Apia - SAMOA
TAULIMAINA E LE OFISA LOIA SILI TU’UA’IGA FA’ASAGA I LE PALEMIA
Ua iai nei i a’ao o le Ofisa a le Loia Sili o Samoa, ia le mataupu i tu’ua’iga na faia e Lise Marie Schmidt, e fa’asaga i le tamaitai Palemia, le afioga ia Fiame Naomi Mata’afa, e tusa ai ma le maliu fasia o Dr. Caroline Sinavaiana Gabbard, ia Me 2024.
O le tamaitai loia ia Tanya Toailoa sa faapea ona tula’i mo Schmidt, i luma o le Fa’amasinoga Fa’aleitumalo ma le afioga i le alii faamasino ia Talasa Saaga i le vaiaso ua tuanai.
Ae ua ripotia mai e vaega fa’asalalau a Samoa le filifilia e le Ofisa a le malo ia le susuga ia Magele Leone Su’a Mailo e tula’i mo le malo, ona o le feso’ota’iga i le va o nisi o molimau ma leoleo.
Ma ua tolopoina e le alii faamasino ia lenei mataupu mo Iuni 3, ina ia tu’uina se taimi I le itu a le malo e fa’amautu ai moliaga e faasaga ia Schmidt, lea e le’i fa’auluina sana tali.
O le masina o Mati na molia ai e leoleo ia Schmidt, ona o se tusi sa ia tusia ma fa’ao’oina atu i le ofisa a le Loia Sili, ma se kopi sa aveina i le Minisita ma le Komesina o Leoleo, e tu’ua’ia ai le tamaitai Palemia e tusa ai ma lana vaega i totonu o le maliu o Dr. Gabbard.
Sa ta’ua e Schmidt le iai o ni fonotaga ma talanoaga i lo la va ma Fiame ma sa faatonuina o ia e alu e aumai ni fa’amaoniga (evidence) o le fa’alavelave na tupu.
Ina ua le mafai e le ofisa a leoleo ona fa’amaonia nei tu’ua’iga, sa faapea loa ona molia o ia i le Tulafono. Ae peitai, o lo’o taofi Schmidt, e le’i faia e leoleo se su’esu’ega e tusa ai ma ana tu’ua’iga.
Ae peitai, i se feiloaiga lata mai a le Palemia ma sui o vaega fa’asalalau, na fa’alauiloa atu ai e Fiame le mae’a o se su’esu’ega a leoleo ma e le moni tuua’iga ua faia faasaga ia te ia, ma o le a ia le fa’aaluina sona taimi e sailiili ai lea mataupu.
FINAGALO ASOSI TUSITALA INA IA AVE’ESEA SE TULAFONO
Ua fa’aalia le tutu malosi o totino o le Asosi Tustala a Samoa (JAWS) ma le latou peresetene, ia Lagi Keresoma, lea ua molia i le tulafono ona o se fa’asea i se tala tusia sa faapea ona lomia ma fa’asalalauina i luga o upega tafa’ilagi, e fa’atatau i se leoleo na tagi i le Ao o le Malo ina ia togi i fafo moliaga sa faia e faasaga ia te ia.
I se fa’amatalaga mai i le Komiti Fa’afoe a le JAWS, ua fa’aalia ai e le asosi ni o latou popolega faapea ai ma faiga taufa’amata’u e faasaga i aia tatau a tusitala, ona o le vaega 117A o le tulafono (Crimes Act) lea na pasia i le 2013.
Ua ta’ua e le asosi ia le faapopoleina o le loto ona o se tusitala e pei ona iai Keresoma, ua afaina ona o se tulafono ua leva ona faitioina i le fa’asagatau i saolotoga o vaega fa’asalalau, e aofia ai tusitala.
Ma ua faapea ona u’una’ia e le JAWS ia le ave’esea o lea tulafono, lea e taumafai e fa’afilemuina ia tusitala po o le taofia o le faatinoina o a latou galuega i le su’esu’eina o mataupu e latou te ripotia.
O Keresoma, o se tusitala sinia a le ofisa fa’asalalau a le Talamua Media, lea e tele ina fa’asalalau a latou tala i luga o upega tafailagi.
Ua mafua tu’ua’iga faasaga ia Keresoma ona o se tala sa lomia e le latou vaega fa’asalalau, e a’afia ai se tasi na avea ma leoleo, lea ua molia i moliaga e lua i lona sainia sese o se igoa i luga o se pepa talosaga mo se nonoga tupe.
O lo’o ua i luma nei o le Faamasinoga Maualuga lea mataupu.
E tusa ai ma se fa’aaliga mai i le Komesina a Leoleo, ia Auapaau Logoitino Filipo, ua fa’auluina e lea alii sa avea ma leoleo ia sana tagi e faasaga ia Keresoma ona i sona talitonuga, e le moni ia faamatalaga na lomia ma ua fa’aleagaina ai lona igoa.
SU’ESU’EGA A FOMA’I I SE TINA NA MAUA LONA TINO MALIU I TULAELE
O lo’o fa’aauau pea su’esu’ega a leoleo i le maliu o se tina sa maua lona tino i le vaitafe Fuluasou i Tulaele i le aoauli o le aso Sa.
E tusa ai ma se ripoti mai i le Komesina a Leoleo, le susuga ia Auapa’au Logoitino Filipo, i le Samoa Observer, i faamatalaga mai i aiga o lenei tina, sa nonofo i la’ua ma lona to’alua i Aleisa ma o lo’o masalomia lenei ulugalii i vaega o fualaau fa’asaina (Aisa).
I se faamatalaga a le to’alua a le tina ua maliu, i leoleo, na alu e su’e mea’ai, a’o moe lona toalua, ae e toe fo’i mai, ua maliu.
Sa le mafai ona fa’amaonia e le alii komesina pe iai se tulafono ua solia i lenei fa’alavelave ma o lo’o fa’aauau pea a latou su’esu’ega, pe na fa’apefea ona o’o mai le tino maliu o se tina mai i Aleisa, i le vaitafe i Tulaele.
Ma o lo’o iai se talitonuga o le a faia ni su’esu’ega a foma’i (coroner) e fa’amaonia ai le mafua’aga na maliu ai lenei tina.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus