Skip to main content

POU TIUTE A LEOLEO

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

ITA LE TAMALOA I LE LE AMANA’IA E LE FAFINE O TAMAITI

I le latalata o le tu lua o po ma ao ia Aperila 20, 2025, sa o’o mai ai se vala’au mo se fesoasoani, i le Ofisa o Leoleo i Leone, e pei ona ta’ua i fa’amauamauga a le fa’amasinoga.  O le val a’au, e faatatau i le sauaina e se tamaloa o sana uo tamaiti.

Na faapea ona agai atu leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave ma feiloai ai ma le tagata na vala’au mai i le ofisa o leoleo faapea ma le tina sa a’afia.

Ma sa faamatalaina e le tina na a’afia i leoleo, le taumafai o le ua molia – le susuga ia Fagatua Tuafale – e fafagu o ia, a’o moe.  Ma i’u ai lava ina tatu’i ina e Tuafale ia ona vae.  Ma sa ia nofo a’e loa i luga ma amata se la taugaupu.  

Ae na ta’ua e le tina na a’afia, le taumafai o Tuafale e tu’i o ia, ae na misi ana tu’i ma tau i le pa sima (wall).

Sa ta’ua e le tina na a’afia, ia lona vala’au atu i lona uso ma ina ua tatalaina e lona uso le faitoto’a o le la potu, sa tu loa i luga ia Tuafale ma savali i fafo o le fale, ma tu ai ma amata ona palauvale mai ia la’ua ma lona uso.

Na faapea loa ona lokaina mai e leoleo ia Tuafale ma tu’uina o ia i totonu o le taavale leoleo ma aveina atu o ia i le latou ofisa i Leone mo le fa’aauauina o a latou su’esu’ega.

I le fa’amatalaga sa tu’uina atu e Tuafale i leoleo, sa ia ta’ua ai e faapea, na mafua ona le fiafia ona o le fa’alogo atu i le fetagisi mai a lana fanau, ae o lo’o moe lava le tina sa a’afia.  Na ia taumafai e fafagu le tina ae peitai, sa fa’aauau pea ona moe.   O le mafuaaga lea na ia tu’iina ai o ia.

Sa ta’ua foi e Tuafale e faapea, o se tasi o mafua’aga na ‘e’e ai ma palauvale, ona o le oso atu o le uso a lana uo tamaitai (le tina na a’afia) ma tatala atu le faitoto’a o le la potu, ae sa le tatau ai.

O lo’o ta’ua i fa’amaumauga a le malo le le’i fa’aipoipo o le na molia ma le tina na a’afia, ae ua ono masina talu ona o la fa’atasi.  O le fanau sa fetagisi, o le fanau a le tina na a’afia.

Sa lokaina le na molia i le to’ese i Tafuna, e faatalitali ai le aso o lona faamasinoga.

O ona moliaga, na aofia ai le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu (sauaga i totonu o le aiga) ma le Faatupu Vevesi i totonu o le aiga (sauaga i totonu o le aiga).

O le moliaga o le fa’ao’olima, o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le tausaga atoa, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.

O le moliaga o le fa’atupu vevesi, o se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.

E $500 le vaegatupe sa faatulagaina e mafai ona tatalaina ai i tua le na molia, e faatalitali ai lana faamasinoga.

RIPOTIA E LE FAFINE LONA TO’ALUA I LE FAAMISA I A LATOU TUAOI

O le vaveao o le aso 18 o Aperila, 2025, o lo’o ta’ua ai i fa’amaumauga a leoleo, le o’o atu o se vala’au mai i se tina na manaomia se fesoasoani, ona o lona to’alua, o lo’o fa’amisa ma o latou tuaoi.

Na agai atu leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave ma talatalanoa ma le tina sa vala’au mai i le ofisa a leoleo.  Ma sa faamatalaina e le tina, o lona to’alua, le susuga ia Paea Malani, o lo’o ua aga’i i le fale a le latou tuaoi, e toe fa’amisa ma leoleo.

Sa faapea lona ona savavali atu leoleo e saili ia Malani ma na maua atu o ia e leoleo, o lo’o ‘e’e i a latou tuaoi.  Na faapea loa ona ave faapagotaina e leoleo ia Malani ma tu’uina o ia i totonu o le ta’avale a leoleo, ma aveina atu o ia i le ofisa a leoleo i Tafuna, mo le fa’aauauina a latou su’esu’ega.

Na faapea foi ona talosagaina e leoleo ia le tina, po o le to’alua a le na molia, e agai atu i le ofisa a leoleo mo le faia o sana faamatalaga e tusa ai ma le mataupu.

Ma e tusa ai ma le faamatalaga tusia a le tina, po o le to’alua a le na molia, sa le gata ina palauvale lona to’alua aga’i i a latou tuaoi, ae sa faapea foi ona fa’aumu.  Ma sa ia taumafai e taofiofi lona to’alua, ae na fai lava ma alu i le fale o le latou tuaoi.  O le mafua’aga lea na ia vala’au ai loa i le ofisa a leoleo, mo se fesoasoani.

Ina ua taunu’u leoleo ma le na molia, i le ofisa a leoleo, sa musu le alii e fai sana faamatalaga e tusa ai ma le fa’alavelave na tupu.

O lea na aveina ai loa o ia ma loka i le to’ese i Tafuna, e faatalitali ai lona faamasinoga.

Ae o lona moliaga, na aofia ai le Faatupu Vevesi i nofoaga faitele, o se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le ono masina, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.

