Skip to main content

POU TIUTE A LEOLEO

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

MOLIA SE ALII NA GAOIA MEA FAIGALUEGA MAI LANA FALE FAIGALUEGA, E FA’ATINO AI SANA GALUEGA TUA

O le taeao o le aso 7 o Fepuari, 2025 na o’o atu ai se tagata faigaluega a le kamupani fau fale a Nana, i le Ofisa o Leoleo i Tafuna, ma faila se ripoti i le gaoia o ni meafaigaluega mai i le latou ofisai i le Happy Valley.

E tusa ai ma le ripoti a le alii faigaluega a Nana, na valaau atu se ave taxi ia te ia, ma fa’ailoa atu lona molimauina o le gaoia o le latou ofisa, i le lua po ua mavae atu.  Sa malaga faatasi atu le alii faigaluega a Nana ma le ave taxi lea.

Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le ave taxi, sa ia faamatalaina e faapea, pe a ma le 6:30 i le po o Fepuari 5, 2025, na valaau atu ai sana pasese, e fia piki mai o ia mai Fagaima.  Ma e to’alua ni alii sa ia pikiina mai i Fagaima, ma agai atu i le Happy Valley i le nofoaga o lo’o fausia ai le fale o se fa’afeagaiga.

Na ta’ua e le ave taxi lona va’aia o nei alii ua amata ona la’u mai ni piliki i totonu o lana taxi.   Ina ua fa’ailoa atu e le ave taxi ia i la’ua, e totogi foi ma piliki lea o le a ave i lana taavale, sa tali mai le to’alua lea, e leai se afaina.

Ina ua mae’a ona la’uina piliki i totonu o le taavale, sa faapea ona o latou toe fo’i i Fagaima, i le fale o se tasi o i la’ua ia, ma la’uina ai piliki mai i le taxi, i luga o lana taavale.

Ina ua toe fo’i le avetaxi i le laumua, sa ia fa’amatalaina i seisi ave taxi le mea sa tupu.

I le mae’a ai o le molimau a le ave taxi, sa faapea loa ona agai atu sui malu o le malo, mo le sailiga o susuga ia Vaiuta Lelea’i ma Ete Aumua, i o la fale, e pei ona fa’asino e le molimau i leoleo.

Sa mauaina atu e leoleo ia Lelea’i ma Aumua i le fale o se aiga i Pavaiai, e pei ona sa fa’asino e le aiga a Lelea’i i leoleo.  E taunu’u atu leoleo i Pavaiai, sa o latou molimauina se fale o lo’o fausia ma ni piliki i le nofoaga o faia ai le galuega.  

Sa faatonuina e leoleo ia Lelea’i ma Aumua ina ia agai atu i le ofisa a leoleo i Tafuna mo le fa’ataunu’uina o a latou suesuega.

I le fa’atalanoaga o Aumua, sa ia fa’ailoa atu ai i leoleo, o lo’o ia te ia ia piliki lea na ona gaoia i le po o le aso Lulu, ae e na te le’i fa’aaogaina.  Sa ta’ua e Aumua e faapea, na iai o ia i le fale a Leleai i lea afiafi.  Ina ua moe ia Leleai, sa ia vala’auina se taxi e piki o ia.  Ma ina ua taunu’u le taxi, sa ia faatonuina le ave taxi e ave o ia i le Happy Valley, i le mea o lo’o faigaluega ai.  Ma sa na’o la’ua ma le avetaxi na la o.

Sa ta’ua foi e Aumua, o le ave taxi lea na fesoasoani ia te ia, e la’u ia piliki i totonu o le taavale.  Ma sa ia totogia foi le ave taxi i le la’uina o piliki i totonu o le taavale.

Na fa’amanino foi e Aumua lo la toe fo’i ma le avetaxi i le fale a Leleai ma tu’uina ia piliki i le taavale a Leleai.  Ma e $40 na ia totogia ai le avetaxi mo piliki e 40, ona o le aofai ia o piliki na fai atu le ave taxi sa o la la’uina.

Ina ua alu ese atu le taxi, sa talosagaina e Aumua ia le aiga o Lelea imo le fa’aaogaina o le taavale e la’u ai ana piliki i le latou fale.  Ae peitai, sa le’i alu i le fale, ae na ia fa’asasa’o i le nofoaga o fai ai sana galuega i Pavaiai  ma tu’u ai iina ia piliki.  Ma na ta’ua e Aumua, e le 40 piliki na ia aveina, e na’o le 28.

