a’afia, i le ta ina o ia e Saupo i se pakete, ae po faatolu o ia e Fa’alavelave.  Mulimuli ane, na o latou o ese uma atu, ae na faatonu o ia e Tiaua, o le a faatali o ia i le to’ese mo tagata matutua (TCF).

Sa faamatala e le alii talavou na a’afia, ia lona mafaufau e pule i lona ola, ona o lona fefe tele i le mea sa tupu.

O le aso 15 o Ianuari, sa ta’ua e le alii talavou na a’afia, ia le toe alu atu o Auvele ma fesili  ia te ia, pe fia ulavale.  Ae sa tali mai o ia e leai.  Ae peitai, sa alu atu Auvele i totonu o lona sela ma tatu’i faatolu lona gutu ma toe toto ai lona isu.

Sa ta’ua e le alii talavou na a’afia le tiga o lona tino ma ia ripotia ai loa le sauaina o ia, i se tasi o leoleo.  Ma sa ia ta’ua foi, le fai atu o seisi leoleo, sa ia va’ai i le ata vitio lea na pu’eina, ma o lea na toe alu atu ai e siaki o ia.

Sa mafai ona faatalanoaina e leoleo ia leoleo o le falepuipui mo fanau talavou ma sa ta’ua e le leoleo lea, o le aso 16 o Ianuari, 2025, na ripotia atu ai e le alii talavou na a’afia, ia le faalavelave sa tupu ia te ia, ma ua mae’a ona ia ripotia lea tulaga, i lana supavaisa.  O lana supavaisa, agai i sui pule o le Falepuipui.

Ma na fa’atonuina o ia e le sui pule o le falepuipui a tagata matutua, ina ia tu’ufa’atasi lana ripoti ma fa’ao’o atu i le aso e soso’o ai.  Ae peitai, o le aso 21 o Ianuari, 2025, sa le’i iai se gaioiga na faia i lea tulaga, ma o lea na ia ripotia ai lea tulaga i le ofisa a leoleo i Tafuna.

O Ianuari 24, 2025 sa fa’atalanoaina ai e leoleo ia le alii talavou lea na avea ma molimau, ma sa ia faamatalaina i leoleo, o le aso lea sa toe aumai ai le pagota talavou lea na sola, sa ia va’aia ai ia Tiaua, Fiafia ma Sekai, faapea ma seisi pagota, o o i totonu o le sela a le pagota talavou lea.  Ma sa ia lagonaina le e’e mai o le pagota talavou lea, i le fiaola.

Ma na faapea foi ona lagonaina e le molimau ia le fa’atonuga a Saupo ina ia sui le sela a le pagota talavou lea na sola, ma o ni nai minute mulimuli ane, sa ia toe fa’alogoina foi le ‘e’e fiaola mai o le alii pagota talavou lea na sola.

Sa ta’ua foi e le molimau, lona mautinoa, le leai o ni manu’a i foliga o le alii pagota lea na sola, ina ua maua ma toe fa’afo’i atu o ia, ae peitai, ina ua ave’eseina atu o ia i leisi sela, sa ia va’aia le toto o foliga o foliga o le alii pagota talavou lea na sola toe maua.  

Na mauaina foi i le fa’atalanoaga, ia le sauaina e Tiaua o le molimau, a’o loka ona lima i tua o se taavale, i le aso 2 o Ianuari, 2025, ina ua toe maua i la’ua ma le na a’afia.  Sa faamatala e le molimau, le tu’i fa’atolu o ia e Tiaua,  

Na su’esu’eina uma leoleo sa a’afia i lenei mataupu, ma na fa’ailoa atu ia i latou, e le o ave faapagotaina i latou, ma e mafai ona o latou tu’umuli, i so’o se taimi, o le fa’atalaoaga.  Ma na faailoa foi iai ia i latou, e mafai ona o latou taofia le fa’atalanoaga i so’o se taimi e finagalo iai.

E tusa ai ma le faamatalaga a Sekai, o se mea pe a ma le 4 po o le 5 i le afiafi o le aso 12 o Ianuari, 2025, na ia maua ai se vala’au mai i le falepuipui mo fanau talavou, o lo’o mana’omia se fesoasoani a le alii leoleo o Fiafia.  Ma sa faapea ona o la agai atu iai ma Tiaua, ma la’ua fesoasoani ia Peato e fa’amama le lapisi mai i se sela.

