Skip to main content

Vaetamaina fanau iti a Samoa ina ia fai ma pologa a aiga i atunu’u i fafo

NIU SILA

I se faamatalaga mai i le tina ia Kris Teikamata, e tusa ai ma nisi o fa’alavelave ua ia molimauina i totonu o lana galuega (Social Worker) i le va o le tausaga 2019 se’ia o’o mai i le 2024, i nisi o fanau iti mai Samoa, e amata mai i le ono tausaga, ua faapea ona vaetamaina ma aveina atu i atunu’u fafo ma fai ma pologa i totonu o aiga, o nisi sa sauaina ma fa’amalosia i uiga mataga.

Sa galulue Teikamata ma nisi o fanau sa mafai ona sosola ese mai i nei aiga i totonu o Aukilani ma Ueligitone.

Ma na ia ta’ua le tele o le a’afiaga o nei fanau, i tulaga fa’aletino faapea le mafaufau ona o le tele o tausaga sa feagai ai i latou ma sauaga, o galuega mamafa ma le tele o taimi, o le faia iai o amioga mataga, e tagata o aiga sa nonofo ai.  Sa fa’apea ona fa’afefeina i latou ma ave’esea o latou saolotoga.  

Na faamatala e Teikamata le to’atele o tamaitai 17, 18, 19 tausaga e o’o atu i le latou ofisa, ua pei o ni tina matutua, ona o le mamafa o avega ua o latou amoina.

Sa ia faamatalaina se tasi o faalavelave na faapea ona fa’amalosia ai e se faifeau ia sona afafine fai ma ma’itaga ai le teineititi.

E 10 ni fanau talavou Samoa sa fesoasoani ai Teikamata ma nisi o lana aufaigaluega-e to’alua ni alii ae to’avalu tamaitai.  O nei fanau talavou na mafai ona sosola ese mai i aiga sa faapologaina i latou.  Ae sa taumafai Teikamata ma le latou vaega e fesoasoani ia i latou, i tulaga o le soifua maloloina, sailiga o ni fale a fa’amautu ai faapea ma le faufautuaina o i latou.

Na ta’ua e Teikamata, o nei fanau sa aumai o laiti lava, o nisi o i latou e le manatua o latou aiga i Samoa – ae na aumai ma se folafolaga o se olaga sili atu, o a’oa’oga ma le avea ma sitiseni.

Ae peitai, a taunu’u atu i atunu’u i fafo ,ua faapologaina i latou.  E feala i le 5 po o le 6 i le taeao ma amata ona galulue, kukaina o le ti o le taeao, faia o tagamea, ona o lea i le aoga ae a tu’ua le aoga, e toe fo’i i le fale i le faia o nisi galuega.  Ma e fa’aauau ai lava se’ia o’o ina mafai ona o e faigaluega.

Ona ave lea o latou e galulue i fale gaosi oloa i Aukilani po o Ueligitone ae le maua e latou a latou totogi.  E na’o le ta’i $20 i le vaiaso e tu’u iai.  E amata ona faigaluega i latou mai i le ta’i 16 tausaga.  E faasa foi ona o latou u’uina se telefoni – o lona uiga, e leai so latou fesootaiga ma aiga i Samoa.

E TA’I AFE TAMAITI I LE TAUSAGA…MA O LO’O FA’AAUAU PEA ONA FAIA

E leai se mea e taofia ai nei ituaiga tagata mai lo latou vaetamaina o alo ma fanau i so’o se taimi e manana’o ai.  I se fonotaga ma faifeau na toe faamanatu mai ai le fa’aaogaina e ni tagata o Niu Sila sa lokaina po o i latou ua tele fa’amaumauga o fanau i le ‘welfare’, ia faamasinoga i atunu’u i fafo, e pasiaina le vaetamaina o nisi o fanau, e aunoa ma le faia o ni suesuega auiliili.

Ma sa ta’ua e Teikamata, lona mauaina i nisi o ana suesuega le avea o lea auala ma auala sili ona faigofie ona vaetamaina ai fanau mai Samoa.  Ona e leai ni suesuega e faia.  O lona uiga, e faitau afe alo ma fanau i le tausaga, o lo’o ave’esea mai Samoa.  Ae o isi atunu’u o lo’o fa’amaoni a latou su’esu’ega o faia i nei mataupu.

O nei fanau, e le mafai ona ta’a’alo pe fa’aalu ni taimi ma a latou uo ma e pulea uma a latou gaioiga e faia.

E tusa ai ma se ripoti mai i le Minisita mo Fanau, po o le Oranga Tamariki, o nisi o fanau iti sa o latou mauaina ma ave’esea mai i totonu o aiga o ni uso/tuagane/tuafafine o nisi o fanau talavou sa sosola ma ua nonofo ma ni a latou uo, po o luga o le alatele pe ua mafai foi ona sulufa’i atu i ofisa a leoleo.

Ma a toe fa’atasia nei alo ma fanau ma o latou matua moni, e fa’amaonia mai ai le o mai o nei tamaiti mai i ni aiga lelei ae ua fa’aseseina i latou.

E ui ina ua iai nisi o matua fai ua molia i le faamasinoga i moliaga o le sauaina o fanau, e iai se ulugalii ua molia i le ave’esea fa’anana o fanau iti.

Ma o lo’o galulue faatasi ia le malo, leoleo ma Oranga Tamariki ma le malo o Samoa.

Na ta’ua e se tamaitai su’esu’e ma se totino o le faalapotopotoga e ta’ua o le “Adoption Action”, o Anne Else, le tele o avanoa e mafai ona toe faafouina ai se tulafono mo le vaetamaina o fanau, lea ua 70 tausaga talu ona fa’amalosia.

Saunoa Else, ua mana’omia ona toe fa’afouina le tulafono.  Ae e tele se ‘ese’esega i le malamalama i le auala e fai ai, ma le faia loa.

Sa ia ta’ua le taumafai o le Oranga Tamariki e galulue ma le malo o Tonga, ina ia mafai ona suia a latou tulafono ina ia fa’amautuina le faia o su’esu’ega, ina ia taofia ai le tutupu o tulaga faapenei.

O le masina o Mati sa faia ai se fonotaga i le va o malo o Samoa ma Niu Sila ma o se tasi nei o mataupu na soalaupuleina ai.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all