Skip to main content

POU TIUTE A LEOLEO

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

VALA’AU E SE TINA IA LEOLEO INA UA FASI E LANA TAMA TAMA IA LONA TO’ALUA MA LONA ATALI’I

O le afiafi o Tesema 26, 2024, na fa’afeso’ota’i ai e se tina ia le Ofisa a Leoleo i Tafuna, e ripotia iai sana tama tama, lea na molia i lona fa’ao’olima i lona to’alua ma lona atalii e 14 tausaga le matua.

Ua ta’ua i faamaumauga a le faamasinoga, le sola o le ua molia ma ave lona to’alua, ae o se taimi mulimuli ane, na molia ai o ia.

(Ua le lomia e le Samoa News ia suafa o i latou na a’afia i lenei mataupu, aua le puipuiga o le to’alua o le na molia ma lo la alo.)

E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, ina ua o’o atu leoleo i le fale a matua a le na molia, sa molimauina le manu’a o le gutu o le atalii 14 tausaga.  Ma na fa’atalanoaina e leoleo ia le tina o le na molia faapea ai ma le atalii talavou.

Sa fa’amatala e le atalii talavou, na ia lagonaina le tau upu a ona matua i totonu o le la potu.  Ma ina ua tu’i e lona tama ia le gutu o lona tina, sa ia alu loa i totonu o le potu e taumafai e taofiofi lona tama.  Ae u’uina e lona tama se fagu fa’amanogi ma tu’i fa’alua ai lona (atalii) gutu.  O iina na ulufale atu ai loa le tina a le na molia ma ‘e’e i lana tama.

E tusa ai ma le fa’amatalaga a le tina na valaau i le ofisa a leoleo, sa ia lagonaina le valaau mai a le to’alua a lana tama, mo le fia maua o se fesoasoani.  Ma na ia (tina a le na molia) savali atu ma tatala le faitoto’a o le potu ma ‘e’e i lana tama, e soia.  Ae savali mai i fafo lana tama ma toso mai ma lona to’alua.

Ma na fa’apea ona alu ese atu le na molia mai i le fale, ma toso fa’amalosi atu ai ma lona to’alua.  O iina na valaau ai loa le tina i le ofisa a leoleo.

Na taumafai leoleo e sili ia le na molia ma lona to’alua ae peitai sa le’i mauaina i la’ua.  Ae na fa’asino iai e le tina ia le nofoaga e masani ona eva ai le na molia.  Sa faatonuina e leoleo ia le aiga ina ia toe valaau atu le ofisa a leoleo, pe afai ae toe fo’i ifo i le fale ia le na molia.

O moliaga na tu’ua’ia ai le na molia, na aofia ai le Faatupu Vevesi i totonu o aiga, o se vaega ‘C’ i solitulafono mama e mafai ona nofosala ai i le falepuipui mo le ono masina, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.

O faitauga e 2 o le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu, o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, ae o lona fa’asalaga e si’i i fa’asalaga o solitulafono i le vaega ‘D’ i solitulafono mamafa, lea e mafai ona nofosala ai i le falepuipui mo le lima tausaga, po o se sala tupe e $5,000; po o faasalaga uma e lua.

Ma le moliaga mulimuli o le Taofiofi o se tagata fa’asolitulafono, o se vaega ‘C’ i solitulafono mamafa, ae mafai ona sala i faasalaga o se vaega ‘B’ i solitulafono mamafa, o le nofosala i le falepuipui i le va o le lima ma le sefululima tausaga, po o se sala tupe; po o fa’asalaga uma e lua.

E leai se tupe na fa’atulagaina e tatalaina ai le na molia mai i le falepuipui, e faatalitali ai lona faamasinoga.

MOLIA SE ALII 22 TAUSAGA I LONA OSOFA’IA O NI TAMALOLOA SE TO’ALUA MA SE FAGU

E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, o le 10:53 i le po o Tesema 26, na o’o atu ai ni tamaloloa se to’alua i le Ofisa a Leoleo i Fagatogo ma fa’aulu se la tagi e faasaga i le susuga ia Xavier Wright, i le osofa’ia o i la’ua ma se fagu mata’eta’e.

Na fa’amatala e se tasi o nei tamaloloa, a’o fai se latou evaga i tua o le fale a le Tedi i Fagatogo, na alu atu le ua molia, e le gata ina fa’asuaava ae leai sona mitiafu, ma lu’i latou e latou te fufusu.  Na amata foi ona palauvale atu le na molia ia i latou.

Sa ta’ua e le na a’afia lo latou savavali ese ae mulimuli atu lava na molia ma ‘e’e ma palauvale atu ia latou.

Ma na o’o lava ina u’u mai e le ua molia se fagu mata’eta’e ma tu’i ai le itu taumatau o le foliga o se tasi o la’ua na a’afia ma liliu mai i le ta ai le mata o leisi tamaloa.  Ina ua pa’u’u nei alii i lalo, sa oso atu le ua molia ma tatu’i ma ta kiki i la’ua.

O moliaga ua molia ai Wright, o le Faatupu Vevesi i Nofoaga Lautele ma faitauga e lua o le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu.

O le moliaga o le fa’ao’olima, o se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui i masina e ono, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.

O moliaga o le Fa’ao’olima, o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui i le o’o atu i le tasi tausaga, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.

E $3,000 se vaegatupe na fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai Wright mai i le falepuipui, e fa’atalitali ai lona faamasinoga.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all