Sa ta’ua e Sekai lona alu i totonu o seisi potu, ae ona fa’alogoina le ‘e’e a le alii talavou na a’afia, ma ia fa’alogoina se pa’o tele mai i le pa sima.  Na ia ta’ua lona le iloa pe na po, pe na togi ia le alii talavou aga’i i le sima.  Na ta’ua e Sekai ia le taunu’u atu o Saupo, ma se pagota, e ave atu ni mea’ai, mo fanau tamaitai talavou o taofia i le falepuipui.

Sa faailoa atu e Saupo ia Sekai ia le tapena o seisi sela, e tu’u ‘ese’ese ai ia alii pagota talavou e toalua, ma o Ie itu lea a tamaitai sa tu’uina ai le alii talavou na a’afia.  Sa faamatala e Sekai lo latou aveina atu o le alii talavou na a’afia i leisi, ona tago lea o Saupo i le u’u mai se ipu uga, ua ta ai le lima o le alii talavou na a’afia.  Ae peitai, e na te le iloa pe na faafia ona faia e Saupo lea tulaga.

Ina ua fa’atalanoaina ia Saupo, sa ia ta’ua e faapea, sa alu atu e momoli ia leoleo ua mae’a a latou sifi, ina ua o’o atu se vala’au, o lo’o manaomia e le falepuipui mo fanau talavou ia se fesoasoani, mo le aumaia o se pagota talavou, na sola.  Na ia valaau atu ia Tiaua, e alu e fesoasoani ia Fiafia.  Ae na alu o ia e piki mai mea’ai mo fanau talavou tamaitai, o lo’o loka.  

Ma sa alu ma ave ia Faalavelave, ona e na te fa’atuatuaina, ma e mana’omia se fesoasoani i le fa’amamaina o le falepuipui mo fanau talavou.

Sa fesiligia Saupo i le tulaga o le puipuiga, i le fealua’i ma feavea’i ia se pagota talavou, ae sa tali o ia, o le faiga lea o a latou galuega.  Ma na ta’’ua e Saupo, ina ua o latou taunu’u atu i le falepuipui mo fanau talavou, o Fiafia sa tatalaina mai le faitoto’a.  Ae ina u o latou o’o i totonu, sa ia va’aia le alii talavou na a’afia, o lo’o i totonu o se tasi o sela, i le itu a alii.  Ma sa ia faatonuina Tiaua, e ave le alii talavou na a’afia, i le itu o tamaitai, e tusa ai ma le fa’atonuga a le sui pule o le falepuipui.

Na ta’ua e Saupo lona fesiligia o le alii talavou na a’afia, e tusa ai ma le fale o se fafine sa osofaia, lea sa faasalalau mai i luga o Api o Foliga.  Ae o le taimi lena o lo’o tu tu i le ‘hallway’ ia le alii talavou na a’afia, a’o taumafai Sekia e faamautu le potu.  Sa ia fesiligia foi ia le alii talavou na a’afia, e tusa ai ma se ato tupe a se tasi o leoleo na leiloa, i le aso lea na sola ai mai i le falepuipui, ae peitai, sa tu’ua’ia e le alii talavou na a’afia, ia le alii talavou lea na avea ma molimau.

Sa faamaonia e Saupo lona togiina o le alii talavou na a’afia, i se pakete, ma ia fesiligia o ia pe aisea le mea na ia faia ai lea tulaga, i leisi leoleo.  Ma sa ia ta’ua foi le toeititi oti o seisi leoleo.

O le lima minute na soso’o ai, sa o latou o ese loa ma Sekai ma Fa’alavelave.

I le faatalanoaga o Fiafia, sa ia faamalamalama ai lona iai i le falepuipui mo fanau talavou, i le aso na ave atu ai le alii talavou lea na sola.  Ma o ia, faatasi ma isi leoleo, sa o latou tu’uina le na a’afia, i totonu o le sela, ae e le’i o ese atu isi leoleo.

Ina ua mae’a lea, sa ia vala’au i le taitai leoleo ma talosagaina se fesoasoani, ina ia fa’amautuina le saogalemu o le puipuiga o le fanua.  Ma ina ua taunu’u atu Sekai ma Tiaua ma aumai le lapisi mai fafo, i totonu, sa faapea ona fasi e Tiaua ia le alii talavou na a’afia.