Na fa’ailoa atu e Aumua i leoleo, na mafua ona ia faia lea tulaga, ona o le sailiga o se tupe e fa’atau ai se mea’ai mo lona aiga.

Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia Lelea’i, sa ia ta’ua e faapea, e na te le iloa po o fea na aumai ai e Aumua ia piliki ma sa fa’afia ona ia fesiligia ia Aumua, ae na fai mai, sa aumai i le latou fale.  Sa ta’ua foi e Lelea’i lona le iloa pe na faapefea ona ave e Aumua ia piliki i Pavaiai, ma tulaga uma na fa’atino e Aumua.

O lo’o ta’ua foi i totonu o fa’amaumauga a le malo le iai foi o seisi molimau – le uo tama a le afafine a Leleai – sa ia ta’ua lona va’aia o gaoi ia Aumua ia nisi oloa ma aveina atu i Pavaiai.

E tusa ai ma le faamatalaga a lea molimau, na fesiligia ai e Aumua ia Leleai pe mafai ona ia fa’aaogaina le taavale a Leleai e ave ai ni oloa i lona fale ma na fa’atonuina e Leleai ia le uo tama a lona afafine, e o ma Aumua.  Ma na o la o i le Happy Valley ma piki mai ai ni taga sima e 9 ma ave i lona fale.

Ae o le afiafi o Fepuari 5, 2025 lea na iai Aumua i le latou fale, sa valaau ai e Aumua ia sana taxi ma na fai atu Aumua ia te ia, e manaomia lana fesoasoani e la’u mai ni meatotino mai i lona fale.  Ae peitai, sa ta’ua e le molimau, ina ua la o ma Aumua, sa ia fa’atonu e Aumua ia le ave taxi e alu i le Happy Valley ae le o lona fale.

Ina ua taunu’u i le Happy Valley, sa ta’ua e le molimau ia le la’uina e Aumua o piliki i totonu o le taxi ma ina ua mae’a, sa toe faatonuina e Aumua ia le ave taxi, e toe fo’i I le fale a Lelea’i.  Lea na fa’atonuina ai i latou e Aumua, e ave o ia i Pavaiai.

Na faapea ona molia Aumua i le moliaga o le Gaoi, o se vaega ‘C’ i solitulafono mamafa, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui mo le fitu tausaga, po o se sala tupe e le silia ma le $5,000; po o faasalaga uma e lua.

E $5,000 na fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai i tua Aumua, e faatalitali ai lona faamasinoga.

MOLIA LE ‘UNCLE’ I LE SAUAINA MA LE FA’AMALOSIA O SE TEINEITITI 14 TAUSAGA

O le po o Fepuari 2, 2025 na fa’afeso’ota’i ai e se tuaoi ia le Ofisa a Leoleo i Tafuna, e ripotia le sauaina o se teineititi ae i le fa’ai’uga o su’esu’ega a leoleo, sa maua ai le le gata ina sauaina e lenei alii e 32 tausaga ia le teineitiit 14 tausaga, ae sa faapea ona ia fa’amalosia le teineititi.

Na agai atu leoleo i le nofoaga na tupu ai le faalavelave ma fa’asino ifo iai e le tuaoi ia le fale sa tupu ai le faalavelave.  E taunu’u atu leoleo o lo’o tagi le teineititi 14 tausaga ma fa’alagolago i lona ‘aunty’. 

Ae e taunu’u atu leoleo, ua alu ‘ese le na molia mai i le fale.  Sa faamatalaina e le ‘aunty’ i leoleo, le sasaina o le teineititi na a’afia, ina ua tuai atu i le fale i lea afiafi.

Sa aveina e leoleo ia le teineititi na a’afia faapea lona ‘aunty’ i le ofisa a leoleo mo le fa’auauina o a latou su’esu’ega atoa ai ma le valaauina o le vaega a le EMS mo le togafitiga o le teineititi na a’afia.

Na mafai ona fa’atalanoaina e leoleo ia seisi molimau na iai i le taimi na tupu ai le faalavelave, ma sa ia ta’ua e faapea, o le 7:00 i lea afiafi na otegia ai e le na molia ia le teineititi na a’afia, ma i’u ai lava ina taumafai le na molia, e titina le teineititi na a’afia.

E le gata i lea, sa ta’ua e le molimau le tosoina e le na molia, ia le teineititi i se fale ‘ie lata ane, ma sasa le teineititi i se laupapa 1x3, ma ona o le malosi o le sasau a le na molia, sa gau ai le laupapa.

