Skip to main content

Tusi Fa’alaua’itele: O le Fa’ai’uga – Ma se Vala’au e Tūtū Fa’atasi

MO: Sui uma o le Polokalame Litaea ale Malo o Amelika Samoa (American Samoa Government Employees Retirement Fund or ASGERF):   

I masina ua tuana’i, sa ou avatua ai i se faasologa o tusi fa’alauaitele (open letters) e fa, e fa’asoa ai ni fa’afitauli i le pulega ma le ta’ita’iga o le ASGERF. E le’i tusia fua nei tusi. Sa fa’avae i fa’amaumauga moni ma lo’u tiute fa’a-fiutisiari (fiduciary) po’o tausi-saofaga (trustee) — lo’u tofiga o se sui o le Komiti Fa’afoe ma o se totino fo’i o le Litaea ale Malo (ASGERF). O le tusi lenei o le fa’ai’uga i lea faasologa — ma o se vala’au, ina ia tatou tūtū fa’atasi e fausia le lumana’i manuia o le polokalama litaea a si o tatou malo.

Fa’amaoniga E Le o Lelei le Pulega ma le Ta’ita’iga

I le tolu tausaga talu ai, ua tele le fa’aaluina o tupe a le ASGERF mo le fa’atinoina o RFPs (Requests for Proposals) mo auaunaga tāua: polokalama fa’akomepiuta e fa’atino ai galuega a le penisione, le su’etusi tuto’atasi, le tagata atamai-fa’apitoa i mataupu tau fuainumera (actuary), ma le fa’atonu sili. E ui i nei taumafaiga, e leai se tasi o nei RFPs na oo i le tulaga o le faia ai o se fa’ai’uga a le Komiti Fa’afoe.

Ua fa’aopoopoina i lenei faaletonu le fa’ai’uga o le konekarate a le faufautua mo le inivesi ina o aseta (investment advisor) i le masina o Fepuari po’o Mati o le tausaga nei. E leai se RFP na tuuina atu, e leai foi se iloiloga na faia e le Komiti Fa’afoe i le fa’atinoga o galuega a le faufautua (performance evaluation), ona e leai se fonotaga a le Komiti Fa’afoe na faia talu mai Oketopa 2024.

E le gata i lea, o lo’o i ai se vaega i totonu o le konekarate muamua a le faufautua e faapea, a mae’a le tolu tausaga ole konekarate, ma a toe fa’afou le konekarate, o le a fa’aopoopoina se totogi e 3% e ese mai ma le totogi ole konekarate muamua. E le o manino pe o le 3% lea e fa’atatau i le totogi ole konekarate muamua, pe fa’atatau i le aofa’i atoa o aseta inivesi (investment portfolio) a le Litaea. E le manino fo’i pe na toe fa’afouina lea konekarate e aunoa ma le auai o sui uma o le Komiti Fa’afoe.

Fonotaga Faaletausaga a le NCPERS i le 2025

O le NCPERS, o se fa’alapotopotoga tumaoti mo polokalama penisione a tagata faigaluega a malo setete (states), itumalo (counties), a’ai (cities), ma isi i Amerika. O le ASGERF o se totino o lea fa’alapotopotoga tumaoti. I le masina ua mavae (May 2025) na malaga atu ai ni sui o le Komiti Fa’afoe fa’apea ma sui o le ofisa o le pule sili i Denver, Colorado mo le fonotaga faaletausaga a le NCPERS. Ae peita’i, e le’i auai uma i latou na lesitala mo lenei fonotaga. E ono i ai fo’i nisi na maua tupe mo lenei fa’amoemoe, ae le’i lesitala pe auai i lenei fonotaga.

E le o se mea fou lea tulaga. E pei ona ou iloa ma ua ou va’ai iai, i lo’u tofiga ole failautusi ole Komiti Fa’afoe, ma fa’amatalaga a nisi sa auai i tausaga ua tuana’i, ua latou silafia lelei nei faiga le-fa’amaoni. Sa ‘ou auai i le fonotaga i lenei tausaga i a’u lava tupe, ina ua le talia e le ta’ita’ifono le totogiina e le ASGERF la’u malaga, e ui o a’u o se totino o le Komiti Fa’afoe. Sa ou alu lava, ma le fa’amoemoe o le a usuia le fonotaga faaletausaga a le Komiti Fa’afoe i lea fonotaga ale NCPERS, pei ona faia i Seattle ia May 2024. Peita’i, e le’i faia.

O le fa’amoemoe autu o le fonotaga faaletausaga a le Komiti Fa’afoe o le umia o lipoti ma fa’amatalaga i le fa’atinoga o galuega fa’aletausaga, mai i auaunaga taua e aofia ai le tausi-teugatupe (custodian), faufautua o tupe-inivesi (investment advisor), foma’i o fuainumera (actuary), ma le su’etusi (auditor). O nei vaega e tāua tele mo le faia o fa’ai’uga lelei male maumaututu a le Komiti Fa’afoe mole puipuiga male fa’aolaina o saofaga ale mamalu o tagata faigaluega ma i latou ua litaea, fa’apea o latou aiga ma fanau (beneficiaries).

Fa’ai’uga Tāua ua Tolopoina

I le fonotaga i Seattle i le 2024, na tula’i mai ai le mataupu i le fua fa’atatau (discount rate) e fuatia ai le tulaga ole aitalafu po’o tupe e tatau ona ausia e totogi ai litaea po’o penisione a tagata pe a o’o ina litaea — Net Pension Liability (NPL). Na fautuaina e le foma’i o numera (actuary) ma le faufautua o aseta inivesi (financial advisor) le faa-tumau lea fua i le 8%, ae sa fautuaina e le su’etusi (auditor) se fua maualalo e tusa ai ma tapenaga masani o lo’o mulimulita’i ai le tele o isi penisione – se fa’ata’ita’iga, ole 7% po’o se isi fua e i lalo ole 8%. E le’i faia se fa’ai’uga i le na aso, ae tolopo mo se fonotaga i le lumana’i; ma e le’i toe talanoina lenei mataupu taua ona ole leai o ni fonotaga ale Komiti Fa’afoe.

E fa’aopoopo i lea tulaga, o le foma’i o numera (actuary) ma le faufautua (investment advisor) o lo’o galulue i lalo o le kamupani e tasi. O lenei tulaga e fa’atupu ai ni masalosaloga ona o le fete’ena’i o tiute, ae o lea ua faia nei tiute e se kamupani e tasi, ma e le ogatusa ma tulaga fa’ata’ita’i mo le va’ava’aiga fa’a-fiutusiari (fiduciary).

E le o se fa’amatalaga faigofie lenei aua e ogaoga se tulaga e ono tupu mai ai. O le fua fa’atatau (discount rate) o lo’o fuatia ai le aofa’i o le aitalafu a penisione, ma e afaina ai le fa’amaumauga tau tupe ale Malo o Amerika Samoa (ASG). E tusa ai ma le lipoti a le GAO i le 2019, sa tusa ma le $213.1 miliona le aitalafu tau penisione (Net Pension Liability) i le FY 2017 — e tusa ma le 33% ole GDP o le teritori. Na lapata’i le GAO i le matuia o lea tulaga, ma le ono lamatia ai o avanoa mo nonogatupe ale ASG I maketi tau pone (bond market), fesoasoani fa’a-le-tupe (grants) mai le Malo Feterale, male le-gafatia ole fa’a-tupeina ole malo i le lumana’i.

E ui na faia se suiga tāua i le 2022—le si’itia o seleni e totogi e le malo ma tagata faigaluega i totonu ole Litaea po’o le ASGERF, mai le 11% ile 20% o totogi o tagata faigaluega— e $11 miliona le tupe e le’i totogia mai nei saofaga, mai le malo i le ASGERF. Afai e fa’aauau le le-gafatia e le malo ona totogia nei tupe — fa’atasi ai ma le gasegase-fa’a-pulega o lo’o a’afia ai le Komiti Fa‘afoe — o le a lamatia le fa’aauauina o le polokalama litaea ale malo mo ona totino ma pelega i le lumana’i.

O le le-faia o fa’ai’uga e pei o le fua fa’atatau (discount rate), e pei ona ta’ua i luga, o le a fa’aauau ai pea ona fa’aletonu le ripoti moni o aitalafu, ma si’itia ai le masalo ma su’esu’ega i le fa’amaoni o fa’amaumauga tau tupe a le ASG — e le Malo Feterale ma maketi tau pone (bond market).

Pulega o lo’o fete’ena’i ma le Tulafono

I le a’a o nei fa’aletonu, o se fa’afitauli tau-fa’avae, fa’a-pulega. E fitu sui o le Komiti Fa’afoe e pei ona mana’omia e le Tulafono ma Tulafono-fa’atonutonu o le Letaea. Ae i le faiga ua masani ai nei, ua pulea e le tagata e to’atasi — o lo’o avea fo’i ma ta’ita’i ole Senate — fa’atasi ai male loia-faufautua, o lo’o avea fo’i ma loia a le Senate, ma le fa’atonu-sili-le-tumau. O lenei faiga-le-fa‘avaea, e fete’ena’i ma le Tulafono ma Tulafono-fa’atonutonu; ma e tatau ona fa’asa’o lea tulaga i le taimi nei.

Sefulu Lima Tausaga ua Leiloa

Talu mai le tulaga maualuga na o’o iai aseta-inivesi (investment portfolio) i le silia ma le $300 miliona i le 2007, sa fa’aititia le tulaga o nei aseta ma taoto ai i le va o le $150– $200 miliona. Ua le o tutusa ma fua o maketi tau inivesi (investment benchmarks) e iai le DOW, S&P 500, male NASDAQ — ua silia male fa’aluaina le ola o nei fuataga mai le 2007 e o’o mai ile taimi lenei, 2025. A fa’atusatusa fo’i ma le litaea a le malo teritori o Guam, e fai si maoa’e o le tulaga o iai nei aseta a le litaea a Guam — $2 piliona.

E le ona o le fesuisuia’i o maketi (stock market volatility) ua mafua ai ona fa’apenei le tatou Litaea, ae ona o le vaivai ole pulega ale Komiti Fa’afoe male ta’ita’iga ale ASGERF. Ua le faia tiute fa’a-fetusiari (fiduciary), e pei ona vala’auina ai totino ole pulega male ta’ita’iga ole ASGERF, e pei foi ona tusia ile Tulafono ma Tulafono fa’atonutonu.

Se Vala’au e Tūtū Fa’atasi

“E afua mai mauga manuia o nu’u” — ose lafoga masani ale atunu’u. Ae le fai a’i pe afai ua leai ni suiga lelei ma le maumaututu o afua mai mauga, e talafegai e fo’ia ai le gasegase — fa’a-pulega ua a’afia ai nei le Komiti Fa’afoe male ta’ita’iga ole ASGERF.

Ua tatau ona tutu fa’atasi totino ole ASGERF e fa’avae se *Faalapotopotoga a Sui o le ASGERF*, a aofia ai tagata fai saofaga o faigaluega i taimi nei, ma i latou ua litaea — e fesiligia, fa’aleoina, ma fa’amaonia o fai tiute tauave o le Komiti Fa’afoe male ta’ita’iga ole ASGERF mo le manuia o totino uma ole ASGERF. O le avanoa fo’i lea e aiaia ai ni suiga ole Tulafono e talafegai mo le manuia alualu i luma o polokalma litaea ma totino o le ASGERF — e tu’uina atu i le Kovana male Fono.

O Christiane Amanpour, ose tusitala fa’atuatuaina male lauiloa i le lalolagi, i lana lauga i le fa’au’uga ale Harvard Kennedy School of Government 2025, sa ia fautua ai le ‘au fa’au’u — o le faigamalo fa’a-temokarasi male tautala ile amiotonu e fa’alagolago i le lototele fa’a-le-agaga (moral courage), va’ai toto’a male mataala, male faia o latou tiute ta’ito’atasi. Sa ia u’una’i fo’i le au-fa’au’u e aua le fa’avaivai, pe se’etia gofie ile malu ole tai-taeao, puipui le saolotoga e fa’ailoa ai manatu, ma aua le fefe e fa’ailoa upu moni ie o lo’o iai le pule.

O se Lauga fa’amanatu fo’i mo tatou uma:

**“E le mafai e se tagata e to’atasi ona fa’amata’uina se atunu’u atoa e aunoa ma le avea o tatou ma ana pa’aga.” — Edward R. Murrow**

**“O le lototele fa’a-le-agaga (moral courage) e sili atu le faigata nai lo le loto-toa fa’a-le-tino.” — Robert F. Kennedy**

**“O le fa’aalia o manatu tete’e po’o manatu fa’atu’iese i se pulega, o se vaega tāua tele o la tatou faigamalo fa’atemokalasi”**

Ma pei ona ta’ua i le ata tifaga ole *Mission: Impossible- The Final Reckoning*:

**“Tatou te faia lenei mea mo i latou tatou te alolofa i ai, i latou tatou te le masani ma feiloa’i i ai, ma auga tupulaga ole lumana’i”**

Tatou tutu fa’atasi, galulue male lototele, ma fausia se lumana’i lelei mo le manuia ole au fai-saofaga male au-litaea o si o tatou malo.

Ua ou faia le ulua’i la’asaga e fa’avae ai le Faalapotopotoga o Sui o le ASGERF. Afai e te naunau e auai pe fia iloa atili lenei fa‘amoemoe, fa’amolemole imeli mai i: **[email protected]**.

O le tatou taimi lenei—e le na o le puipuia o aseta fa’aagaga ole litaea ile taimi nei—ae ia toe fuata‘ina mo se lumana’i manuia, manino, fa’amaoni, puipuia, ma le olaola lelei o le litaea mo i tatou uma.

Male Fa’aaloalo,

Fuiavailili Keniseli Lafaele

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Editorials

View all