PASEFIKA
I se fa’aaliga mai i le Vaega’au a Niu Sila, e pei ona ripotia e le Samoa Observer, e pe a ma le 1000 kilokalama o lapisi ua mafai ona o latou faamamaina pe aoina, mai i le va’a o le HMNZS Manawanui lea sa magoto i gatai o le itu i Saute o Upolu.
Talu mai lava ona tupu lenei fa’alavelave, e to’a 30 totino o le Vaega’au (Defence Force) a Niu Sila, sa galulue punoua’i i le faamamaina o lapisi i totonu o le sami, atoa ai ma matafaga ma eria e tulata i le a’au.
Na o’o mai lava i le matafaga o Salamumu ia galuega fa’amama a i latou nei, lea sa mafai ona fesoasoani ai tagata o le atunu’u, ma ua taumateina pe a ma le tasi tone (tonne) o lapisi ua mafai ona aoina, e aofia ai meatotino a le auva’a.
Sa saunoa le sui Taitai o le Fuava’a a Niu Sila, ia Commodore Andrew Brown, o lo’o iai so latou naunautaiga ina ia o latou fesoasoani malosi i le faamamaina o le gataifale ma ua o latou fa’atulagaina se numera telefoni, e mafai ona vala’au atu iai tagata, pe a o latou va’aia ni lapisi o opeaopea i le sami mai i lenei faalavelave.
Na ta’ua foi e le NZDF le iai o nisi o le atunu’u o lo’o faapopoleina ona o koneteina e tolu lea o lo’o paulia i luga o le a’au. Ae o lo’o tau saili e le NZDF se auala e mafai ona ave’esea ai nei koneteina. Ma ua o latou fa’ailoa mai, e tasi le koneteina e le o iai ni mea i totonu.
O lo’o iai se faamoemoega, o le a mafai ona ave’esea nei koneteina i se aso o le vaiaso nei, pe a taunu’u le HMNZS Canterbury.
Ae ua ripotia mai e le RNZ le finagalo o tagata o le afioaga o Tafitoala, ina ia totogi tupe ona tagata talu ai le a’afia o le gatafaile, lea o lo’o tele ina tua iai tagata o le nu’u mo le tausiga o le soifuaga.
E pe a ma le 200,000 lita o suauu na masa’a i totonu o le sami ina ua magoto lenei va’a i gatai o le itu i saute o le motu o Upolu.
Ma ua faapea ona fa’asa ona toe fa’aaogaina ogasami i lea itu o le motu, talu ona tupu lenei faalavelave, i le lua vaiaso talu ai.
E ui ina sa fa’alauiloa mai e se sooupu o le Vaega’au a Niu Sila (NZDF) lo latou faamuamua o le ave’esea uma o le suau’u mai i le va’a na goto, ae peitai, sa fa’aalia e se alii faifaiva e suafa ia Fatu Totua i le ABC’s Pacific Beat, na talu lava ona tupu lenei faalavelave, ua le toe iai se auala e maua ai se tupe e tausi ai lona aiga.
Sa ta’ua e Totua, e pe a ma le $200 se tupe sa masani ona ia maua mai i ana faiva i le aso. Ae o le taimi nei, ua le toe maua lea vaegatupe ona sa fa’amoemoe i le sami.
E to’aono se fanau a le susuga ia Totua ma sa ia ta’ua le leai o se tupe na maua e fesoasoani i le tapenaga o le Lotu Tamaiti a le latou aiga, mo lana fanau e to’aono.
Sa fa’aalia foi e seisi tagata sa masani ona maua ana tupe e ala i tafaoga a turisi ma sa gafa o ia ma polokalama i le sami mo nei turisi. Ae ua fa’ailoa mai le tapunia o lana pisinisi, talu ona goto le Manawanui.
I sona tlitonuga, e tatau i le malo o Niu Sila ona totogi tupe tagata o le eria ua a’afia a latou tupe maua, ona o le nofoaga na goto ai le va’a.
Sa fa’aalia foi e seisi alii fapisinisi tau turisi le a’afia o lana pisinisi talu ai lenei faalavelave. Ma sa fa’aalia foi e le susuga ia Brent Ross le iai o nisi o mea’ai o lo’o tafefea mai i koneteina sa i luga o le va’a na goto, lea ua o’o mai ai malie i lo latou ogasami.
Ma ua avea lea ma tulaga ua afaina ai lana pisinisi.
Ae peitai, o lo’o taofi le NZDF, e le tele se suau’u na liki mai i le va’a.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus