Skip to main content

TALA O LE PASEFIKA

PASEFIKA

GASEGASE MAFUA ONA O LE TAPA’A MA TAMAOAIGA O FITI

Ua fa’alauiloa mai e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO) le fa’aaluina o se vaegatupe tele o le tamaoaiga a Fiti, e pe a ma le $1595miliona (tupe Amerika), i tausaga ta’itasi, na o gasegase e mafua ona o le tagofia o le tapa’a.

E tutusa lea ma le 2.7 pasene o lona GDP ae 4.3 e sili atu ai lo le tupe maua mai i lafoga tapa’a.

Ma e silia ma le 1,200 tagata Fiti ua maliliu ai i tausaga ta’itasi.

Ua fa’aalia mai e le WHO, o le faavaeina o sa latou polokalama mo le pulea o tapa’a, o se tasi auala e mafai ona aoga ai le tupe, i le fa’aleleia o olaga o tagata ma le faatumauina o le agai i luma o atina’ega.

O nei tulaga uma, o lo’o aofia i totonu o se ripoti fou ua fa’atulagaina e le Minisita o le Soifua Maloloina ma auaunaga fa’afalema’i, o le UNDP ma le WHO.

TOE FO’I SE TAITAI O PAPUA NIU KINI I TOTONU O LE MALO

Ua toe  mai nei i totonu o le malo, se tasi o minisita a Papua New Kini sa na ia ta’ita’ia le itu tete’e e faasaga i le palemia.

O le susuga ia Sir Chris Haiveta, e pei ona ripotia mai e ni isi o vaega fa’asalalau,, ua toe taliu atu i galuega i totonu o le malo, ma se va’ai taula’i i se malo fa’amaoni.

O lenei gaioiga ua ia faia, i le mae’a ai o se iloiloga i luma o le faamasinoga.

E $60 miliona (tupe PNG) ua mae’a ona auina atu i le itumalo a Enga, ae o se vaega ua faapea ona aveina i le itumalo tafa.

Na saunoa Haiveta e le’i mulimuli ta’i ia le Ofisa o Tupe i tulaga o le tulafono.

FAAMASINOGA PAPUA NIU KNI

E to’alua ni tamaitai Portuguese na tutulai i luma o le faamasinoga i Papua Niu Kini, e tali i moliaga o le umia o vaega o fualaau faasaina.

Sa lokaina mai nei tamaitai e to’alua mai i le malaevaalele fa’avaomalo i Jackson’s i le aso 7 o Tesema, ma molia i le feavea’iina fa’anana, o vaega o fualaau faasaina, i va o atunu’u.

Na masalomia le tauaveina e nei tamaitai o le 15 kilokalama o le mamafa o vaega o fualaau faasaina (Aisa) ma se tau taumateina, e epe a ma le $3.45 miliona (tupe Amerika).

O lo’o talitonuina le taumafai o nei tamaitai e aveina atu ia nei fualaau faasaina, i Ausetalia.

OFISA LEOLEO A LE ATU SOLOMON

Ua faia nei se maliliega fou i le va o le atu Solomona ma Ausetalia mo le toe faaopoopoina o ni leoleo i le ofisa a leoleo a le atu Solomona.

Ua fa’alauiloa mai e alii Palemia ia Jeremiah Manele ma Anthony Albanese ia lenei sitepu fou i le galulue faatasi o malo e lua.

O lenei polokalama fou, o le a aofia ai le faatupeina, aoaoina ma isi lagolago ina ia mafai ona ola ia le RSIPF, ma e aofia ai ma le fa’avaeina o se ofisa fou mo a’oga leoleo, i Honiara.

SOIFUA MALOLOINA I SAMOA

Ua tatalaina nei se lala fou i le maota gasegase a le Tupua Tamasese Meaole, i Samoa ma se faamoemoega o le a le toe umi ai se taimi e faatalitali ai fa’ai’uga o su’esu’ega mo gasegase.

E pei ona ripotia mai e le Samoa Observer, na tapunia lea lala tuai ona ua a’afia i le liki o paipa tuai o le falemai.

Ae na saunoa le Minisita o le Soifua Maloloina, le susuga ia Valasi Tafito Selesele, e silia ma le $100,000WST na fa’aaluina mo le ‘lab’ fou.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all