I le fa’atalanoaga o le ‘aunty’ a le teineititi na a’afia, sa ia ta’ua ai le fa’alua ona sauaina e le na molia ia le teineititi na a’afia, ae sa mafai ona toe fa’alelei ia le va o i la’ua.

O lo’o ta’ua foi i fa’amaumauga a le malo le masalomia e leoleo, le nanaina e le ‘aunty’ o nisi fa’amaonia o le sauaina so’o o le teineititi ae na musu e faamatala.

Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le teineititi sa a’afia, na ia fa’amatalaina le faia e le na molia, o ni uiga mataga, ia te ia.

Na faapea loa ona fa’afeso’ota’i e leoleo ia le vaega su’esu’ega (Criminal Investigation Division) mo le fa’aauauina o su’esu’ega o lenei mataupu.

Sa fa’atalanoaina e le vaega a le CID ia le teineititi na a’afia ma ia fa’amatalaina ai e faapea, na amata ona tupu le fa’alavelave i le va o ia ma le na molia, ia Aukuso 2023, a’o le na’o le 12 o ona tausaga ma fa’ato’a vasega 8 i le aoga.

Na ia ta’ua e faapea, na alu atu le na molia i le fale a ona ‘grandparents’, a’o iai o ia i totonu o le potu malolo, ae o lo’o fa’amalu lona tama, ma valaau atu ia te ia, e sau i totonu o lona (le na molia) potu, ae peitai, sa tali le teineititi na a’afia, e leai, ma savali i fafo ma le fale.

O le po lava lea e tasi, a’o moe i totonu o lona potu moe, na ia va’aia le ‘emo’emo atu o se moli i le fa’amalama o lona potu, ae peitai, sa ia le amana’iaina.

Ae o le taeao na soso’o ai, a’o savali atu le teineititi na a’afia i le fale a ona ‘grandparents’ ae mau le na molia, i lona lima ma fesili atu pe aisea na le sau ai i lana valaau atu.  Ae peitai, sa lulu ese e le teineititi na a’afia le lima o le na molia, ma fa’aauau ona savali agai i le fale a ona ‘grandparents’.

Sa faamatala foi e le teineititi na a’afia e faapea, i ni nai vaiaso mulimuli ane, a’o la momoe ma lona uso e 17 tausaga i totonu o le potu moe a ona ‘grandparents’ - sa moe o ia i luga o le moega ae na moe lona uso i luga o le fola o le fale – i le leva o le po, na ia fa’alogoina ai le tago atu o se tagata ia te ia.  

Na te’i ifo i luga ma ona va’aia le na molia, o tagotago atu ia te ia.  Ae ina ua iloa mai e le na molia, lona pupula atu, sa faapea ona ia savali loa i fafo.

Sa ta’ua foi e le teineititi le malaga o lona tama i Apia ia Aperila 2024, a’o la momoe ma lona uso i totonu o le potu a ona ‘grandparents’, na toe alu atu ai le na molia i totonu o le potu a’o moe o ia, ma ina ua te’i mai i luga, na ia va’aia le tu telenoa a le na molia, i tafatafa o le moega.   Ma sa faapea atu ia te ia, e na te fasiotia o ia (teineititi) pe a pisa.  Sa ta’ua e le teineititi na a’afia, o le po lea na fa’amalosia ai o ia e le na molia.

Na ta’ua foi e le teineititi na a’afia e faapea, i le va o Setema ma Oketopa 2024, na toe alu atu ai foi le na molia i le potu a ona ‘grandparents’ a’o la iai ma lona uso.  Ae na fa’ate’ia le na molia ina ua savali atu i totonu, o lo’o ala le uso matua a le teineititi na a’afia, o lea na ia toe faatopetope mai ai i fafo.  Ae sa lafo atu e le na molia se feau i luga o le telefoni a le uso a le teineititi na a’afia, ina aua ne’i tauina i seisi, na alu atu i totonu o le potu.

O le taeao na soso’o ai, na faamatala ai e le uso a le teineititi na a’afia ia le mea na tupu, i lona ‘aunty’ ma lona ‘uncle’ ae na fa’atonuina i la’ua e loka le faitoto’a o le potu, ae e le’i momoe.  O le taeao na soso’o ai, sa toe alu atu foi le na molia i totonu o le potu, ae ua feala teineiti, ma ia toe alu ese ai.

