PASEFIKA
LAVEA AUSETALIA ONA O ANA TULAFONO FOU MO TAGATA SULUFA’I
Ua fa’alauiloa mai e le malo o Ausetalia ia ni a latou tulafono fou mo tagata sulufa’i mai i Papua Niu Kini, lea ua ta’ua e ni isi, o se faasalaga i le oti.
Ua mae’a ona faia se maliliega i le va o Canberra ma Port Moresby, e ave’esea ai fale nofo fua, o taumafa faapea ma pili falema’i, mo tagata sulufa’i.
Ua silia ma le 10 tausaga talu ona tausia e Ausetalia ia le to’atele o tagata sulufa’i i o latou laufanua.
Ae ua taofi le itu Meamata (Green Party) a Ausetalia, ua mae’a ona faia e le malo se maliliega o le a faamalosia ai ona nonofo mativa ia tagata sulufa’i e to’a 60 mai i Port Moresby.
I se laupepa mai i le Ofisa o Femalagaiga a Papua (ICSA), ua ta’ua ai le mauaina e tagata sulufa’i o se vaegatupe e tali tutusa ma le $222 tupe Amerika, i le vaiaso. Ae o lo’o maua le avanoa i ni isi o aiga, e maua ai nisi tupe faaopoopo, po o le tapaina o tupe atoa, mo aoaoga.
Peitai, sa saunoa le sooupu a le Itu Meamata, ia David Shoebridge, e ono amata atu i le masina fou ona fa’atula’i ese tagata sulufa’i - e aofia ai ma o latou tagata mama’i - mai o latou fale.
Ma o sona popolega, o nisi o i latou nei, o le a maliliu ai i lenei gaioiga. Ma ua ta’ua ai lenei faaiuga, o se tasi o faaiuga pito sili ona leaga i faaiuga faalemalo.
Ua saunoa Shoebridge, o le tala’aga lenei a le malo, o le faia o uiga le alofa faasaga i tagata sulufa’i. Ma ia ta’ua ai foi, mo le toatele o tagata i Ausetalia, e le o se latou faafitauli, ona o lo’o mamao ese mai i le mea o tupu ai le faalavelave.
O se taimi lata mai, na feiloai ai Shoebridge ma nisi o tagata sulufa’i mai i Asia ma Sasa’e Tutotonu, ma o le toatele o i latou, o ni tagata e a’afia i ma’i o le tino ma le mafaufau.
Sa fa’aleoina foi e le Faalapotopotoga o le Refugee Action Coalition, ia Ian Rintoul, le iloa manino atu ai i lenei fuafuaga le tia’iina e Ausetalia o tagata sulufa’i. Ma ua le toe mana’o Ausetalia po o Papua Niu Kini, e tausia i latou ia.
Ua saunoa Rintoul, o se fa’atinoga o le ave fa’anana ma le faiga fa’atavini o tagata. Sa ia ta’ua, na o le pau le tulaga o lo’o manana’o ai malo nei e lua, o le ave’ese atu o nei tagata mai i o latou lima.
I se faaalatanoaga a se tama matua, na sulufai mai i Aikupito, ma le RNZ Pasefika, i le 11 tausaga talu ona i Papua, sa gaoia ana meatotino, na aofia ai ma lana taavale ma le sauaina o ia. Sa ia ta’ua e faapea, e seasea maua sana malologa, ma o le tele lava o taimi e nofonofo ai na’o ia i totonu o le potu moe.
E toalua ni alo tamaitai a Elzeiny, e 3 ma le 5 tausaga ma o lo’o iai sona naunautaiga ina ia aveina i la’ua i Niu Sila.
O lana galuega o lo’o faia, o le aoina lea katuni o lo’o aumai ai vai taumafa i nofoaga o lo’o faamautu ai tagata sulufa’i, ma toe fa’atauina atu, ina ia maua ai se tupe e fa’atau ai a latou mea’ai.
TOE FIIFILIA SE KOMESINA LEOLEO UA MALOLO E TOE FAAFOEINA LE OFISA LEOLEO I FITI
O le aso Lulu na se’i mavae atu. nei, na faamaonia ai le toe filifilia o Rusiate Tudravu, e toe avea ma Komesina leoleo, e le Palemia o le malo, ia Sitiveni Rabuka.
O le tolu tausaga talu ai, na fa’amavae ai Tudravu mai le avea ma Komesina a Leoleo, i le lata i le 40 tausaga o lana tautua.
Na saunoa le afioga i le Palemia, na toe filifilia Tudravu ina ua mae’a ona iloiloina le to’atele sa apalai mai i le tofiga ma o le a toe fa’ae’eina atu lona tofiga fou e le sui Komesina o Leoleo, o iai nei, le susuga ia Juki Fong Chew.
Na umia e Tudravu le tofi o le sui komesina, a’o livi ia le alii komesina lea ua faafalepuipui nei, o Sitiveni Qiliho.
Ae ia Aukuso 2021, na faamavae fa’afuase’i ai Tudravu ona o ni tulaga faaleaiga.
Ua fa’alauiloa mai foi e Rabuka, o le a malaga atu ia se tasi na avea ma taitai leoleo i Niu Sila, o Mike Bush, e na te mataituina le tofiga fou a Tudravu, lea o le a amataina ia Fepuari 3, 2025.
PASIA E NIU SILA PEPA TALOSAGA SITISENI E 49 MO TAGATA SAMOA
Ua ripotia mai le pasiaina e le Matagaluega o Mataupu Lotoifale, a le malo o Niu Sila ia ni tusi talosaga e 49 mo tagata Samoa, o lo’o toe fia maua a latou sitiseni.
O le tulafono lea na pasia e le Palemene i le masina ua tuanai, lea ua fesoasoani i le toe fa’amautuina o le ala e avea ai tagata Samoa e to’a 3,5000, ma sitiseni o Niu Sila, talu ona ave’esea i le 1982.
Sa fa’amaonia e le pule sili o le ofisa o mataupu lotoifale, ia Maria Robertson, lo latou mauaina o tusi talosaga e 154, ae 71 e mai i Samoa.
Ma ua mae’a ona taliaina pepa talosaga e 49, ma o le a toe maua a latou tupe lea sa totogia ai a latou pepa talosaga.
O lo’o nofo sauniuni le ofisa e toe maua ina nisi pepa talosaga e 110 mai i le ofisa o le Komesina a Niu Sila i Samoa, i lenei vaiaso.
Sa ta’ua e Robertson, le te’enaina o se pepa talosaga e tasi, ona e le’i ausia e lea tagata ia agava’a mo lenei faamanuiaga.
Ua lua vaiaso talu ona iai se aufaigaluega i Apia mai Niu Sila, e fesoasoani i le faatumuina o pepa talosaga.
Ma ua silia ma le 500 tagata ua o’o atu i le ofisa a le Komesina Niu Sila i Samoa, talu mai Novema 26.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus