Skip to main content

Te’ena e le EFKAS ia le ofo a le malo e fa’atau le fanua i Ottoville (Naumati)f

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

Ua te’ena e le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano a Amerika Samoa (EFKAS) ia se ofo a le malo mo le fa’atauina o le fanua e lima eka o lo’o i Ottoville, lea o lo’o iai nei le vaomatua o le Naumati, mo se vaegatupe e $2.1 miliona.

O lenei fanua o lo’o isi itu auala tonu o le laumua a le ekalesia i Tafuna (Kanana Fou), ma o se vaega o le 27 eka o le vaomatua (Naumati) lea o totoe nei i Tutuila.  O le fanua atoa e 27 eka e pulea e le aiga a Haleck ae peitai, sa o latou fa’atauina atu le lima eka i le EFKAS.

E tusa ai ma le Faatonusili o le Puna’oa o le Sami ma le Vaomatua (DMWR) ia Taotasi Archie Soliai, ua mae’a ona fa’amaonia mai e le aiga a Haleck le fa’atauina o le 22 eka.

Ma o le aso Lulu, sa fa’ao’oina atu ai e le Malo o Amerika Samoa i le EFKAS se talosaga mo le fa’atauina mai o le latou lima eka ina ia mafai ona fa’asaoina ai le vaomatua mai i le suaina i lalo pe fa’atuina ai ni fale.

I se fa’aaliga fa’alauaitele mai i le DMWR, sa ta’ua ai le tau o le fanua/vaomatua (Naumati), e $425,000 i le eka, o le tau aofai sa ofoina atu e $2,167,000.

Sa fa’aalia ai foi le fa’ao’oina atu e le DMWR o se ‘project proposal’ i le polokalama o le ‘Forest Legacy’ mo le faatupeina o le faatauina mai o le lima eka mai i le EFKAS, faapea ma le 22 eka mai i le aiga a Haleck.

Sa auai ai i lea fonotaga ia le afioga i le Lutena Kovana, le tofa ia La’apui E.V. Ale, o taitai sinia o le malo faapea ma totino o le aiga o Haleck.

Faatasi ai ma totino e silia ma le 600, o le ekalesia, mai i Ausetalia, Niu Sila, Hawaii ma Amerika Samoa.

I lana fa’atau i lea aso, sa aloaia ai e le susuga i le Faatonusili le tele o faamanuiaga e maua mai i le fa’asaoina o lenei vaomatua.  Ina ua mae’a ona saunoa le susuga ia Taotasi, sa tatalaina loa le avanoa mo fesili mai i le mamalu na aofia potopoto.

Sa fa’ailoa mai e se sui mai i Kanana Fou, sa talosagaina le le lomia o lona suafa, i le Samoa News, le toatele o sui o le ekalesia na fia tu’uina mai ni a latou fesili ae peitai, sa taofia e le taitaifono a le EFKAS ma fa’amae’aina ai le fonotaga i lea aso.

Ae e le’i tu’umuli le Faigamalo, sa saunoa le afioga i le Lutena Kovana ma ia toe faamamafaina le taua o le puipuia ma le fa’asaoina o lenei fanua/vaomatua (Naumati) aua fanau o le lumanai.

Sa ia ta’ua foi le le mafai e le ekalesia ona faia se fuafuaga i le fanua.  Ma na fa’aalia mai e le sui mai Kanana Fou, le to’atama’i le toatele sa auai i lea fa’atasiga, ona o le saunoaga lea a le ta’ita’i o le malo.  Lea na tula’i ai se tasi o Faifeau Toeaina mai i Hawaii ma fesiligia le afioga i le Lutena Kovana, po o le uiga o lana saunoaga, e le mafai e le ealesia ona faia se fuafuaga i a latou lava fanua.  Sa tali le tofa La’apui, o lea lava.

Na toe taofia e le taitaifono nisi fa’amatalaga ma ia tapunia ai loa le fonotaga ae tu’umuli ese mai taitai o le malo, ae soalaupuleina e totino o le ekalesia lenei mataupu.

Sa fa’ailoa mai e le sui, le silia ma le itula o talanoaina e sui o le ekalesia lenei mataupu ma o le to’atele sa ‘au tasi, e le tatau i le ekalesia ona fa’atauina le fanua.  Sa palotaina loa lenei mataupu ma na tasi ai le ekalesia, o le a taofi mau pea aseti a le ekalesi.  E leai se tasi na palota mo le fa’atauina atu o le fanua i le malo, e ui i le tele o le tupe ua ofoina mai.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all