Pago Pago - AMERIKA SAMOA
TOFU I LE FALEPUIPUI ONA O LE FA’AMISA I LE LEVA O LE PO
O le tulata i le vaeluaga o po ma ao ia Aperila 25, 2025, e tusa ai ma fa’amaumauga a le fa’amasinoga, na o’o atu ai se vala’au i le Ofisa a Leoleo i Fagatogo, mai i se tina, mo se fesoasoani, ona ua popole i lona to’alua, ina ne’i fasi e se aiga tuaoi.
E to’alua i la’ua sa ave faapagotaina i lenei fa’alavelave, na aofia ai le susuga ia Isaako Palepoi ma se tina e suafa ia Leata Naseri.
O lenei fa’alavelave na tula’i mai i le afioaga o Lauli’I, i le Falelima i Sasa’e.
Na aga’i atu leoleo e tali le vala’au mai a le tina (o le to’alua a Palepoi, lea na molia) ma ina taunu’u leoleo, na mua’i fa’afetaui mai latou e ni alii se to’atolu. Na fa’ailoa mai e se tasi o alii, o lona uso lea o lo’o a’afia i le fa’alavelave sa tupu.
Sa fa’atalanoaina e leoleo lea alii, ma fa’ailoa mai, o lona igoa o Isaako Palepoi. Ma sa lagonaina e leoleo le malosi o le manogi pia mea mai lea alii.
Na fa’amatala e Palepoi e faapea, sa agai atu i le latou fale, ae ona va’aia se alii i tafatafa o le a’oga, e foliga mai o lo’o manu’a. Ma sa ia masalosalo, ai ua fasi e tamaiti o le nu’u. Sa ia alu atu ma taumafai e sailiili po o le a le mea sa tupu.
Ae peitai, a’o ia taumafai e saili le ‘au o le paipa, ae taunu’u atu loa se fafine, e suafa ia Leata Leata ma amata ona otegia o ia ma lalau o ia. Ae sa ia (Palepoi) tali mai ia Leata, e fai i lona to’alua, e alu atu e la te fufusu ona e le mana’o e o’o lona lima i se fafine.
Sa faapea loa ona nofo le tasi o leoleo e fa’aauau ona fa’atalanoa Palepoi ma molimau, ae ua agai atu leisi leoleo, e saili ma fa’atalanoa ia Leata.
I le fa’amatalaga a se tasi o molimau i leoleo, sa ia ta’ua ai lona lagonaina o ni tagata o talanoa leotetele i tafatafa o le latou fale, ma ia savali atu loa iai. O iina na ia va’aia ai Palepoi ma Leata, o fai se la tauga’upu. Ma na ta’ua e le molimau, lona oso atu ma fa’afilemu ia Leata, ae ta’ita’i ‘ese mai ia Palepoi, ma aveina atu loa o ia i lona fale.
Ae o le taimi lea, na maua atu e leisi leoleo ia Leata o lo’o ‘e’e i le to’alua a Palepoi ma lona alo. Na fiu le leoleo e tau fa’afilemu ia Leata, ae peitai, sa fa’aauau pea ona ‘e’e ia Leata ma va’aia ai le potopoto mai o aiga tuaoi.
Ma e fai atu le leoleo ia Leata, e soia, ae liliu mai le tina ma ‘e’e mai i le leoleo ma fai mai i le leoleo, e leai sona aia e tautala atu ai. O iina na taumafai ai loa le leoleo e ave fa’apagota ia le tina ia Leata, ae peitai, sa tete’e mai le tina i gaioiga a le leoleo, e ala i le taumafai e toso ‘ese ona lima. Ma i’u ai ina fa’asaofa’i i lalo e le leoleo ia le tina ia Leata, mo lona saogalemu.
Sa faapea ona toe fa’aopoopo atu nisi leoleo, i le nofoaga na tupu ai le faalavelave. Ma aveina atu ai Palepoi ma lona aiga, faapea le tina ia Leata, i le ofisa a leoleo i Fagatogo mo le fa’aauauina o su’esu’ega a leoleo.
Na tu’uina atu e leoleo ia Palepoi ona aia tatau ma tuuina atu ai foi se fasi pepa e saini, e fa’amaonia ai ua ia malamalama i ona aia tatau. Ae peitai, ina ua tau le faitau a Palepoi, i le vaega lona lua, o le pepa sa tu’uina atu ia te ia e sainia, sa ia fa’ailoa mai loa i leoleo, o le a le faia sana faamatalaga, e tusa ai ma le fa’alavelave na tupu.
Sa faapea foi ona fa’atalanoaina e leoleo ia le tina ia Leata ma sa ia faamatalaina e faapea, o lena po (Aperila 25), sa ia lagonaina ai se pisa mai i luma o le latou fale. Ma ina ua ia alu atu i fafo e va’ai, sa ia va’aia ia Palepoi, o lo’o tu mai. Na ta’ua e le tina ia Leata, lona fesiligia o Palepoi, po o iai se mea o tupu, ae palauvale atu Palepoi.
Ma sa ta’ua foi e le tina ia Leata, le fa’ateteleina o lona le fiafia, ina ua fai atu Palepoi, e alu e aumai lona to’alua e la te fufusu. Ma sa fai ai loa se la taugaupu ma Palepoi, ae tu’i ai ona foliga e Palepoi.
O lena afiafi sa faapea ona lokaina ma molia ai le tina ia Leata, ona o lona fa’amisa atu i le to’alua a Palepoi faapea ma lona tete’e a’o taumafai leoleo e fa’atino o latou tiute, i le lokaina mai o ia.
O se taimi mulimuli ane, sa faapea ona fa’atalanoaina ai e leoleo ia seisi foi tagata na a’afia i lenei fa’alavelave, ae peitai, sa ia toe ave i tua lana tagi.
E tusa ai ma le fa’amatalaga a seisi na a’afia i lenei fa’alavelave, sa o la savavali atu ma nisi o ana uo ma ta’a’alo i tafatafa o le fale a le faifeau, ae na fa’ate’ia i latou ina ua sosolo atu le ta’avale a le ASPA, o lo’o faafoe atu e Palepoi.
Na fesili atu Palepoi ia latou, po o ai lea na palauvale atu ia te ia. Sa tali mai se tasi o uo a le na a’afia, ia Palepoi, e leai seisi o talanoa e uiga ia te ia (Palepoi). Ae peitai, na toe fesili atu foi Palepoi po o ai na palauvale atu, ma po o le a le latou mea o fai i tafatafa o le fale a le faifeau.
O se taimi mulimuli ane, e pei ona faamatala e le alii na a’afia, sa fa’ate’ia o ia, ina ua tu’i fa’afa lona gutu, e Palepoi ma sa tamo’e ‘ese fa’atopetope le alii na a’afia, ae tuliloa atu i latou e Palepoi i totonu o le taavale a le ASPA. Sa ta’ua e le alii na a’afia, lona alu sa’o i le latou fale, ae alu atu Palepoi i le ‘e’e ma palauvale atu.
Na faapea ona pu’eina e leoleo ata o manu’a a le alii na a’afia ma sa fa’ailoa iai e le na a’afia i leoleo, e le o faia sana tagi, ae ua mae’a ona fa’aulu le tagi a lona tua’a e faasaga ia Palepoi, ona o le fa’atupu vevesi ma le o’o o lona lima i lona atalii, e fa’aaoga ai se ta’avale a le ASPA.
Sa lokaina foi Palepoi i lea afiafi ma ona moliaga, na aofia ai Faitauga 1 & 3, o le Faatupu Vevesi i nofoaga faitele, faapea Faitauga 2 & 4, o le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu.
O moliaga o le faatupu vevesi, o se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i masina e ono, po o se sala tupe e le silia ma le $500; po o fa’asalaga uma e lua.
O moliaga o le fa’ao’olima, o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le o’o atu i le tausaga e tasi, po o se sala tupe, e le silia ma le $1,000; po o faasalaga uma e lua.
E $2,000 se vaegatupe na fa’atulagaina, e mafai ona tatalaina ai i tua Palepoi, e fa’atalitali ai lona faamasinoga.
FA’AAUAU ONA SAILI SE PAGOTA NA SOLA TALU MAI LE ASO SA O TAMA
O lo’o fa’aauau pea ona tau saili e le Ofisa a Leoleo ia se pagota, le susuga ia Deion White, sa sola ‘ese mai i le to’ese i Tafuna, talu mai le aso Sa o Tama, e pei ona sa fa’amaonia mai e le Faatonusili o Falepuipui, le susuga ia Palaita Tusipasi Suiaunoa, I sana fa’atalanoaga ma le ofisa televise, a le KVZK-TV.
O White sa lokaina i le faomea, talu mai le tausaga e 2021. Ma e tusa ai ma faamatalaga a leoleo o le falepuipui, i le KVZK-TV, na mafai ona sola White, e ala i lona pe’a i luga o le pa o lo’o si’o ai le falepuipui.
E tusa ai ma fa’amaumauga a le Samoa News, na ulua’i molia ia White i le tausaga e 2021, i le faomea ma le fa’ao’olima, i Nu’uuli. E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, i lea mataupu, o lo’o ta’ua ai le alu atu o White i se falesu’isu’i, a’o iai na’o le na a’afia.
Sa u’uina e White ia se la’au ma amata ona ia fa’aleoina le pa o se fana, a’o fa’alala le la’au i le na a’afia. E ui ina sa taumafai le na a’afia, e tuli i fafo ia White mai i le fale su’isu’i, ae peitai, sa musu le alii.
Ma a’o fa’aauau ona faia le galuega a le alii su’isu’i, na faapea ona ta e White i le la’au ma tau i le tuaua o le alii su’isu’i, ma matapogia ai. Sa ta’ua e le alii su’isu’i na a’afia, i leoleo, le gaoia e White o lana ato tupe, sa iai se vaegatupe, ma lana telefoni feavea’i.
E to’afa ni leoleo sa o latou mauaina ma ave faapagotaina ia White, i lena fa’alavelave ma sa mafai ona fa’amaonia e le alii su’isu’i na a’afia, o le tagata lea sa ta ina lona ua i totonu o le fale su’isu’i ma gaoi lana ato tupe ma lana telefoni feavea’i.
Na ta’ua ai foi i fa’amaumauga a le faamasinoga, i lena vaitaimi, le aveina atu o le alii su’isu’i na a’afia, i le falemai, mo le togafitiga o lona manu’a.
AGALEAGA E SE ALII LE TAIFAU A LONA TUAOI, FASI E LONA TUAOI I TOTONU O SE FALEOLOA
O le taeao o le aso 29 o Aperila, 2025 na faapea ona vala’au atu ai se alii i le Ofisa a Leoleo i Tafuna, e ripotia le fasi o ia e lona tuaoi, i totonu o se faleoloa i Mesepa.
Na fa’amatala e le na a’afia i luga o le telefoni ma leoleo, o lona tuaoi, sa fa’ate’ia o ia, ina ua alu atu lona tuaoi, le susuga ia Soonalole Sione, ma fasi o ia i totonu o le faleoloa, a’o faia sana fa’atau.
Sa faapea ona agai atu leoleo i le faleoloa na tupu ai le faalavelave ma fa’afetaui mai e le alii na a’afia ma sa ia faamatalaina i leoleo, le vave ona tupu o le faalavelave.
Na ta’ua e le na a’afia, lona sau i le faleoloa e fai sana faatau ma a’o tu i le laina e totogi ai lana faatau, na fa’ate’ia o ia, ina ua alu atu Sione i totonu o le faleoloa, ma amata ona tatu’i ona foliga.
Sa le’i maitau e le na a’afia, pe na fa’afia ona tatu’i ona foliga e le na molia, ae sa ia faamamafaina le fa’afuase’i ma lona le malamalama, i le mafua’aga na tupu ai lenei tulaga. Ae sa ia ta’ua le fai atu o le na molia ia te ia, a’o faia lana (le na molia) sauniga, ua e va’ai i le mea e te maua i le tau’ai o ma’a i la’u maile.
Na ta’ua foi e le na a’afia le lafoina atu e le na molia, o ni upu taufa’amata’u, e faapea, o le a ia (le na molia) fasiotia o ia pe a toe va’ai ia te ia (le na molia). Ma sa faailoaina atu foi e le na a’afia, i leoleo e faapea, e le o se taimi muamua lea ua sauaina ai o ia e le na molia, ma o le tala’aga a le na molia, o se tagata e itaita gofie ma ua lauiloa i lona saua.
Sa tu’uina atu e le faatau oloa i leoleo ia le ata vitio mai i le masini pu’e ata a le faleoloa, o lo’o pu’eina ai le fa’alavelave na tupu.
Sa fa’ailoa atu e le na a’afia i leoleo, o la’ua ma le na molia, e tuaoi ma ia fa’asino iai i leoleo le fale a le alii o Sione (le na molia). Ma sa va’aia e leoleo le savalivali atu o Sione i luga o le alatele, e agai i lona fale. Na faapea ona o’o atu iai leoleo ma ave faapagotaina loa o ia ma aveina atu i le ofisa a leoleo, mo le fa’aauauina o su’esu’ega.
I le fa’atalatalanoaga o Sione (le na molia) sa ia fa’amaonia lona sauaina o le na a’afia, ona o lona ita tele i le sauaina so’o e le na a’afia, o lana taifau. Sa ta’ua e Sione le tau’ai so’o e le na a’afia, o lana ta’ifau, i taimi uma e pasi atu ai ma lona fale.
Na fa’amaonia foi e Sione lona iloa atu o le alu a le na a’afia, i le faleoloa ma ia mulimuli atu ai loa ma fasi.
Sa faapea ona lokaina Sione i lea afiafi i le to’ese i Tafuna, e faatalitali ai lona faamasinoga.
O ona moliaga, na aofia ai le Faatupu Vevesi i nofoaga faitele ma le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu.
O le moliaga o le fa’atupu vevesi, o se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i masina e ono, po o se sala tupe e le silia ma le $500; po o faasalaga uma e lua.
O le moliaga o le fa’ao’olima, o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le tausaga, po o se sala tupe e le silia ma le $1,000; po o faasalaga uma e lua.
E $2,000 le vaegatupe na fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai i tua Sione mai i le falepuipui, e faatalitali ai lona faamasinoga.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus