Skip to main content

POU TIUTE A LEOLEO

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

11 MOLIAGA FAIA FA’ASAGA I SE ALII NA MASALOMIA I LONA FA’AMALOSIA O SE TEINEITITI 14 TAUSAGA

E tusa ai ma fa’amaumauga a le fa’amasinoga, o le po o Fepuari 13, 2025 na amata ai su’esu’ega a le ofisa a leoleo i Tafuna, ona o se vala’au na o’o atu i le ofisa a leoleo mai i se pulea’oga ma se faiaoga, a se aoga tulaga muamua, e tusa ai ma le fa’amalosia o se teineititi e 14 tausaga, e se alii e 24 tausaga le matua.

[Ua le fa’alauiloaina igoa o i latou na a’afia ma molia i lenei mataupu, aua le puipuiga, o le teineititi na a’afia.]

E tusa ai ma se ripoti mai i le alii kapeteni o leoleo, o le aso Lulu, Fepuari 12 i le 5:30 i le afiafi, sa va’aia ai e le teineititi ia le na molia, i se a’oga volipolo i tafatafa o se faleoloa.  Ma na valaau atu le na molia i le teineititi, ae peitai, ona o le fefe o le teineititi, ona o se tulaga na tupu i lo lava i se taimi ua te’a, na le amanaia ai e le teineititi, le valaau atu a le na molia.

Na alu le teineititi i le fale ma ta’u i lona tina tulaga uma na faia e le na molia, ia te ia ma sa ta’uina foi e le teineititi, i lona tina le tupu muamua o lea tulaga, ina ua ave o ia e le na molia, i se malae pesipolo, ma faia ai ni uiga mataga ia te ia.

Sa faatonuina e le tina o le teineititi ia lana tama teine, e aua ne’i alu i le aoga i le aso e soso’o ai, se’i o latou talanoa ma le na molia ma lona aiga, e tusa ai ma le faalavelave ua tupu.  Ae peitai, o le aso 13 o Fepuari, o se aso Tofi lea, na alu ai le teineititi i le aoga, lea na va’aia ai e se faiaoga, o tagi.

Ina ua fesiligia le teineititi e le faiaoga i le mafuaaga ua tagi ai, sa faapea ona faamatalaina e le teineititi i le faiaoga, le tulaga na tupu ia te ia, ia Novema 2024.

E tusa ai ma le fa’amatalaga a le teineititi i le faiaoga, a’o savali atu i le faleoloa, na tosoina lona lima e le na molia, agai i se potu teu oloa i tafatafa o le fale a le na molia ma amata ona ia faia ni uiga mataga i le teineititi.  Ma o lea, na logoina ai loa e le faiaoga ma le pulea’oga ia le ofisa a leoleo.

Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le teineititi, a’o iai lona tina, sa ia faamatalaina le fa’alavelave na tupu i le malae pesipolo.  E tusa ma le faamatalaga a le teineititi na a’afia, o le 6:00 i le afiafi, ina ua mae’a ia a’oga soka sa ia savali ai i le latou fale, ae alu atu le na molia i lana taavale ma fai atu, e oso atu e la te o e momoli o ia.  Sa ta’ua e le teineititi, na iai sona talitonuga, o le a momoli o ia e le na molia, i le fale.  Ae peitai, sa fa’ate’ia o ia, ina ua afe le taavale i se falea’oga ma paka ai le ta’avale i le malae pesipolo.

Na ta’ua e le teineititi na a’afia, le lokaina e le na molia, ia faitoto’a o le taavale ma taumafai e tago atu ia te ia.  Ae ina ua vaai atu le teineititi, ua toe matala ia le faitoto’a o le taavale, sa ia oso loa i fafo ma tamo’e agai i le fale ‘ai a le a’oga.  Ae o le taimi lena, ua alu ‘ese atu le taavale a le na molia.  Sa ta’ua e le teineititi lona le faamatalaina o le mea sa tupu, i seisi.

Sa fa’atalanoaina e leoleo ia le na molia i lea afiafi, i le ofisa a leoleo ma fa’ailoa atu ia te ia, le su’esu’eina o ia e tusa ai ma tu’uaiga, o le fa’amalosi teine ma le faia o uiga mataga i se teineititi talavou.  Ae peitai, sa tete’e e le na molia ia lona faia o se tulaga i se teineititi.