Ina ua mae’a lea, sa taunu’u atu loa ma Saupo ma ia mana’o e ave le alii talavou na a’afia, i leisi sela, i le itu o iai tamaitai talavou, ma sa faapea ona faia.  Sa ta’ua foi e Fiafia le ita o Saupo ma ia togiina ia le alii talavou na a’afia i pakete masi.

Sa faatalanoaina foi le leoleo lea na matamata i le ata vitio ma sa ia faamatalaina e faapea, o le aso 12 o Ianuari, 2025, ina ua toe fo’i atu e faigaluega, ma amata tapena e sui tulaga mo Fiafia.  Na fesiligia o ia e Fiafia, pe sa matamata i se ata vitio, o se fusuaga ‘live’.  Ae sa ata ia le alii leoleo lea ma fai atu ia Fiafia, e leai.  Ae o le taimi lea, na ia vaaia ai le fo’i mai o Tiaua mai i le itu o lo’o tu’uina ai fanau tamaitai talavou ma tago i lana telefoni, ma tu’uina atu ia te ia.

Ma sa ia matamata ai i le ata vitio, o le alii talavou na a’afia, o lo’o tu i luga o se sima, i totonu o lona sela, ma tagi.  Sa ia va’aia ma faalogoina ia le fai atu o Tiaua i le alii talavou na a’afia, e so so atu, ia tago lea i le po le gutu o le alii talavou, i lona lima taumatau, ma lagonaina ai se pa’o leotele.

Sa amata ona tagi leotele le alii talavou na a’afia ma ia ‘ai’oi atu, ua lava, e na te le toe faia.  Ae peitai, na uma ona fa’aaoga e Tiaua lona lima taumatau, ona fa’aaoga lea o lona lima tauagavale, e ta po ai le alii talavou na a’afia, pe fa’alima.  Ma sa ta’ua e le alii leoleo na matamata i le ata vitio, o lo’o maua i le ata vitio, ia le tu o Sekai i autafa o Tiaua.

Na ta’ua foi e le alii leoleo, o taimi uma e mae’a ai ona po o ia, sa ia lagonaina le ‘ai’oi o le alii talavou na a’afia, e fia ola.  O le po mulimuli, na pa’u ai aga i tua  ia le alii talavou na a’afia, ae ua oso atu Tiaua ma tu i luga o le sima sa taoto ai le alii talavou na a’afia, ma fa’aaoga lona vae taumatau ma olo i foliga o le alii talavou na a’afia.

Sa faapea foi ona kiki e Tiaua ia foliga o le alii talavou na a’afia, ae o le taimi lea, o lo’o fa’aauau pea ona ‘ai’oi le alii talavou na a’afia, i le fia ola.  Ma na va’aia le pa’u i lalo o lima o le alii talavou na a’afia, mai i le pupuni ina o ona foliga, ma ua le toe minoi, e foliga mai na matapogia.  Ae i le mae’a ona kiki fa’alima o le alii talavou na a’afia, sa ia tu’uina atu ai loa le telefoni a Tiaua, ma ia va’aia le ‘ata’ata o Tiaua, e foliga mai, o lo’o fiafia i le latou mea sa fai.

Sa faatalanoaina foi Auvele ma sa ia faamatalaina e faapea, o Ianuari 15, 2025, na ia alu atu ai e sui se tasi o leoleo, ma ia va’aia le fai o sina faigata o le fanau talavou i lea aso.  Ona ia alu lea e tatala le sela a le alii talavou na a’afia, ma talanoa iai e tusa ai ma lana amio i leoleo matutua.  Sa ia ta’ua foi lona tualimaina o le alii talavou na a’afia.

Na fesiligia Auvele pe sa ia va’aia ni manu’a i le alii talavou na a’afia, ae sa tali le alii leoleo, sa na’o ni nai ma’osia i ona foliga, ae na te le mautinoa po o fea na faapefea ona ma’osia ona foliga.