Sa toe ta’uina e teineiti i lo la ‘aunty’ ma lo la ‘uncle’ le toe alu atu o le na molia, ae na toe fautuaina foi i la’ua, e loka le faitoto’a o le potu, ae le’i momoe.

Na faamatalaina foi e le teineitit na a’afia, le sauaina foi o ia ia Ianuari 9, 2025.  Sa ia ta’ua e faapea, e tupu lea faalavelave, ina ua mae’a se fuafuaga a le latou lotu ma ina ua iloa mai o ia e le na molia, o lo’o la savavali atu ma se tamaititi, sa oso mai ma futi atu lona ulu ma sasa o ia i se laupapa.

Ae na mafai ona fesoasoani atu ni tagata sa iai, i le taofiga o le na molia ma fa’amanatu atu iai o lea fa’ato’a mae’a gaioiga a le lotu.  Ae na faapea ona fa’amata’u e le na molia ia se tasi o tamaiti o le aulotu ma fai iai, o le a alu e aumai lana fana.

Sa faamatala foi e le teineititi na a’afia ia seisi faalavelave na tupu ia Ianuari 23, 2025, ina ua tuai atu foi i le fale ma faapea ona sasaina ai o ia e le na molia, i se laupapa ma e tupu le faalavelave ia Fepuari 2, 2025, o lo’o mailoga lava ona manu’a mai i le faalavelave ia Ianuari.

O le faalavelave lea na tupu ia Fepuari 2, 2025, sa faamatala e le teineititi na a’afia le latou savavali atu ma lona uso ma isi tamaiti o le aulotu, ae ‘e’e atu le na molia po o fea sa iai, ae o lo’o ia u’uina se laupapa.  Ma a’o sasaina o ia e le na molia, sa tamo’e lona uso ma ta’u i le la ‘aunty’ ma lo la ‘uncle’.  

Ae o le taimi lea ua tosoina ai le teineititi na a’afia, e le na molia, i le fale a ‘grandparents’ a le teineititi.  E le’i umi ae taunu’u atu ia leoleo.

Sa ta’ua e le teineititi na a’afia, i sona talitonuga, o le fu a o le na molia, ma lona le mana’o e latalata i ni tama, na mafua ai ona ia faia ia uiga.

Na aveina e le vaega a le CID ia le ‘uncle’ (po o le na molia) a le teineititi i le ofisa a leoleo mo le fa’atalanoaina ma sa ia fa’amaonia lo la fai aiga ma le teineititi na a’afia.  Ae peitai, sa ia ta’ua e faapea, na o le faatasi lava na tupu, ma ua leva foi ona tupu.  Ma sa o latou talanoa ai foi ma le ‘aunty, uncle’ ma le uso a le teineititi na a’afia, e tusa ai ma le mea na tupu.

Sa fa’amaonia e le na molia ia lona sasaina fa’alua o le teineititi na a’afia, ae na leai sana faamatalaga na faia e uiga i isi taimi na ia sauaina ai le teineititi na a’afia.

Na logoina e leoleo ia le vaega e puipiua fanau (CPS) ma o latou aveina le teineititi i lalo o le latou va’ava’aiga.

O moliaga na faia fa’asaga i le na molia, na aofia ai le faia o uiga faaSotoma, o le fa’amalosi teine, o le fa’ao’olima i lona tulaga e lua faapea ma le sauaina o se fanau iti.

O moliaga o le faia o uiga faaSotoma ma le Faamalosi Teine, o ni vaega ‘B’ i solitulafono mamafa, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui i le o’o atu i le ta’i 15 tausaga.

O moliaga o le fa’ao’olima ma le sauaina o fanau, o ni vaega ‘D’ i solitulafono mamafa, ma e mafai ona nofosala ai i le falepuipui e o’o atu i le ta’i lima tausaga, po o se sala tupe e ta’i $5,000; po o faasalaga uma e lua.

E leai se vaegatupe na fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai le na molia, mai i le falepuipui, e faatalitali ai lona faamasinoga.

MOLIMAU LE NA MOLIA I LE GAOI NA MAFUA ONA GAOI ONA UA LEILOA SEISI AUALA E MAUA AI SE TUPE

O le aso 23 o Ianuari, 2025, na o’o atu ai se ulugalii i le ofisa a leoleo i Tafuna e faila se la ripoti e tusa ai ma le osofa’ia o le la fale e se tagata, ma gaoia ni a la meatotino.

