Skip to main content

Pasia e le Senate se pili e faasa ai ona suia fanua faitele e avea ma fanua pulea e se tagata e toatasi

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

O le aso Faraile o le vaiaso ua tuanai, na pasia ai e le maota maualuga, i lona faitauga mulimuli, ia se pili sa faauluina e le afioga i le Senatoa ia Togiola T.A. Tulafono, “e fa’asa ai ona suia o fanua faitele e avea ma fanua pulea e se tagata toatasi”.

O lo’o ua faamamafaina mai i le faatomuaga “le faitau senituri o lo’o soifua pea tagata Samoa ma o lo’o olaola pea foi ana tu ma aganu’u i le fa’aaogaina o ona fanua.”

Ma “o le faiga o fanua tau aiga faitele e lotolotoi ma mili faatasi i totonu o aiga ma afioaga.  O le va’aia ma le tausia o fanua tau aiga, ua mafai ai e i latou o lo’o nonofo i luga o fanua ia e faasoa atu ai i o latou aiga ma tautua ai isi.”

O lo’o ta’ua ai foi le “faamaonia i la tatou Feagaiga o le Tu’uina Atu, o lo’o faapea mai, ‘o le a fa’aalolaogia ma puipuia e le Malo o le Iunaite Setete aia o tagata uma e alaala i Tutuila, i o latou fanua ma isi meatotino’.

E le gata i lea, o lo’o ta’ua foi i totonu o le pili, se vaega o le Faavae Toe Teuteu a Amerika Samoa, maga 3, o lo’o manino mai ai le tiute ma le matafaioi a le Malo o Amerika Samoa, mo le puipuia “o tagata tupuga Samoa fa’asaga i le tu’ueseina o latou fanua ma le fa’aleagaina o le soifuaga faasamoa ma le gagana…”

“O lo tatou so’otaga ma o tatou fanua, ua faavaeina i le toto, afu ma loimata, o lo’o fa’ailoaina ai tatou o se tagata ma se agaifanua.  O tatou fanua faitele faaleaiga e tauavea o tatou talitonuga, o mea e pele ia i tatou, o a tatou tu ma aga.  E fa’ailoa ai tatou ma tauavea se matafaioi taua i le fa’aauau pea ona tatou tu ma agaifanua.”

O lo’o ta’ua foi i totonu o le pili le mafua’aga ua faauluina ai, ona o se mataupu na o’o mai i luma o le Komiti Su’esu’e a ale Senate (SSIC), i le tausaga e 2022, ina ua faamamaina e nisi o tagata maualuluga se to’afa (4), o le atunu’u ia se ‘togavao e le’i asa muamua’ e lata i le 400 eka, i luga o mauga i tua o afioaga o Malaeimi, Fagasa ma Aasu.

Sa o latou fa’aigoaina nei fanua o “Nu’u Fou” ma o latou taumafai e lesitalaina nei fanau, o ni fanua e pulea e se tagata e toatasi.  Ae peitai, sa le’i faamanuiaina a latou taumafaiga.

O le agaga o lenei pili, e pei ona ta’ua, ina ia ‘faasa ai le liliu o fanua faitele faaleaiga e fai ma fanua umia/pulea toatasi”, aua se “taumafaiga e faasao o tatou fanua ma a tatou tu mo tupulaga i le lumanai.”

“E le gata i lea, o lenei pili o le a faasa ai s’o se tagata po o se vaega, latou te faamamaina se fanua e le’i fa’ato’aina, se togavao e le’i asa muamua po o se eleele lava foi i le togavao mai le lesitalaina o ia fanua e fai mo latou lava.”

Ae le gata i lea, “e matua alagatatau le faasaina o le suia o fanua faitele ma fai ma fanua umia toatasi mo le faasaoina ma faatumauina o tu ma agaifanua a Samoa.  E le gata ina puipuia ai i le tafea ese atu o fanua tau Samoa, ae o le a taofia ai foi ni faiga faasolitulafono ma nisi mafuaaga le tusa ai, i le avea ai ma ta’ita’I o le teritori, o lo tatou tiute ma le matafaioi o le tagai totoa ina ia malosi le malupuipuia o tatou tu ma agaifanua, o fanua ma o tatou tagata.”

Na fesiligia le afioga i le Senatoa ia Togiola, a’o fa’agasolo le iloiloga o lana pili taufa’aofi, pe a’afia ai fanua faitele lea ua suia e pulea e se tagata to’atasi.  Na faamanino mai e Togiola, o le a le a’afia ai fanua ua mae’a ona suia.

Ina ia avea lenei pili ma tulafono, e tatau ona pasia e le lua vae tolu o le kolama atoa a maota e lua, ma sainia e le kovana i tauaofiaga e lua a le fono faitulafono.

(Ae o lo’o maitau e le Samoa News, le le aofia i totonu o lenei pili taufa’aofi, pe sa iloiloina foi, le vaega a fanua faitele i taimi e apalai ai se nonogatupe, mai i se faletupe, mo le fausia o se fale fou.)

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all