I le faatalanoaga o seisi leoleo i luga o le telefoni, ae sa tali mai o lo’o pisi, o le la e sauni e alu e faigaluega.  O lo’o ta’ua i faamaumauga a le malo, e foliga mai na taumafai lea leoleo e ufiufi gaioiga a Auvele, ae na te le iloa, ua mae’a ona fa’amatala e Auvele le tulaga na tupu.  E tusa ai ma le leoleo, sa alu atu Auvele i totonu o le sela a le alii talavou na a’afia ma talanoa iai, ona toe fo’i mai lea i fafo.  Sa ia ta’ua, e leai se mea na tupu, ae peitai, ua mae’a ona faamatala e Auvele ma le alii talavou na a’afia, o lo’o nofo silafia lea leoleo, i le mea um ana tupu.

Na fa’atalanoaina foi le pagota i le falepuipui a tagata matutua, ia Ianuari 24, 2025, ae sa ia ta’ua lona le iloa o se tulaga na tupu, se’ia vagana ai lona lagonaina o se au’e’e a se tamaititi, i le fia ola.  Ma o lana foi lea faamatalaga, ina ua toe fesiigia o ia ia Ianuari 30, 2025.

O le aso 24 o Ianuari, sa faatalanoa eseese ai ia Sefo ma Aiumu.  Ma e tusa ai ma le faamatalaga a Sefo, o ia ma Aiumu, Filipo ma Tiaua, na o i Vaitogi ma pu’e mai le alii talavou lea na avea ma molimau.  Ma sa ta’ua e Sefo, sa na’o Tiaua na o’o lona lima i le molimau, ina ua tu’uina o ia i totonu o le taavale a leoleo.

Sa ta’ua e Aiumu, e na te le’i va’ai o sauaina ia le molimau, ae sa ia manatua, o ia, Sefo, Tiaua ma Filipo na pu’eina le molimau ma toe ave atu o ia i le falepuipui mo fanau talavou.  

Na fa’aalia i su’esu’ega, le le’i tusia e Fiafia, o le taimi ma le aso na taunu’u atu ai Tiaua, Sekai, Saupo ma Faalavelave.  Ma e leai foi se fa’amaumauga o se faalavelave na tupu.

Sa faatalanoaina foi Taai, e tusa ai ma le tusi o faamaumauga mo le falepuipui mo fanau talavou, ae sa ia faapea mai, o ripoti uma e tusa ai ma leoleoga, e aofia ai tagata asiasi atu ma le aufaigaluega, ua mae’a ona fa’amaumauina. Ina ua fesiligia o ia e tusa ai ma leoleo, o lo’o kilivaina meaai, sa ia ta’ua, e manaomia ona fa’amaumauina foi.

E le i ta’ua i fa’amaumauga a le malo, pe na iai ni isi na ave faapagotaina.

VALAAU E LE TUAOI IA LEOLEO INA UA LELAVA FAALOGO I LE PISA A SE ALII FA’ASUA’AVA

O le po o Iuni 10, 2025 na vala’au atu ai se tina i le Ofisa a Leoleo i Tafuna, mo se fesoasoani ina ua lelava fa’alogologo i le pisapisa o a lona tuaoi, lea e foliga mai e fa’asua’ava.

Sa ta’ua e le tina na valaau atu i le ofisa a leoleo, le le gata ina pisapisa o leotele ia lona tuaoi o Francis Bethea (lea na molia i lenei mataupu), ae o lo’o palauvale solo i le latou tuaoi.

Na agai atu leoleo i le nofoaga na tupu ai le fa’alavelave ma va’aia le na molia, o tamo’e atu agai i tua o le fale ta lavalava a Luisa, i Iliili.  Sa faatu e leoleo le latou ta’avale, ae tamomo’e e tuliloa Francis ma ave faapagotaina le na molia, i tua o le fale ta lavalava.

A’o taumafai leoleo e loka le na molia, ae o le taimi foi lea o lo’o tete’e mai e ia, ia taumafaiga a leoleo, e loka ona lima.  Sa ta’ua e leoleo lo latou lagonaina o le malosi o le ‘ava malosi, mai i le na molia.

Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le tina na valaau atu i le ofisa a leoleo, sa ia ta’ua le lu’iina e Francis, o lona (le tina) toalua ae peitai, ae sa le’i amana’ia e lona toalua.  Ona amata lea ona palauvale solo ia Francis e fa’ata’amilo i le fale.

Na ta’ua e le tina na a’afia, sa fefe o ia i faia e le na molia ia se tulaga ia te ia ma lona toalua, o le mea lea na ia vala’auina ai leoleo.

Sa fa’atalanoaina foi e leoleo ia le to’alua a le tina, ma na fa’amaonia e le tamaloa ia le ripoti a lona toalua.

O moliaga na faia faasaga ia Francis, na aofia ai le Faatupu Vevesi i nofoaga faitele ma le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu.

O le faatupu vevesi, o se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le ono masina, po o se sala tupe e $500; po o fa’asalaga uma e lua.

O le moliaga o le Fa’ao’olima, o se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.

E $500 se vaegatupe na fa’atulagaina, e mafai ona tatalaina ai le na molia, e faatalitali ai lona faamasinoga.

HAWAII:  MOLIAGA O LE FAIA O AMIOGA MATAGA I FANAU I SE NOFOAGA MO FANAU TALAVOU E IAI LU’ITAU

Ua a’ave tala i totonu o le setete o Hawaii, e tusa ai ma se tagi, ua faia e faasaga i se a’oga po o se nofoaga, i Kalaeloa, i tu’ua’iga o le faia o ni amioga mataga i ni fanau talavou o lo’o i totonu o lenei a’oga, ma le taumafaiga e ufiufi nei tulaga mataga.

O lenei a’oga, o le “Youth Challenge Academy”, o se nofoaga o lo’o a’o’oga ai fanau a’oga, o lo’o feagai ma ni lu’itau i o latou olaga.  Ma o le faamoemoega o lenei a’oga, o le fesoasoani lea i fanau talavou, ina ia toe suia o latou olaga.  Ae peitai, e toaono ni fanau a’oga, o lo’o auai i totonu o lenei tagi, ona e   ai ma a molimau, e le gata i le fa’afefeina o i latou, ae faapea foi ona faia o ni uiga mataga ia i latou.

O lo’o ta’ua i totonu o le tagi, ia le iai se faalapotopotoga o fanau a’oga o lo’o fa’atagaina e le a’oga, ona sauaina, fasi, ma faia uiga mataga i isi tamaiti a’oga, ma o le faiaoga lea o lo’o lagolagoina ia tulaga, o se alii na molia i lona faia o amioga mataga i ni isi fanau talavou.

Sa mafai ona talanoa le vaega fa’asalalau a le Hawaii News Now, i se tasi o tina sa iai sona alo i totonu o lea a’oga.  Ma sa ta’ua e lenei tina e faapea, sa ta’u atu e lana tama le momoe ma le fefefe i po uma, ona o tulaga e faia ia i latou, ma po o fea e ave ai latou.

O le ofisa loia a le Davis, Levin, Livingston o lo’o tutula’i mo le itu tagi, ma o le ofisa loia foi lea sa taitaia ia le tagi e faasaga i a’oga a Kamehameha, e faatatau i se alii o le mafaufau, na ona faia ni uiga mataga i fanau a’oga.

O le alii loia ia Chase Livingston ma le tamaitai o Hannah Matsunaga, o lo’o fa’afoeina lenei mataupu.

Na ta’ua e le alii loia o Chase, ia le iai o se potu a’oga, e fa’aaogaina, e faia ai amioga mataga o nisi o fanau a’oga i totonu o lea a’oga.  Ma o lo’o tu’ua’ia ai foi, i totonu o lenei tagi, ia faiaoga ma taitai o le aoga, i lo latou taumafai e ufiufi nei tulaga uma sa tutupu i fanau aoga.

O nei a’oga (Youth Challenge), lea o lo’o i totonu o Kalaeloa ma Hilo, o ni polokalama a le Ofisa o Vaega’au.  Ma o se polokalama e tu’u lava i le faitalia a matua, pe fia tu’uina iai o latou alo ma fanau, ae e fa’asa ia telefoni, ma e limiti lava feso’ota’iga ma aiga, faapea ma taimi e tatalaina ai i tua fanau aoga, i o latou aiga.

E tusa ai ma talitonuga a matua, o lenei a’oga sa folafolaina mai ai se siosiomaga saogalemu, o se tusi pasi mai a’oga maualuluga, o le pulea o loto a le fanau, faapea ma se amataga fou.