Ae ina ua fa’aauau ona su’esu’eina le na molia, e leoleo, sa ia talosagaina pe mafai ona ia talanoa i se tasi o leoleo, e masani ai.  Ina ua ulufafo le tasi o leoleo, sa fa’afeso’ota’ia loa le vaega a le ‘Social Services’ e tusa ai ma le teineititi na a’afia, aua sa latou su’esu’ega ma se faaiuga e faia i le teineititi, pe tatau ona toe fo’i ma lona tina i lo latou aiga.

Ina ua tu’ua na’o le na molia ma se tasi o leoleo, sa ia fa’amaonia loa lona faiaiga fa’alua ma le teineititi.  O le taimi muamua, sa tupu, e pei ona sa faamatalaina e le teineititi, ae sa ta’ua e le na molia, e le’i tupu lea tulaga i le tausaga e 2024 e pei ona ta’ua e le teineititi, ae na tupu i le tausaga e 2023.

Sa ta’ua e le na molia, na tuli atu le teineititi ma lona tuagane, e le latou aiga, e pamu mai se sikareti ae na te le manatua lelei le aso, ae masalomia o se aso i le va o Oketopa ma Novema 2023, i le va o le 7 po o le 8 i le po.

Na fa’aalia e le na molia, sa o la eva ma le teineititi i lona fale mo sina taimi, ona amata lea ona o fai se la tuliga ma le teineititi ma o la o’o atu ai i le fale tu’ufua lea e i tafatafa o lona fale ma o iina na o la faiaiga ai.  Ma sa ia fa’atonuina le teineititi, e ‘aua ne’i ta’uina i seisi le mea na tupu.

Sa fa’amaonia foi e le na molia le taimi lona lua na toe tupu ai le fa’alavelave i lo la va ma le teineititi, o le vaiaso na soso’o ai ina ua toe alu atu le teineititi e aisi sikareti ma na toe o foi i le fale tu’ufua e tasi.  Ae na ta’ua e le na molia, sa savali lava iai le teineititi, ae ona mulimuli atu i tua.

Ina ua mae’a ona fa’atalanoaina e leoleo ia le na molia, sa faapea ona vala’au leoleo i le tina o le teineititi na a’afia, pe mafai ona toe o mai ma lona alo i le ofisa a leoleo mo seisi fa’atalanoaga.

I le fa’atalanoaga lona lua o le teineititi na a’afia, sa fesiligia ai o ia e tusa ai ma le faamatalaga a le na molia, i le taimi fa’alua na tupu ai le faalavelave, i le vaiaso na soso’o.

Na nofonofo le teineititi ua le tautala ona amata lea ona tagi ma suia ai nisi o lana faamatalaga muamua.  Ma ia ta’ua ai e faapea, e la te le’i o ma le na molia, i se ta’avale i le malae pesipolo ma e le’i tosoina fa’amalosi foi o ia e le na molia, i le fale tu’ufua.

Ma sa fa’amaonia foi e le teineititi na a’afia le amata ona o la faiaiga ma le na molia, mai ia Aukuso 2024.  Ma na gata ai iina ona toe tautala le teineititi, ma faapea atu, o ia ua lelava.  Sa faapea ona taofia ai iina su’esu’ega a leoleo, ae tu’u atu le teineititi e toe fo’i ma lona tina i le fale.  Na faapea foi ona tu’uina atu le na molia, e toe fo’i i lona aiga.

Ae o le taeao o le aso 14 o Fepuari, sa faapea ona alu atu ai le tina o le teineititi na a’afia i le ofisa a le vaega su’esu’e a leoleo (CID) i Fagatogo mo le toe fa’aauauina o le fa’atalanoaga lea na fa’amutaina i le po ua te’a.

Na fa’atagaina e le tina o le teineititi na a’afia ia le fa’atalanoaina e le CID, ia lona alo e aunoa ma lona iai i totonu o le potu.  

Ma sa faapea ona faia ai se molimau tusitusia ma tu’u gutu a le teineititi na a’afia, i lo la faiaiga ma le na molia, amata mai i le vaiaso muamua o Aukuso 2024.  Ae na te le manatua tonu, aso ma taimi na o la fa’atasi ai.  Ae na te manatua, e tai fa’alua i le vaiaso, talu mai le vaiaso muamua o Aukuso 2024, se’ia o’o mai i le faaiuga o Novema 2024.  Ma o taimi uma na o la fa’atasi ai ma le na molia, sa o la iai i totonu o le fale tu’ufua, lea e i tafatafa o le fale e nofo ai le na molia.

