Skip to main content

TALA MAI SAMOA

SAMOA

TOE A’AFIA TAGATA FAIGALUEGA FA’AVAITAIMI A SAMOA I SE FAALAVELAVE TAU TAAVALE I NIU SILA – MALILIU LE TO’ATOLU

O le amataga o le vaiaso sa toe tupu ai seisi faalavelave tau ta’avale i Niu Sila, na toe maliliu ai nisi o alii mai i Samoa sa galulue i galuega fa’avaitaimi.  E to’aono i latou sa a’afia i le faalavelave, e to’atolu na maliliu ae to’atolu sa taofia i le falemai mo togafitiga o manu’a.

I se feiloaiga ma vaega fa’asalalau i le aso Lua na se’i mavae atu nei, sa fa’aalia ai e le alii leoleo su’esu’e i Niu Sila, ia Tony Wakelin, o i latou ia ua maliliu, e 47 tausaga le matua o leisi, 37 leisi ae 32 leisi.

Sa fa’amaonia e Wakelin, o i latou uma e to’atolu ia ua maliliu, o ni alii mai Samoa na galulue i galuega faavaitaimi.

Na faamatalaina foi e Wakelin, na tula’i mai lenei faalavelave ina ua pa le pa’u o se loli na aga’i i le itu i saute ma oso atu ai i le itu auala o lo’o agai mai ai le taavale sa malaga mai ai i latou ua maliliu ma lavevea ai le latou ‘van’ ma ni isi taavale se lua.

Sa taumafai le Samoa Observer e saili mai se faamatalaga mai i le Minisita o Tupe, le susuga ia Lautimuia Uelese Vaai lea o lo’o mataituina le polokalama o le LEEP (Labour and Employment Export Program).

O le masina foi o Iuni o lenei tausaga, sa tupu ai foi seisi fa’alavelave tau taavale i Victoria, Ausetalia, lea na maliliu ai ni alii mai Samoa, na galulue i galuega faavaitaimi i Ausetalia.

O Novema o le tausaga ua mavae, e to’afa ni alii mai Samoa sa galulue i galuega faavaitaimi i Melbourne, Ausetalia na maliliu ona o se faalavelave tau taavale foi.  

20 TAUSAGA I LE FA’AMALOSIA O LONA LAVA AFAFINE

E 20 tausaga le umi o le fa’asalaga a se tamaloa e 15 tausaga le matua, ua faasalaina ai o ia e le Faamasinoga Maualuga, ona o lona fa’amalosia o sona alo tamaitai ma i’u ai lava ina maliu lenei tamaitai talavou ona o a’afiaga i lona soifua maloloina.

Na fa’amaonia e le faamasinoga maualuga ia le faia e lenei tamaloa o lenei amio i si ona afafine, i le va o Tesema 2014 ma Ianuari 2018.

Sa ta’ua le a’afia o le soifua maloloina o le tamaitai talavou ona o ona ma’itaga, ma i’u ai lava ina maliu o ia.  Sa tausia lenei tamaitai e le Faalapotopotoga o le ‘Samoa Victim Support Group’, se’ia o’o ina  maliu o ia.

Na fa’aalia e le afioga i le Faamasino Sili ia Satiu Simativa Perese le pa’u o le faasalaga o lle na molia, i le vaega 4, lea e mafai ona faasalaina ai o ia i le falepuipui, e amata atu i le 19 tausaga po o le soloatoa

Sa folasia e loia a le malo le tuga o moliaga, ona o se tagata lava o le aiga lea na a’afia ai le tamaitai talavou, e le gata i lea, o le tupu so’o ma sa faataunu’uina lenei solitulafono, e ala i faiga taufa’amata’u ma sauaga, ma e na o le 15 tausaga o le tamaitai na a’afia, ae o le na molia, e 41 tausaga o lona soifua.

Ae i le folasaga a le itu tete’e, sa ta’ua ai e le loia a le ua molia, le susuga ia Fuimaono Sarona Ponifasio ni vaega se tolu e faatatau i le ua molia.  E aofia ai le avea o ia ma se tagata lelei ma sa fa’ate’a o ia mai i le nu’u o lona to’alua i Fasito’o-uta ma o ia sa tausia lona aiga ma lana fanau.

Sa ta’ua i le ripoti a le ‘Probation Service’ e faapea, o le ua molia, e sau mai i se aiga e fa’alagolago i tupe maua mai i le faatauina o popo mago ma koko. Sa ia tu’ua le a’oga i lana Tausaga 10 ma amata ona galue i fa’ato’aga a lona aiga.  Ae o se taimi lata mai na galue ai i se fale maliu.

Na fa’aalia e le Faamasino Sili, le mana’omia ona si’i teisi le fuainumera e amata atu ai le faitauga o tausaga mo le faasalaga, i le 21 tausaga, pe a faatusatusa i mataupu a leoleo ma Faatauvaa.

Sa saunoa foi Perese, ona o le taimi muamua lenei ua molia ai o ia, e tatau ona to’esea ni tausaga mo lona amio lelei (good behavior), ma o le a ia to’esea ai ni masina se ono.  Ae peitai, e gata ai iina, ona o lo’o fa’aauau pea ona te’ena e le ua molia ia ona moliaga ma e le o fa’aalia foi sona agaga salamo.

Ina ua ta’ua e le itu tete’e le fa’ate’aina o le ua molia mai i le nu’u o lona to’alua, na saunoa le Faamasino Sili, o le o latou tagataga’i ai i lea fa’asalaga, ae peitai, e leai se faamaoniga maumaututu e mafai ona faamaonia ai le lagolagoina o lea tulaga.

Saunoa le alii faamasino, sa fa’auluina mai e le ua molia ia faamaoniga e le’i fa’ate’a o ia mai i le nu’u, ae sa ia tu’ua le nu’u i lona lava loto faitalia, ma o lea, e le agavaa ai o ia mo le fa’aitiitia o lona faasalaga.

Sa le gata ina fa’asala le ua molia i le 20 tausaga (to’esea ai le ono masina lea na loka ai) ae ua faapea foi ona fa’atonuina le ua molia ina ia fa’aopoopo lona suafa i le lisi o ‘Sex Offender Registry’.

MANAOMIA SE VAALELE A LE MALO O SAMOA – AKIEPIKOPO VITOLIO TUI

E ui i le malie o le saunoaga a le afioga i le Akiepikopo fou a le Ekalesia Katoliko, le susuga ia Mosese Vitolio Tui, ae peitai, sa manino le manaoga na fa’ao’o mai ai.  O lo’o mana’omia se vaalele a Samoa mo faigamalaga i atunu’u i fafo.

I le tautalaga a le afioga i le Akiepikopo Mosese Vitolio Tui i lana ulua’i Misasa, sa ia u’una’ia ai e le tamaitai Palemia, le afioga Fiame Naomi Mata’afa, ina ia faatau se vaalele mo Samoa, ona ua taugata tele le Air New Zealand.  Ma sa ia ta’ua ai foi e faapea, sa masani ona taugofie le Fiji Airways, ae o lea ua foi ua si’i a latou pasese.

Sa saunoa foi le afioga i le Akiepikopo, i le fa’aopoopoina o faigamalaga a le Air New Zealand ma le Fiji Airways, mo Apia.  Ma ua fa’aalia mai ai le tele o le polofiti e maua mai ai, pe afai e iai se vaalele a le malo.

 Sa ta’ua e le Samoa Observer e faapea, o le mafuaaga muamua lava e manaomia ai le iai o se vaalele lava ia a Samoa, ona o tulaga i tau o pasese.  O le a avea le iai o se vaalele a Samoa e faimalaga i le va o Samoa ma Niu Sila, e toe fa’apa’u ai i lalo tau o pasese lea ua tafili saoloto ai le Air New Zealand.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all