Na ta’ua e le tina o se alii talavou sa a’oga ai i lea aoga, sa ulufale lona alo ma ni lu’itau i lona olaga, ae peitai, e foliga mai, sa togi o ia i se lua o manu fe’ai.

Na ta’ua e le tamaitai loia o Hannah, o se vaega lea o lenei tala faanoanoa, ona o lenei polokalama, e tele ina ta’uleleia e tagata, ma o matua uma, o lo’o aveina atu a latou fanau i lea a’oga, o lo’o manatu, o lo’o latou faia se faaiuga lelei, mo a latou fanau, aua so latou lumana’i sili atu.

Ae peitai, e tusa ai ma le tagi ua fa’auluina, lea o lo’o aofia ai ni alii talavou se to’aono ma o latou aiga, ina ua amataina lenei polokalama ia Iulai o le tausaga ua tuanai atu, sa li’oina e ni isi fanau aoga ia se tasi o tamaititi a’oga.  Ma o a latou metotia, e aofia ai le taufa’amata’u i le alii a’oga, e le gata i le sauaina ae faapea foi le faia o ni tulaga mataga, e fa’amaasiasi ai lea alii aoga.

Na ta’ua i le ripoti a le HNN ia le failaina e nisi o fanau a’oga ia ni a latou fa’asea i faiaoga po o taitai a’oga, ae peitai, le sasaeina o a latou tagi.

Sa ta’ua e le tina na talanoa ma le HNN, na fa’ato’a ia nofo malamalama ai i tulaga o tutupu i totonu o le aoga, ina ua o’o i le fa’ai’uga o le polokalama ma sa ia ta’ua lona le fiafia, e tusa ai ma tulaga uma sa faia i si ona alo.

Na faamatala e le tina e faapea, na o’o mai ia te ia se lagona, e pei sa ia tuuina si ona alo, i totonu o se falepuipui, e iai le fa’ailoga lanu.

O lo’o ta’ua foi i totonu o le tagin a fa’auluina, le leai o se faamatalaga na maua mai i le faatonusili o  le polokalama po o lenei a’oga, ia Sina Atanoa, se’ia o’o ina nofo malamalama ia faufautua o le aoga, e tusa ai ma le sauaina o fanau aoga.

Ma o le faufautua lea sa ia fa’alauiloaina ia tulaga leaga o lo’o faia i totonu o le aoga po o lenei polokalama.

I le faaiuga o Novema, ina ua lamalama faai’u ia le lima masina o le polokalama, sa tusi atu ai le tamaitai faatonu ia Sina, i matua, le solia e nisi o fanau aoga ia se tulafono e fa’asa ai ona tago seisi tamaititi a’oga, i seisi tamaititi a’oga.

E le gata i lea, ua va’aia e taitai o le aoga ia le toatele o fanau aoga, ua faia ni tulaga le fetaui, e aofia ai sauaga.  Ma ua mae’a ona nofo malamalama ai le Ofisa a Leoleo i Hawaii faapea taitai o le setete.

Na ta’ua e loia ma aiga, e foliga mai e le o ma’oti i upu o le tusi a Sina, ia le ‘oga’oga o lenei mataupu.  Ma e foliga mai o lo’o latou taumafai e puipui i latou, e ala i le fa’aupuga a le tusi, ma e na’o le pau ai foi lea o le feso’ota’iga a taitai o le a’oga ma matua.

Sa mafai ona fa’amaonia e le ofisa a leoleo, le fa’aauauina o a latou suesuega.

Ua fa’ao’oina atu lenei tagi i le Ofisa a le Loia Sili, ae peitai, e leai se faamatalaga na maua a le HNN.  Ae o le aso Lulu na se’i mavae atu, sa fa’aauau pea ona va’aia ia ni alii a’oga I le laumua a le aoga.

E le o se taimi muamua lea ua faia ai se tagi e faasaga i lenei polokalama po o le aoga.  I le tausaga e 2013, e toalua ni tamaitai a’oga sa tu’ua’ia nisi o faiaoga i le faia o ni amioga mataga, ia i la’ua, lea na i’u ina ta’usalaina ai se tasi o faiaoga.

I le 2018, sa fa’asalaina ai se tasi o faiaoga, i le faleaoga i Hilo, i le 10 tausaga, mo le faia o sauaga mataga,i se tamaitai talavou.  

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all