E sefulu ma le tasi, moliaga ua faia faasaga i le na molia, e aofia ai le faamalosi teine (Faitauga 1 & 7), o se vaega ‘B’ i solitulafono mamafa, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le va o le lima ma le 15 tausaga.

O le moliaga o le faia o uiga Faasotoma (Faitauga 2 & 8), o se vaega ‘B’ i solitulafono mamafa, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le va o le lima ma le sefululima tausaga.

O moliaga o le Sauaga Mataga i lona tulaga muamua (Faitauga 3 & 9), o se vaega ‘D’ i solitulafono mamafa, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le lima tausaga; po o se sala tupe i le va o le $150 ma le $5,000; po o faasalaga uma e lua.

Moliaga o le faia o se gaioiga e a’afia ai le saogalemu o se fanau iti (Faitauga 4 & 10); o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui i le le silia ma le tasi tausaga, po o se sala tupe i le va o le $150 ma le $1,000; po o faasalaga uma e lua.

Moliaga i le sauaga mataga i lona tulaga e lua, o se vaega ‘D’ i solitulafono mamafa, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui e o’o atu i le lima tausaga, po o se sala tupe i le va o le $150 ma le $5,000; po o faasalaga uma e lua.

Moliaga i le Taofiofi faalesolitulafono, o se vaega ‘C’ i solitulafono mamafa, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le fitu tausaga, po o se sala tupe e i le va o le $150 ma le $5,000; po o faasalaga uma e lua.

Ma le moliaga mulimuli, o le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu, o se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le o’o atu i aso e sefululima, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.

E leai se vaegatupe sa fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai i tua le na molia, e faatalitali ai lona faamasinoga.

LOKA SE TAMALOA I LONA SAUAINA O SE FAFINE I LE TAOFIA O LANA FANAU MAI SE GALUEGA

O le aso 24 o Fepuari, 2025, na o’o atu ai se vala’au i le ofisa a leoleo i Tafuna, mo se fesoasoani lea sa tu’ua’ia ai le susuga ia Fa’afetai Tali, i lona sauaina o se fafine.

Ina ua fesiligia e leoleo ia le tina na a’afia, sa ia faamatalaina e faapea, a’o latou fa’amamaina le latou fanua ma lana fanau, sa ia lagona le fa’atonuina e Tali o lana fanau, e o e ave ni palapala, e fa’atumu ai pu i luga o le alatele.  Ae peitai, sa faapea atu le fafine na a’afia i lana fanau, e aua le fa’aaogaina ia le palapala, ae ave ia le iliili e tanu ai, ona a toe timu, e toe tafea uma ese le palapala.

Ae na avea lea na tulaga, sa le fiafia ai le na molia ma ia tago atu i se to’oto’o, ua u’u mai ae sasa ai le fafine ma tau ai le tootoo i lona ulu, lea na taunu’u atu leoleo, o lo’o toto mai le ulu o le fafine na a’afia.

Sa ta’ua e le fafine na a’afia, lona sulufa’i atu i le fale a lona uso i le tulafono (sister-in-law).

Na faapea ona agai atu leoleo i le fale sa faasino e le fafine na a’afia, o loo’o iai le na molia, ma lokaina mai o ia ma aveina atu loa i le ofisa a leoleo mo le faia o a latou su’esu’ega.

Sa faapea foi ona fa’afeso’ota’i e leoleo ia le vaega a le EMS aua le togafitia o manu’a a le fafine na a’afia ma sa aveina o ia e le EMS i le falema’i tele i Faga’alu.

Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le susuga ia Faafetai Tali e tusa ai ma le fa’alavelave na tupu, sa ia ta’ua le le usiusita’i o le fanau a le tina na a’afia, ia te ia.  Sa ia ta’ua e faapea, na ia fa’atonuina le fanau a le tina ina ia o e tanu pu o le alatele, ona o sona popolega ina ne’i a’afia ai taavale feoa’i i luga o le auala.  

Ae peitai, sa ta’ua e le na molia, ua le faalogo le fanau, ma o fa’aaoga ia le iliili ae le o le palapala, e tanu ai pu i luga o le auala.

E le gata i lea, sa ta’ua e le na molia, na ia fa’alogo o faatonu e le fafine lana fanau, e aua le tanu ina o pu i  luga o le auala ma o le mafua’aga lea na ita tele ai ma ona ‘e’e i le fanau.  Sa fa’amaonia e le na molia lona fa’aaogaina o se to’oto’o e fasi ai le tina.  Ae na te le iloa po o le a le tuga o manu’a o le tina, ona sa uma lava, ona ia alu lea i lona potu.

Na molia Fa’afetai Tali i moliaga o le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu ma le Faatupu Vevesi i totonu o le aiga.

O le moliaga o le fa’ao’olima, o se vaega ‘D’ i solitulafono mamafa ma e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le le silia ma le lima tausaga, po o se sala tupe i le va o le $150 ma le $5,000; po o faasalaga uma e lua.

Ae o le moliaga o le faatupu vevesi, o se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le le silia ma aso e sefululima, po o se sala tupe e i le va o le $150 ma le $300; po o faasalaga uma e lua.

E $10,000 se vaegatupe na fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai le na molia, e faatalitali ai lona faamasinoga.

SAMOA:  MAUA LE TAGATA NA ONA AVE FA’AMALOSIA SE TEINEITITI 14 TAUSAGA

Ua ripotia mai i Samoa le tu’uina atu i a’ao o le vaega su’esu’e a le Ofisa a Leoleo (CID) ia le su’esu’ega o le mataupu lea na maua ai se teineitti 14 tausaga na leiloa, o saisai.  Ma ua iai foi se tagata, ua masalomia i lenei fa’alavelave.

Sa fa’amaonia e le sui Komesina o leoleo, ia Papalii Monalisa Keti, i le Samoa Observer, le mauaina o se faamatalaga mai i le teineititi na leiloa, i le taeao o le aso Gafua na se’i mavae atu nei.

Ma sa fa’aalia e Papalii o lo’o ua iai foi tu’ua’iga ua tula’i mai, i le faia o ni amioga mataga i le teineititi, o lea o lo’o fa’aauauina ai su’esu’ega o lenei mataupu, ae e le’i moliaina le ua masalomia i lenei mataupu.

O le alii o lo’o masalomia, sa na aveina fa’amalosi le teineititi, o se supokako ma e tusa ai ma ripoti sa maua i le vaiaso ua mavae, o lo’o ta’ua ai le tu’ua e lenei teineititi lo latou nu’u i se pasi, i le aso Toonai, ae peitai, e le’i toe fo’i atu o ia.  O lo’o iai se talitonuga, e masani le teineititi i le ua masalomia i lenei mataupu.

Sa iai foi se fa’alavelave faapenei na tupu i le tausaga ua mavae, lea na molia ai se ave taxi, i lona ave fa’amalosia ma le faia o ni amioga mataga, i se teineititi 15 tausaga. O le aso 22 o Me, 2024 na tupu ai lenei fa’alavelave, ma sa talosagaina e le ofisa a leoleo ia le mamalu lautele mo se fesoasoani, i le tau sailiga o le teineititi na a’afia.

Na masalomia le agai atu o le teineititi i le faletusi, ae alu atu le na molia ma fai iai, na fa’atonu o ia (le na molia), e le tua’a o le teineititi, e alu atu e aumai o ia.  Ma e lua aso na taofia ai e le na molia ia le teineititi, ma fa’amalosia o ia.  Ma na toe maua le teineititi, i se togavao i Vaitele, ae ua oti lona ulu ma na malosia, sa faainuina o ia i se vailaau.

SAMOA:  FA’AAUAU ONA SAILI SE TAMALOA LEPEA

Na amat amai i le vaveao o le aso Gafua na se’i mavae atu nei (aso Sa i Amerika Samoa), ona sailia e leoleo ma vaega tineimu,  ia se tama e 58 tausaga le matua mai i le afioaga o Lepea, i Apia.

E pei ona sa fa’asoa mai e le Komesina o le vaega tineimu, le susuga ia Tanuvasa Petone Mauga, i le Samoa Observer, sa o’o atu le latou sailiga i gatai o Mulinu’u, agai i Vaitele, Faleula ma Saleimoa, ona ua iai so latou masalosaloga, na tafea atu i le itu lena ia le tama o lo’o tau sailia.

E le’i fa’alauiloa mai e le ofisa o leoleo, ia le suafa o le tama ua leiloa.

E tusa ai ma ripoti, na ripotia mai le leiloa o le tama i le fa’ai’uga o le vaiaso, ina ua le toe fo’i mai i sana faigafaiva ma o lo’o iai se talitonuga, o lenei tama, o se faifeau i se ekalesia i Lepea.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all