E leai se vaegatupe na fa’atulagaina, e mafai ona tatalaina ai le na molia, e faatalitali ai lona faamasinoga.

LOKA SE ALII I LE TATA’EINA O LE FALE NOFO TOTOGI SA NOFO AI

O le po o Aperila 15, na o’o atu ai se valaau i le Ofisa a Leoleo i Fagatogo, ona o se alii sa nofo i se fale nofo totogi, o lo’o faapisa ma fa’aleagaina meatotino, i totonu o le fale totogi.

E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, o lo’o ta’ua ai le vala’au atu o se alii e tuaoi ma le molia, le susuga ia John Matagilele, i le ofisa a leoleo, e ripotia le fa’asua’ava o Matagilele ma le fa’atupu vevesi i totonu o le latou fale.

Sa aga’i atu leoleo i le nofoaga na tupu ai le fa’alavelave.  Ae e le’i taunu’u le latou ta’avale i le fale sa tupu ai le fa’alavelave, sa taofia le ta’avale leoleo e se alii (o ia lea na valaau i le ofisa a leoleo).

Na fa’amatalaina e le alii na taofia le taavale a leoleo, a’o iai o ia i totonu o lona potu, sa ia fa’alogo mai i fafo, o ‘e’e Matagilele ma na ia tatalaina lana faitoto’a ma fesili mai ia Matagilele pe aisea le mea e ‘e’e ai, ae palauvale atu Matagilelei ma fai atu ia te ia (le alii na valaau i leoleo), o ia le mafuaaga.

O le taimi lea na amata ai loa ona tata’e e Matagilele ia fa’amalama o le ‘hallway’ i totonu o le fale.

Sa faapea foi ona oso mai i fafo seisi tuaoi, e nofo i totonu o le fale totogi (lea na ta’ua o le molimau), ina ua ia fa’alogo mai i le pisa, ma fesoasoani i le taumafai e taofiofi ia Matagilele, mai i le toe fa’aleagaina o nisi o meatotino i totonu o le fale.

Na ta’ua e le alii na valaau i leoleo, o latou ma Matagilele ma le molimau, e nonofo faatasi uma i le fale e tasi, ae o le pule o le fale, e nofo i atunu’u i fafo.  Ae o ia (le alii na valaau i leoleo) o lo’o va’ava’aia le fale.

Sa ia ta’ua foi e faapea, o le faitau aofa’i o le tau o fa’amalama na fa’aleagaina, e pe a ma le $120.

Ina ua mae’a le fa’atalatalanoaga a leoleo ma le alii na valaau atu i le ofisa a leoleo, sa faapea loa ona agai atu leoleo i luga o le a’ega e iai le fale sa tupu ai le faalavelave, ma ina ua ulufale atu i totonu leoleo, sa o latou molimauina le paepae o tioata i luga o le fola o le fale.

E le’i umi ae savali mai seisi alii (lea sa ta’ua o le molimau) i leoleo ma fa’ailoa i leoleo, ua sola le na molia, i le faitoto’a pito i tua o le fale, lea e aga’i atu i le umu.

Sa faapea loa ona fa’atopetope atu leoleo i le pito i tua o le fale e saili ia le na molia.  Ma na maua atu e leoleo ia Matagilele, o lo’o lafi i tua o ni la’au ma ni pupu vao, i tafatafa o le umu, e tu lata i le mauga.

Na taumafai leoleo e pu’e mai ia Matagilele, peitai, sa toe taumafai le alii e sola ‘ese, ae peitae, na se’e lona vae ma pa’u ai, ma mafai ai ona pu’eina o ia e leoleo ma lokaina mai ai loa.

Ae peitai, sa le’i tu’ua ai le taumafai o le na molia e se’i ‘ese ona lima mai i leoleo, ma sa ia palauvale atu foi i leoleo.  Na o’o lava i lona taumafai e fa’apa’u i lalo ina ia fa’afaigata ai le galuega a leoleo.  Ae sa i’u ina mafai ona tu’uina o ia i totonu o le ta’avale leoleo ma aveina atu loa i le Ofisa a Leoleo i Fagatogo mo le fa’aauauina o su’esu’ega a leoleo.

Sa fa’alogoina e leoleo le malosi o le manogi pia i le alii na molia, faapea ai ma le mumu o totonu o ona mata, ma le fa’atosotoso loloa o lana tautala.

Ona sa taunu’u lava le aveina atu o Matagilele i le ofisa a leoleo i Fagatogo, o fa’aauau lava lona fa’afitauli i leoleo, sa faapea loa ona toe ave sa’o loa o ia i le to’ese i Tafuna ma loka ai, e faatalitali ai le aso o lona faamasinoga.

O ona moliaga na aofia ai le Faatupu Vevesi i nofoaga faitele, o le Faaleagaina o ni meatotino, i lona tulaga e lua faapea ai ma le Tete’e i leoleo a’o latou taumafai e ave faapagota o ia.

O le moliaga o le faatupu vevesi, o se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le ono masina, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.

O moliaga o le fa’aleagaina o meatotino ma le tete’e i leoleo, o ni vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le ta’i tausaga i le moliaga e tasi, po o ni sala tupe e ta’i $1,000 i le moliaga e tasi; po o faasalaga uma e lua.

E $1,000 se vaegatupe na fa’atulagaina e mafai ai ona tatalaina ai le na molia, mai i le falepuipui, e fa’atalitali ai lona faamasinoga.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all