Sa faamatalaina e le tina o le aiga, na o latou tu’ua lo latou fale i le 8:00 i le taeao ma na malaga lona to’alua e faigaluega ma o atu le fanau i a’oa’oga.  Na ia ta’ua le lokaina uma o faitoto’a o le fale, i luma ma tua.

Ae peitai, ina ua o latou toe fo’i atu i le fale i lena afiafi, sa ia va’aia le faitoto’a pito i tua, o lo’o matala ma ia tamo’e loa ma ta’u i lona to’alua.

Sa ta’ua e le tina lona matamata i ata vitio mai i le latou masini pu’e ata, ma ia va’aia ai se tamaloa o fealua’i i totonu o le latou fale, e leai sona mitiafu ae na’o lona ofuvae pu’upu’u lanu uliuli sa faia.  O le taimi lena ua ta le 12:43 i le aoauli.

Na faapea ona agai atu leoleo i le fale o le aiga na a’afia  mo le faia o a latou su’esu’ega, e aofia ai le fesiligia o tuaoi a le aiga, ae peitai, e leai se tasi na va’aia se tagata i le fale o le aiga na a’afia.

O le taeao o le aso na soso’o ai, na toe fa’afeso’ota’i atu ai e le aiga na gaoia le latou fale, ia le ofisa a leoleo i Tafuna, ina ua o latou fetaui ma se tagata i luma o le faleoloa, o lo’o ia te ia ‘bluetooth speakers’ ia na gaoia.  Ma ina ua taunu’u leoleo i le faleoloa, sa maua atu ai se tasi o le aiga na a’afia ma ni alii se to’alua.

Ma ina ua fesiligia e leoleo se tasi o nei alii, sa ia ta’ua lona fa’atauina o le ‘speaker’ mai i se alii e suafa ia Iose Suapusi mo le $20.  Sa faapea ona mauaina e leoleo ia Suapusi ma aveina atu loa o ia i le ofisa a leoleo mo le su’esu’eina.

Ina ua maua le avanoa e saunoa ai Suapusi, sa ia faamatalaina i leoleo lona fa’atauina o le ‘speaker’ mai i se alii e suafa ia Suimai Time, mo le $20 ma e na te le’iloa o se ‘speaker’ na gaoia.

Na fa’aali atu e leoleo ia Suapusi ia le ata vitio o le fale o le aiga na gaoia ma fa’amaonia ai e Suapusi, ia le alii o Time lea sa i totonu o le fale.  Sa fa’ailoa atu foi e Suapusi i leoleo ia le fale o lo’o nofo ai Time, i tafatafa o se fale tu’ufua o lo’o tu lata i le maota o le aiga o Savusa.

Ae peitai, e le’i maua atu e leoleo ia Time i lona fale i lea aso.

O le aso 4 o Fepuari na maua ai e leoleo ia Time, ona o seisi foi fale na ia gaoia.

Ma na fa’amaonia e Time lona osofa’ia ma gaoia o le fale o le aiga e pei ona ta’ua.  O meatotino sa ia gaoia mai i lea fale, na aofia ai se ato taugata, o se uati, o se ili ma se ‘drill’.  E iai nisi meatotino sa gaoia foi e le na molia, ae peitai, sa ia le’i manatuaina.

Sa faamatalaina e Time i leoleo e faapea, na mafua ona ia gaoia nei meatotino, ona o lona galala i le fia ‘ai ma o lo’o gasegase lona to’alua, ae na te le iloa po o fea se mea e maua mai ai se tupe e ola ai.

O le tau aofa’i o meatotino na gaoia, e tusa ai ma le ripoti a le aiga, e $2,500.00

O moliaga na faila fa’asaga ia Time, na aofia ai le Faomea, Gaoi faapea le Solivale o fanua ma maota.  

O moliaga o le Faomea ma le Gaoi, o se vaega ‘C’ i solitulafono mamafa, e mafai ona nofosala ai i le ta’i fitu tausaga, i le falepuipui, po o se sala tupe e o’o atu i le ta’i $5,000 i le moliaga; po o faasalaga uma e lua.

O moliaga o le Solivale o fanua ma maota, o ni vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le ta’i ono masina po o se sala tupe e ta’i $500; po o faasalaga uma e lua.

E $20,000 se vaegatupe na faatulagaina e mafai ona tatalaina ai le na molia, e faatalitali ai lona faamasinoga.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all