Skip to main content

TALA I VAIFANUA

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

ASIASI MAI SUI O LE ACCJC E SU’ESU’E TULAGA O LE KOLISI A AMERIKA SAMOA

E tolu aso na asia ai e le sui o le ACCJC (Accrediting Commision for Community and Junior Colleges), o le tamaitai o Melynie Schiel, ia le Kolisi Tu’ufaatasi a Amerika Samoa (ASCC), ina ia fa’amautuina pe o tausisi pea le kolisi i tulaga fa’ata’atia e mafai ai ona fa’aauauina lana auauina, i le aoaoina o fanau aoga a le teritori, i tulaga e agava’a ai mo fesoasoani tau tupe faapea ma konakarate a le malo feterale.

O Schiel o le sui Peresetene a le ACCJC ma ua ia taliaina nei se valaauga e galulue so’otau’au ai ma le ASCC ma o le amataga o lenei masina sa mafai ona ia faimalaga mai ai, e asia le kolisi a le teritori mo aso e tolu.

Sa mauaina e Schiel, i lana asiasiga, se avanoa e faamasani atu ai i le tele o polokalama po o vasega o lo’o faapea ona mataituina e le ASCC, e le gata i lea, o se avanoa foi e feiloai atu ai i taitai o le kolisi.

I lona to’ai taunu’u mai, sa faapea ona faataunu’uina ai se ‘ava o feiloaiga ma fa’auluuluga o le kolisi ma faapea ona fa’afeaoina solo o ia i totonu o le laumua, ina ia mafai ona asiasi atu ai i vaega uma o le aoga.

E le gata i lea, sa mafai ona fa’ataunu’uina ai e taitai ma le aufaigaluega a le kolisi ia ni fa’aaliga po o ni vasega, e fa’alauiloa atu ai i le sui Peresetene o le ACCJC ia vaega uma ma mataupu uma o lo’o a’oa’oina i totonu o le aoga.

O Schiel, e lona fa iai sui Peresetene filifilia a le ACCJC, ma o se tasi ua loa ona galue i totonu o galuega faaleaoaoga.

I le mae’a ai o le asiasiga a Schiel, sa fa’aleoina ai e le peresetene o le Kolisi, ia Dr. Rosevonne Pato lona agaga fa’afetai i le laumua o le ASCC ma lana aufaigaluega uma, ona o le i’u manuia o le asiasiga a Schiel aemaise o le talimalo faatamalii sa o latou alo atu iai.

FINAGALO KOVANA FILIFILIA E GALULUE FAATASI MA LE FAIGAMALO

I sana tusi ua fa’ao’oina atu i le afioga i le Kovana Lemanu P.S. Mauga faapea le afioga i le Lutena Kovana, le tofa ia La’apui Talauega E.V. Ale, ua talosagaina ai e le Kovana filifilia, le afioga Pula Nikolao Pula, ia se avanoa e mafai ai ona o latou feiloai, e soalaupuleina ni mataupu e mafai ai ona fa’afaigofie ma sologa lelei, ia le suiga o faigamalo o loma nei.

Sa ta’ua e le afioga Pula i lana tusi, lona agaga fa’afetai ona o le agaga sa faaalia a’o alo atu le atunu’u i le palota na se’i mavae atu nei.  “E ta’alo tama ae o uso,” e pei ona sa ta’ua e Pula.

Sa ia fa’aalia atu foi ia Lemanu le le fa’agaloina o la latou tu’uto i la latou auaunaga mo le mamalu lautele ae le gata i lea, o la latou va’ai mamao.

Ma sa fa’ailoa atu e Pula lo la agaga fiafia ma le afioga Pulu, e latou te galulue faatasi aua suiga o le faigamalo o loma nei.

O le po o le aso Gafua na se’i mavae atu nei, sa tu’ua ai e le afioga Lemanu faapea foi le kovana filifilia ia Pula, ia le teritori.

MAE’A TAUVAGA FAASAIENISI A FANAU AOGA O LE TERITORI

E to’aono ni sui tauva mai i aoga uma a le teritori, ua filifilia e faimalaga atu i Honolulu, Hawaii, e avea ma sui o Amerika Samoa i le tauvaga fa’asaienisi (2025 Hawaii and Pacific Junior Science and Humanitites Symposium - JSHS).

O lea polokalama o lo’o tu’ufaatasia e le ‘Hawaii Academu of Science’ e mafai ai ona maua e fanau aoga ia le avanoa e fa’aali ai lo latou malamalama ma tomai, e tusa ai ma suesuega faasaienisi.

O lea polokalama o lo’o lagolagoina e Vaega’au a Amerika, e atina’eina ai su’esu’ega fa’asaienisi, tekonolosi, inisinia ma matematika (STEM), i luga o aoga maualuluga.

O le tauvaga a le teritori, sa faataunuuina ia Novema 22, 2024 i le fale tele a le DYWA i Tafuna ma e to’a 11 i latou sa mafai ona ausia le tulaga maualuga, mai i sui tauva e to’a 28.

O le na tulaga muamua, o Kim G. Garcia mai i le aoga maualuga a Fa’asao.

Lona lua ai Alana Joserose mai i le Pacific Horizons.  

Lona tolu o Renee Dunson mai i le aoga maualuga a Leone.

Tulaga fa o Amelie Chen mai i le Pacific Horizons.

O le tulaga lima sa maua e le alii o Daniel Lee mai i le Pacific Horizons.

  1. Ma le lona ono, sa maua e Kathleen Sagapolutele mai i le aoga maualuga a Faasao Marist.
  2. O le tulaga fitu, sa maua e Alshadai Siaosi mai i le aoga a Manumalo, ma le lona valu sa mauaina e Myron Faimalo mai i le aoga maualuga a Tafuna. 
  3. O Tamara Aifesili sa ia mauaina le tulaga iva, mai i le aoga a Leone.  O le tulaga sefulu sa ausia e Falaga’i Fuiava mai i le Manumalo ma le lona sefulu ma le tasi, o Giang Hoang mai i le South Pacific Academy.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all