NIU SILA
I se faamatalaga mai i le tina ia Kris Teikamata, e tusa ai ma nisi o fa’alavelave ua ia molimauina i totonu o lana galuega (Social Worker) i le va o le tausaga 2019 se’ia o’o mai i le 2024, i nisi o fanau iti mai Samoa, e amata mai i le ono tausaga, ua faapea ona vaetamaina ma aveina atu i atunu’u fafo ma fai ma pologa i totonu o aiga, o nisi sa sauaina ma fa’amalosia i uiga mataga.
Sa galulue Teikamata ma nisi o fanau sa mafai ona sosola ese mai i nei aiga i totonu o Aukilani ma Ueligitone.
Ma na ia ta’ua le tele o le a’afiaga o nei fanau, i tulaga fa’aletino faapea le mafaufau ona o le tele o tausaga sa feagai ai i latou ma sauaga, o galuega mamafa ma le tele o taimi, o le faia iai o amioga mataga, e tagata o aiga sa nonofo ai. Sa fa’apea ona fa’afefeina i latou ma ave’esea o latou saolotoga.
Na faamatala e Teikamata le to’atele o tamaitai 17, 18, 19 tausaga e o’o atu i le latou ofisa, ua pei o ni tina matutua, ona o le mamafa o avega ua o latou amoina.
Sa ia faamatalaina se tasi o faalavelave na faapea ona fa’amalosia ai e se faifeau ia sona afafine fai ma ma’itaga ai le teineititi.
E 10 ni fanau talavou Samoa sa fesoasoani ai Teikamata ma nisi o lana aufaigaluega-e to’alua ni alii ae to’avalu tamaitai. O nei fanau talavou na mafai ona sosola ese mai i aiga sa faapologaina i latou. Ae sa taumafai Teikamata ma le latou vaega e fesoasoani ia i latou, i tulaga o le soifua maloloina, sailiga o ni fale a fa’amautu ai faapea ma le faufautuaina o i latou.
Na ta’ua e Teikamata, o nei fanau sa aumai o laiti lava, o nisi o i latou e le manatua o latou aiga i Samoa – ae na aumai ma se folafolaga o se olaga sili atu, o a’oa’oga ma le avea ma sitiseni.
Ae peitai, a taunu’u atu i atunu’u i fafo ,ua faapologaina i latou. E feala i le 5 po o le 6 i le taeao ma amata ona galulue, kukaina o le ti o le taeao, faia o tagamea, ona o lea i le aoga ae a tu’ua le aoga, e toe fo’i i le fale i le faia o nisi galuega. Ma e fa’aauau ai lava se’ia o’o ina mafai ona o e faigaluega.
Ona ave lea o latou e galulue i fale gaosi oloa i Aukilani po o Ueligitone ae le maua e latou a latou totogi. E na’o le ta’i $20 i le vaiaso e tu’u iai. E amata ona faigaluega i latou mai i le ta’i 16 tausaga. E faasa foi ona o latou u’uina se telefoni – o lona uiga, e leai so latou fesootaiga ma aiga i Samoa.
E TA’I AFE TAMAITI I LE TAUSAGA…MA O LO’O FA’AAUAU PEA ONA FAIA
E leai se mea e taofia ai nei ituaiga tagata mai lo latou vaetamaina o alo ma fanau i so’o se taimi e manana’o ai. I se fonotaga ma faifeau na toe faamanatu mai ai le fa’aaogaina e ni tagata o Niu Sila sa lokaina po o i latou ua tele fa’amaumauga o fanau i le ‘welfare’, ia faamasinoga i atunu’u i fafo, e pasiaina le vaetamaina o nisi o fanau, e aunoa ma le faia o ni suesuega auiliili.
Ma sa ta’ua e Teikamata, lona mauaina i nisi o ana suesuega le avea o lea auala ma auala sili ona faigofie ona vaetamaina ai fanau mai Samoa. Ona e leai ni suesuega e faia. O lona uiga, e faitau afe alo ma fanau i le tausaga, o lo’o ave’esea mai Samoa. Ae o isi atunu’u o lo’o fa’amaoni a latou su’esu’ega o faia i nei mataupu.
O nei fanau, e le mafai ona ta’a’alo pe fa’aalu ni taimi ma a latou uo ma e pulea uma a latou gaioiga e faia.
E tusa ai ma se ripoti mai i le Minisita mo Fanau, po o le Oranga Tamariki, o nisi o fanau iti sa o latou mauaina ma ave’esea mai i totonu o aiga o ni uso/tuagane/tuafafine o nisi o fanau talavou sa sosola ma ua nonofo ma ni a latou uo, po o luga o le alatele pe ua mafai foi ona sulufa’i atu i ofisa a leoleo.
Ma a toe fa’atasia nei alo ma fanau ma o latou matua moni, e fa’amaonia mai ai le o mai o nei tamaiti mai i ni aiga lelei ae ua fa’aseseina i latou.
E ui ina ua iai nisi o matua fai ua molia i le faamasinoga i moliaga o le sauaina o fanau, e iai se ulugalii ua molia i le ave’esea fa’anana o fanau iti.
Ma o lo’o galulue faatasi ia le malo, leoleo ma Oranga Tamariki ma le malo o Samoa.
Na ta’ua e se tamaitai su’esu’e ma se totino o le faalapotopotoga e ta’ua o le “Adoption Action”, o Anne Else, le tele o avanoa e mafai ona toe faafouina ai se tulafono mo le vaetamaina o fanau, lea ua 70 tausaga talu ona fa’amalosia.
Saunoa Else, ua mana’omia ona toe fa’afouina le tulafono. Ae e tele se ‘ese’esega i le malamalama i le auala e fai ai, ma le faia loa.
Sa ia ta’ua le taumafai o le Oranga Tamariki e galulue ma le malo o Tonga, ina ia mafai ona suia a latou tulafono ina ia fa’amautuina le faia o su’esu’ega, ina ia taofia ai le tutupu o tulaga faapenei.
O le masina o Mati sa faia ai se fonotaga i le va o malo o Samoa ma Niu Sila ma o se tasi nei o mataupu na soalaupuleina ai.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus