PASEFIKA
E toatele nisi o tagata faigluega faavaitaimi i Niu Sila mai i Vanuatu, sa faatalitali i Fiti, aua le toe tatalaina o malae vaalele i Vanuatu, talu ona tapunia ona o le mafui’e tele lea na luluina ai le atunu’i, i le aso Lua o le vaiaso ua mavae.
Sa fa’aalua e taitai o le malo i le aso Lulu le tapunia o le malae vaalele i Vanuatu, se’i o’o i le aso Toona’i.
E faapena foi le taumafai mai o tagata faigaluega faavaitaimi mai Vanuatu, o lo’o galul;ue i Ausetalia, ina ua taofia uma faigamalaga mo Port Vila talu le mafui’e.
Sa mafai ona faatalanoaina e le RNZ Pasefika ia nisi o le silia ma le to’a 80 o tagata faigaluega sa tau saili avanoa mo Vanuatu, ma sa faatalitali i se faletalimalo i Nadi i Fiti.
Na fa’asoa mai iai le susuga ia Danson Kirk, sa o la talanoa ma si ona faletua ma sa faamatala e si ona faletua, le lulu o le mafui’e i le aso Lua, ae o le taimi lena o lo’o i le uafu aua le toe fo’i atu i lo latou motu, i le va’a.
Sa faamatala e Kirk, e fa’afuase’i ona motusia le la talanoaga ma si ona faletua ina ua pogisa atoa le atunu’u, ina ua motusia laina telefoni ma initenet.
Na ia fa’aleoina lona popole tele ona e na te le iloa pe sa taunu’u saogalemu si ona faletua i le latou aiga, pe leai. Ae o le 11 i le po, na fa’ato’a mafai ona toe maua ai se fesootaiga ma si ona faletua, ma faamaonia o lo’o saogalemu uma si ona aiga.
Ua mae’a taunu’u i totonu o Vanuatu ia tagata faigaluega fesoasoani i taimi o faalavelave fa’afuase’i, mai i Niu Sila ma Ausetalia, ina ia mafai ona fesoasoani i le fa’asaoina mai o tagata, mai i lenei faalavelave matautia.
Ma o le agaga foi lea ia Kirk ma le toatele o tagata o lo’o faimalaga faatasi mai, o le fia vave taunu’u i nu’u ma afioaga, ina ia mafai ona fesoasoani ma tausia o latou aiga ma tuaoi.
I sana fa’alototelega, sa saunoa ai Kirk e faapea, e ui ina o lo’o mamao i latou mai aiga ma nu’u, ae o latou agaga o lo’o faatasi ma i latou. Ma o talosaga o lo’o molia i taimi uma mo lo latou atunu’u atoa.
O le susuga ia Francis Kelep, sa faapea foi ona nofo faatalitali i Fiti mo sona avanoa e toe fo’i atu ai i lona aiga i Vanuatu.
Ma e ui i le faapopoleina tele o i latou, ae sa o latou taumafai lava e fa’amafanafana le tasi i leis e ala i tala malie faapea ma pesepesega i la latou gagana.
Na fa’aalia e Kelep, o le toatele o nisi o le latou aumalaga, e le’i maua lava se fesootaiga ma o latou aiga i Vanuatu, ae o lo’o latou taumafai pea ina ia saili se faamatalaga.
Sa saunoa Kelep, e maua tala o le mafui’e, ae ua lata i le taimi e latou te fo’i atu ai i aiga, ae o lea ua taofia i latou ona o le mafui’e.
E talatalanoa le RNZ ma Kelep ae ua atoa le tolu po talu ona o latou nofo faatalitali i Fiti.
Na saunoa foi Kelep, e pau lava le tulaga o lo’o latou manana’o ai, o le o’o atu i o latou aiga, e fa’amautu o lo’o manuia i latou. Ma o lo’o latou tatalo pea ina ia mafai ona matala ala femalagai ina ia mafai ona o latou vave taunu’u i o latou aiga.
Sa faamatala e Kelep, e lulu le mafui’e i le aso Lua, ae o lo’o talanoa se tasi o ona uso faigaluega ma lona faletua, na alu e tala mai lana tupe sa lafo atu iai. Ma na latou molimauina le pa’u o le faletua a si ona uso faigaluega, ona o le malos o le mafu’ie.
Ma o lo’o ia taumafai e faalototele i si ona uso faigaluega, ona o lo’o soifua mai si ona faletua, ae e toatele ni isi ua maliliu ona sa iai i latou i totonu o fale maualuluga, i le taimi na lulu ai le mafui’e.
Na fa’amatala e seisi alii faigaluega le taumafai o si ona to’alua e sulufa’i i nofoaga malu puipuia, ae peitai, na pa’u se la’au i luga o lona vae ma afaina ai.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus