Skip to main content

POU TIUTE A LEOLEO

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

MOLIA SE TAMALOA I LE O’O O LONA LIMA I LONA TO’ALUA INA UA FIU E FAI IAI E SOIA LE PISA

O le aoauli o le aso 24 o Aperila, 2025, na o’o atu ai se tina loto mafatia i le Ofisa a Leoleo, e faila sana ripoti e faasaga i lona to’alua, se alii Fiti e 26 tausaga le matua.  E tusa ai ma le riposte a lenei tina, na sauaina o ia pe lona to’alua, i luma o le la fanau laiti e to’alua.

[Ua le lomia igoa o i latou na a’afia i lenei fa’alavelave, ona o le puipuiga o le fanau iti.]

Ina ua o’o atu le tina na a’afia i le ofisa o leoleo, sa molimauina e leoleo ia le fula o lona mata tauagavale ma le ma’iloga o le lima o se tagata i lona alafau tauagavale.  

Sa fesiligia e leoleo ia le tina, pe manaomia se togafitiga o ona manu’a, ae sa tete’eina e le tina.

E tusa ai ma le fa’amatalaga a le tina na a’afia, sa fai se la taugaupu ma lona to’alua, po o le ua molia, ona ua fa’aaoga e lona to’alua ia lana taavale, ae e fa’asa.  

Ina ua alu le na molia ma le ta’avale, sa faapea ona fa’afeso’ota’i e le tina na a’afia ia le ofisa a leoleo mo ripotia ai le leai o sana taavale, ae toe fo’i atu loa lona to’alua ma le taavale.

O le taugaupu a le tina na a’afia ma le na molia e tusa ai ma le ta’avale, sa i’u ai lava ina po e le tamaloa (po o le ua molia) ia le foliga o le tina na a’afia, ae sa faapea ona toe po mai e le fafine le na molia.  Ae sa ta’ua e le tina lona salamo ai i lana gaioiga ona e le masani ona ia fa’ao’o se tiga i seisi tagata.

Sa ta’ua foi e le tina na a’afia e faapea, o le taimi lea na tu’i ai lona mata e lona to’alua, po o le na molia, o le taimi lea o lo’o  ia si’i ina ai le la pepe e tasi le tausaga.  O iina na savali atu ai loa le tina na a’afia, i lana ta’avale, ma fa’asasa’o atu loa i le ofisa a leoleo.

Na ripotia foi e le tina na a’afia e faapea, e le o se taimi muamua lenei ua tupu ai se fa’afitauli faapenei i le la aiga.  Ma o le tausaga na te’a, sa faila ai le la tete’a, ae ua toeititi atoa le tausaga – o lea lava e la te nonofo faatasi ma le na molia, i le fale e tasi.

E fa’avalu ona tupu nei ituaiga faalavelave i lo la va, e pei ona ta’ua e le tina na a’afia, ae o lona fefe i se tulaga e o’o i si ana fanau, na mafua ai ona ia le ripotia ia lea tulaga.

Sa fesiligia e leoleo ia le tina na a’afia, po o fea o iai lona to’alua, ma na fa’asino iai e le tina na a’afia, ia lo latou fale.  Sa faapea loa ona agai atu iai leoleo i le fale, ma aumai fa’apagota ia le na molia, ma momoli atu i le ofisa a leoleo i Fagatogo mo le fa’aauauina o a latou su’esu’ega.

I le fa’amatalaga tusia a le na molia, sa ia faamatalaina ai e faapea, na alu e fa’afuga lona ao, ae ina ua toe fo’i atu sa amata ona talanoa atu lona to’alua (le tina na a’afia) ia te ia, e tusa ai ma mea sa tutupu i le aso ua tuanai.  

Ae na ia savali sa’o i le umukuka e va’ai lana fanau o lo’o fai le latou mea’ai o le afiafi, ma na mulimuli atu lona to’alua (le tina na a’afia), ia te ia.

Sa ta’ua e le na molia, lona nofo i lalo i le laulau ma si’i lona atalii, ae fa’aauau ona tu’ua’ia o ia e lona to’alua (le tina na a’afia), ma fai atu isi faamatalaga ia te ia.  Ma sa ia fai atu iai, e soia le pisa, ae peitai, na fa’aauau ona fai atu fa’amatalaga fa’atiga loto a lona to’alua (le na molia).

Ma na ia taumafai e tu i luga, ae poloka atu o ia e lona to’alua (le tina na a’afia), ma ia u’una’ia ese ai o ia ma po ona foliga, ma manu’a ai lona mata tauagavale.  Ma o iina na tula’i ai lona to’alua (le tina na a’afia) ma alu ‘ese atu.  Ae le’i umi, ae taunu’u atu leoleo.

Na aveina loa le na molia, i le to’ese i Tafuna e fa’atalitali ai lona faamasinoga.  Ae o ona moliaga, na aofia ai le Faatupu vevesi i totonu o lona aiga ma le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu.

O le moliaga o le fa’atupu vevesi, o se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.

O le moliaga o le fa’ao’olima, o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le tausaga atoa, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.

E $1,000 se vaegatupe na fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai le molia, e faatalitali ai lona faamasinoga.

15 MOLIAGA O SE TAMALOA E AOFIA AI LE FA’AMALOSIA O LONA AFAFINE MA LONA ‘NIECE’

Sa te’ena e le Faamasinoga Faaleitumalo ia se talosaga, mo le totogia o se vaegatupe, e tatalaina ai se tamaloa e 49 tausaga le matua, o lo’o tu’ua’ia i lona fa’amalosia o sona alo tamaitai, faapea sona ‘niece’.

Ua le lomia e le Samoa News/Lali ia suafa o le na molia ma i latou na a’afia i lenei mataupu, aua le puipuiga o tamaitai na a’afia. 

Ae e 15 moliaga ua faia faasaga i le na molia, e aofia faitauga e fa o le faia o uiga faasotoma, o feusua’iga ma tagata o lona lava aiga (toto), o moliaga e lima i lona faia o se gaioiga e a’afia ai le saogalemu o fanau, faapea le faitauga e tasi o le faamalosi teine.

O lo’o ta’ua i fa’amaumauga a le faamasinoga e faapea, o tamaitai ua a’afia i lenei mataupu, e tausoga i la’ua ma e ta’i 15 tausaga o la soifua. 

Ma ua ta’ua foi i faamaumauga a le faamasinoga, le tupu muamua o lenei fa’alavelave, i le afafine moni a le na molia, ia Ianuari o lenei tausaga, a’o moe le afafine, ae alu atu le na molia ma tagotago atu ia te ia, ma i’u ai lava ina ona fa’amalosia lona afafine.

E fa’alua ona tupu lenei tulaga i le va o le na molia ma lona afafine, e ui ina sa taumafai le na a’afia, e tulei ese ia le na molia, ae peitai, sa le’i faamanuiaina ana taumafaiga.

Ina ua tupu fa’alua lenei faalavelave, sa faapea ona faamatala e le teineititi (afafine) i lona ‘uncle’ ma faapea ona talanoa atu ai le ‘uncle’ i le na molia.  Ma o lo’o ta’ua i fa’amaumauga a le faamasinoga, le tagi o le na molia ma fa’ato’ese i lana gaioiga sa faia.

Ae peitai, i le aso 24 o Aperila, 2025, na toe tupu mai ai seisi fa’alavelave, ina ua toe taumafai foi le na molia, e toe tagotago ma le fa’aletatau, i lona afafine.  Ma na faapea ona tu i luga le teineititi ma savali i le nofoaga na moe ai lona tuagane.  Ae o le aso na soso’o ai, sa ia faamatalaina le mea sa tupu i lona ‘aunty’.

Ina ua faatalanoaina e leoleo ia le afafine, sa ia faamatalaina le tupu foi o le tulaga e tasi, i lona tausoga tamaitai.

O le tausoga a le afafine o le na molia, o le afafine a lona (le na molia) uso ma sa faamatalaina e le tausoga tamaitai, i lona ‘uncle’ ia mea sa tutupu.

Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le na molia, sa ia fa’amaonia le ripoti i ana gaioiga sa faia.

TAGI A LE TINA E FA’ASAGA I LANA PA’AGA ONA O LE SAUA

E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, o le vaveao o le aso 19 o Aperila, 2025, sa faapea ona o’o atu ai se tina loto mafatia i le Ofisa a Leoleo i Tafuna ma talosagaina se fesoasoani, ina ia ave’ese lana pa’aga mai le latou fale.

Ua le lomia e le Samoa News/Le Lali ia suafa o le na molia faapea i latou na a’afia i lenei mataupu, aua le puipuiga o fanau iti.

I le fa’atalanoaga a leoleo ma le tina na a’afia, sa ia faamatalaina ai i leoleo, le iai o se fe’ese’esea’iga i le va o ia ma lana pa’aga (le na molia), ona o le la tama teine matua, lea sa mana’o e alu e nonofo ma lana uo tama.

Ma sa ta’ua e le tina na a’afia, e le o se taimi muamua lea ua tupu ai se tulaga faapea, i lo la va, ma ua lelava.  Sa ia ta’ua foi e faapea, o so’o se taimi lava e tupu ai se fe’ese’esea’iga i lo la va, e amata ona tau’ai solo ma faaleaga, e le na molia, ia meatotino i totonu o le la potu.

Na iai foi se aso sa tago ai le na molia, i se naifi ma fa’alala atu ia te ia (tina na a’afia) ma fai atu, o le a ia fa’auma latou uma (e fa’atatau i le tina na a’afia ma le fanau).

Sa toe ta’ua e le tina na a’afia ia le tupu so’o o nei fa’alavelave i totonu o le latou aiga ma ua mana’o e ave’ese lana pa’aga (le na molia) mai lo latou fale, ae e le’i tupu se tulaga sili atu ona leaga.

Na faapea loa ona agai atu leoleo i le fale sa tupu ai le fa’alavelave ma aumaia le na molia, i le ofisa, mo le fa’atalanoaina.  Ae peitai, sa musu le na molia, e faia sana faamatalaga.  Ma o lea na ave ai loa o ia i le to’ese i Tafuna, e faatalitali ai lona faamasinoga.

O moliaga ua failaina, e fa’asaga i le na molia, na aofia ai le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu faapea ma le Faatupu Vevesi i totonu o le aiga.  O nei moliaga, o ni vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le ta’i 15 aso, po o sala tupe e ta’i $300; po o faasalaga uma e lua.

E leai se tupe na fa’atulagaina, e mafai ona tatalaina ai i tua le na molia, e faatalitali ai lona faamasinoga.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all