Skip to main content

TALA O LE PASEFIKA

PASEFIKA

LAVEA AUSETALIA ONA O ANA TULAFONO FOU MO TAGATA SULUFA’I

Ua fa’alauiloa mai e le malo o Ausetalia ia ni a latou tulafono fou mo tagata sulufa’i mai i Papua Niu Kini, lea ua ta’ua e ni isi, o se faasalaga i le oti.

Ua mae’a ona faia se maliliega i le va o Canberra ma Port Moresby, e ave’esea ai fale nofo fua, o taumafa faapea ma pili falema’i, mo tagata sulufa’i.

Ua silia ma le 10 tausaga talu ona tausia e Ausetalia ia le to’atele o tagata sulufa’i i o latou laufanua.

Ae ua taofi le itu Meamata (Green Party) a Ausetalia, ua mae’a ona faia e le malo se maliliega o le a faamalosia ai ona nonofo mativa ia tagata sulufa’i e to’a 60 mai i Port Moresby.

I se laupepa mai i le Ofisa o Femalagaiga a Papua (ICSA), ua ta’ua ai le mauaina e tagata sulufa’i o se vaegatupe e tali tutusa ma le $222 tupe Amerika, i le vaiaso.  Ae o lo’o maua le avanoa i ni isi o aiga, e maua ai nisi tupe faaopoopo, po o le tapaina o tupe atoa, mo aoaoga.

Peitai, sa saunoa le sooupu a le Itu Meamata, ia David Shoebridge, e ono amata atu i le masina fou ona fa’atula’i ese tagata sulufa’i - e aofia ai ma o latou tagata mama’i  - mai o latou fale.  

Ma o sona popolega, o nisi o i latou nei, o le a maliliu ai i lenei gaioiga.  Ma ua ta’ua ai lenei faaiuga, o se tasi o faaiuga pito sili ona leaga i faaiuga faalemalo.

Ua saunoa Shoebridge, o le tala’aga lenei a le malo, o le faia o uiga le alofa faasaga i tagata sulufa’i.  Ma ia ta’ua ai foi, mo le toatele o tagata i Ausetalia, e le o se latou faafitauli, ona o lo’o mamao ese mai i le mea o tupu ai le faalavelave.

O se taimi lata mai, na feiloai ai Shoebridge ma nisi o tagata sulufa’i mai i Asia ma Sasa’e Tutotonu, ma o le toatele o i latou, o ni tagata e a’afia i ma’i o le tino ma le mafaufau.

Sa fa’aleoina foi e le Faalapotopotoga o le Refugee Action Coalition, ia Ian Rintoul, le iloa manino atu ai i lenei fuafuaga le tia’iina e Ausetalia o tagata sulufa’i.  Ma ua le toe mana’o Ausetalia po o Papua Niu Kini, e tausia i latou ia.

Ua saunoa Rintoul, o se fa’atinoga o le ave fa’anana ma le faiga fa’atavini o tagata.  Sa ia ta’ua, na o le pau le tulaga o lo’o manana’o ai malo nei e lua, o le ave’ese atu o nei tagata mai i o latou lima.

I se faaalatanoaga a se tama matua, na sulufai mai i Aikupito, ma le RNZ Pasefika, i le 11 tausaga talu ona i Papua, sa gaoia ana meatotino, na aofia ai ma lana taavale ma le sauaina o ia.  Sa ia ta’ua e faapea, e seasea maua sana malologa, ma o le tele lava o taimi e nofonofo ai na’o ia i totonu o le potu moe.

E toalua ni alo tamaitai a Elzeiny, e 3 ma le 5 tausaga ma o lo’o iai sona naunautaiga ina ia aveina i la’ua i Niu Sila.

O lana galuega o lo’o faia, o le aoina lea katuni o lo’o aumai ai vai taumafa i nofoaga o lo’o faamautu ai tagata sulufa’i, ma toe fa’atauina atu, ina ia maua ai se tupe e fa’atau ai a latou mea’ai.

TOE FIIFILIA SE KOMESINA LEOLEO UA MALOLO E TOE FAAFOEINA LE OFISA LEOLEO I FITI

O le aso Lulu na se’i mavae atu. nei, na faamaonia ai le toe filifilia o Rusiate Tudravu, e toe avea ma Komesina leoleo, e le Palemia o le malo, ia Sitiveni Rabuka.

O le tolu tausaga talu ai, na fa’amavae ai Tudravu mai le avea ma Komesina a Leoleo, i le lata i le 40 tausaga o lana tautua.

Na saunoa le afioga i le Palemia, na toe filifilia Tudravu ina ua mae’a ona iloiloina le to’atele sa apalai mai i le tofiga ma o le a toe fa’ae’eina atu lona tofiga fou e le sui Komesina o Leoleo, o iai nei, le susuga ia Juki Fong Chew.

Na umia e Tudravu le tofi o le sui komesina, a’o livi ia le alii komesina lea ua faafalepuipui nei, o Sitiveni Qiliho.

Ae ia Aukuso 2021, na faamavae fa’afuase’i ai Tudravu ona o ni tulaga faaleaiga.

Ua fa’alauiloa mai foi e Rabuka, o le a malaga atu ia se tasi na avea ma taitai leoleo i Niu Sila, o Mike Bush, e na te mataituina le tofiga fou a Tudravu, lea o le a amataina ia Fepuari 3, 2025.

PASIA E NIU SILA PEPA TALOSAGA SITISENI E 49 MO TAGATA SAMOA

Ua ripotia mai le pasiaina e le Matagaluega o Mataupu Lotoifale, a le malo o Niu Sila ia ni tusi talosaga e 49 mo tagata Samoa, o lo’o toe fia maua a latou sitiseni.

O le tulafono lea na pasia e le Palemene i le masina ua tuanai, lea ua fesoasoani i le toe fa’amautuina o le ala e avea ai tagata Samoa e to’a 3,5000, ma sitiseni o Niu Sila, talu ona ave’esea i le 1982.

Sa fa’amaonia e le pule sili o le ofisa o mataupu lotoifale, ia Maria Robertson, lo latou mauaina o tusi talosaga e 154, ae 71 e mai i Samoa.

Ma ua mae’a ona taliaina pepa talosaga e 49, ma o le a toe maua a latou tupe lea sa totogia ai a latou pepa talosaga.

O lo’o nofo sauniuni le ofisa e toe maua ina nisi pepa talosaga e 110 mai i le ofisa o le Komesina a Niu Sila i Samoa, i lenei vaiaso.

Sa ta’ua e Robertson, le te’enaina o se pepa talosaga e tasi, ona e le’i ausia e lea tagata ia agava’a mo lenei faamanuiaga.

Ua lua vaiaso talu ona iai se aufaigaluega i Apia mai Niu Sila, e fesoasoani i le faatumuina o pepa talosaga.

Ma ua silia ma le 500 tagata ua o’o atu i le ofisa a le Komesina Niu Sila i Samoa, talu mai Novema 26.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all