Skip to main content

Finau va’a fagota Tuna e fa’ataga ona fagota i ogasami faasaina

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

I se ripoti mai i le vaega fa’asalalau a le ‘Honolulu Civil Beat’, ua ta’ua ai se ripoti i le fa’atonuina e le Peresetene o Amerika, o Donald Trump, ia le tatalaina o ogasami fa’asaina a le Pasefika, ina ia mafai ai ona fagotaina e va’a fagota a Amerika, talu ai lapata’iga ua leva ona fa’aleoina e kamupani, e afapea, a aunoa ma le tatalaina o ogasami faasaina mo faigafaiva, o le a faapea ona tulaga faaletonu, pe fa’aumatia, ia kamupani i’a i totonu o Amerika Samoa. 

Na saunoa le susuga ia Taotasi Archie Soliai, i le toe tatalaga ia Me, o lenei mataupu e mo le ola fa’atamaoaiga o tagata o le teritori.  O Taotasi, o le faatonusili sinia i tulaga tau tulafono, mo le kovana o Amerika Samoa.  Ma sa iai o ia i totonu o le Ofisa a le Peresetene, faatasi ai ma nisi, e patipatia le sainia o le fa’atonuga aloaia a le Peresetene,

Ae peitai, i ni ripoti mai i le ofisa a le Pacific Marine Fisheries, o lo’o fa’ailoa mai ai, le le’i fa’aaluina o ni taimi a va’a fagota o lo’o i Amerika Samoa, po o i Hawaii, e fagotaina ai Tuna i ia ogasami, i le lima tausaga ae e le’i tapunia.

Ae sa taumafai pea Soliai ma isi taitai o Amerika Samoa, faapea ma taitai o faigafaiva i Hawaii, e u’una’i ia le malo feterale, ina ia toe tatalaina, le silia ma le 400,000 o ogasami o lo’o faata’amilo i motu o Jarvis, Wake ma le motu o Johnson.

O lea eria sa faaopoopo i le tausaga e 2014, i ogasami fa’asao a le Pasefika, o se eria puipuia na faavaeina i le lima tausaga i luma atu, aua le fa’aleleia o le puipuiga o ogasami – aua ‘amu, i’a ma figota faapea manu felelei o lo ola i le sami.

O lo’o ua taofi i latou o lo’o galulue i le tausia ma le puipuia o nei ogasami, o le aoga lea o ogasami fa’asaina, ona e fesoasoani i le tausia ma le fa’ateleina o tuna i totonu o le sami.

I le va o le tausaga 2009 ma le 2014, e pe a ma le 0.15% i le 0.65% ona fagota va’a fagota, i ogasami o le Pasefika lea e fa’ata’amilo i le motu o Jarvis, e tusa ai ma fa’amaumauga a le NOAA (National Oceanic and Atmospheric Administration).  O ogasami ia o lo’o latalata mai i ogasami faasaina o Amerika Samoa.

Ma o lo’o ta’ua foi i fa’amaumauga a le NOAA, le le silia ma le 1.88% o taimi e fagotaina ai ia ogasami e latalata atu i Hawaii, e va’a fagota a Hawaii, 

Sa saunoa Rick Gaffney, se sui o le faalapotopotoga o faasinomaga o motu o le Pasefika, aisea sa le’i fa’alautele ai ogasami fagota i taimi ua tuanai, o lana tali, ona e le o manaomia ona fagotaina ia vaega o le sami,

Ta’ua e Gaffney, e leai se va’a fagota (longline po o purse seine), o le a faimalaga, i ogasami, e sili atu nai lo ogasami e mana’omia ona fa’atumu ai a latou upega.  O le faalapotopotoga o iai Gaffney, e aofia ai ma ni saienisi, tagata faifaiva, tagata e aoaoina tu ma aganu’u, faasinoala ma isi, o lo’o galulue faatasi, e lagolagoina ia le sini autu mo sami fa’asao.

O le tele o va’a fagota (purse seiners) e maua lava a latou tuna i Amerika Samoa, mo le tu’u’apaina, ae mo ‘longliners’, e fagotaina a latou i’a i Hawaii, mo le fa’atauina atu.

Ua faapea ona lagolagoina e taitai o faigafaiva a le Pasefika, lea o lo’o u’una’ia le tatalaina o sami fa’asaina, ia le manatu a Gaffney.

E pei o le susuga ia William Sword mai Amerika Samoa, lea na ia saunoa e faapea, e mafai ona fa’asaoina ia suau’u pe a maua i’a a va’a fagota, e sami lata mai.  Ae peitai, ua tele suiga i nei vaitaimi. 

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all