Pago Pago - AMERIKA SAMOA
“O se talosaga i le Kovana ma le Faigamalo, se’i toe silasila i mea ia, mo le lumanai i faigamalaga a le atunu’u i luga o le ‘ea.”
Na salalau i luga o upega tafa’ilagi le saunoaga lea a se tasi o pasese e to’avalu a le Talofa Airways lea na malaga mai i le aso na tupu ai le fa’alavelave i le va’alele, ma sa maua foi e le Samoa News le avanoa, e fa’asoa ai ma le susuga ia Lepapa Sosaie Matai e tusa ai ma lenei mataupu.
O le susuga ia Lepapa na faimalaga fa’atasi mai ma si ona faletua o Mataua, i le mae’a ai o Koneferenisi Faaletausaga a le Ekalesia Metotisi lea na faia i Samoa. Ma sa o latou malaga mai i le faigamalaga 511 a le Talofa Airways, mai i Faleolo i le aoauli o le aso Sa na se’i mavae atu nei, Iulai 21, 2024. Ma i sona talitonuga, na fa’aalia ai e le susuga ia Lepapa, o le Alofa o le Atua na fa’aolaina mai ai i latou, ina ua tulau’ele’ele le latou faigamalaga, ae gau ese le pa’u pito i luma a le va’alele, i le malae vaalele i Tafuna.
Na fa’aalia e Lepapa sa sologa lelei lava mea uma o le latou faigamalaga se’ia o’o lava ina tulau’ele’ele le va’alele, ae peitai, i le lima sekone na papa’i ai i lalo pa’u pito i luma o le vaalele, ma ua sese’e atu le vaalele i luga o le malae vaalele, ae o latou fa’alogoina loa se pa’o leotele ma pa’u atu aga’i i luma le vaalele.
Sa fa’aauau le faamatalaga a Lepapa e faapea, o le lima sekone lea talu ona papa’i i lalo le vaalele i le malae vaalele, o lo’o fai lava sina saoasaoa o le sese’e a le vaalele. Ma na ia fa’alogoina le tagi i le fefe mai i si ona faletua, faapea isi pasese na latou malaga faatasi mai, na aofia ai se ulugalii ma si a la fanau e to’atolu, ina ua gau ese le pa’u o le vaalele ae ua papa’i i lalo le tino (nose) o le va’alele.
Ma fa’aauau ina le mautonu le pasese ina ua va’aia ia le afi ‘sparks’ ina ua sese’e le tino o le va’alele i luga o le sima o le malae va’alele. Sa ta’ua e Lepapa lona va’ai alofa i nai fanau iti e to’atolu, ua mau i o latou matua.
Ae mo ia, na saunoa Lepapa, na o le pau le tulaga ua o’o mai i lona mafaufau, ua o’o mai le oti ma sa ia tagi atu i le Atua ina ia alofa fa’asao mai i latou mai i le maliu i le afi. Sa ia mafaufau foi i nai ona alo e to’afa ma lona naunau ina ia taunu’u lona soifua e va’ai ua matutua ma fai aiga, ma ia sapasapaia fanau a fanau i ona lima.
Sa tomanatu Lepapa i le taimi o tupu ai le fa’alavelave, i le to’a o le alii pailate ma ia taumafai e fa’asa’osa’o le vaalele, ona e foliga mai ua tau mafuli i lona itu. O le alii pailate, e pei ona fa’asoa mai e Lepapa, e pe a ma le 28 i le 30 tausaga o lona soifua, ma o se alii mai Tonga, e pei ona sa fa’ailoa atu e le alii pailate ia i latou ae latou te le’i faimalaga ese mai i Samoa.
Na fa’aalia e Lepapa lona agaga faafetai i le alii pailate, ona o le lava o lona to’ovae ma le taofiofia o le vaalele mai i le mafuli, se’ia o’o lava ina tu. Ina ua mae’a le sese’e a le vaalele ua mau ona tu i luga o le malaevaalele, na faapea loa ona oso mai le alii pailate ma taumafai e tatala le faitoto’a, ae sa fa’afaigata ona tatala.
O lea na oso atu ai le susuga Lepapa ma ona fesoasoani i le pailate, i le tatalaina o le faitoto’a.
Sa ta’ua foi e Lepapa, ina ua matala le faitoto’a, sa fa’atonuina loa i latou e le pailate ina ia aga’i atu i fafo i se nofoaga mamao mai i le vaalele ma ina ua mae’a uma mai i fafo le pasese, na fa’ato’a ulufafo mai ai le alii pailate ma o latou tutu fa’atasi, pe a ma le 50 mita mai i le vaalele.
Na saunoa Lepapa, o lena taimi i lona tilotilo atu i le vaalele, e pei o lo’o tilotilo i le vanu o le oti ma ia tau mafaufau pe na faapefea ona ia ‘alo’ese mai ai. Sa ia fa’aalia lona agaga fa’afetai i le Atua, i le lavea’iina mai o i latou. Aua o se fa’ai’uga ese pe ana faapea na a’afia le tane suau’u o le vaalele i le afi (sparks) ia po o apa’au o le va’alele.
Ma sa faamatalaina e Lepapa, i le taimi sa o latou tutu ai i luga o le malaevaalele, sa ia mata’iina le taimi i lana uati ma e pei ona sa ia faamatalaina, “e 22 minute o matou tutu ai iina, e le’i iai se fesoasoani. Leai se taavale tineiafi, leai se taavale falema’i. Pau lava le taavale na muamua atu, o le taavale a le Ofisa Vaalele (ta’avale e la’u ai atopa’u ma uta i le vaalele), soso’o atu ai ma le taavale PA, e alu atu ai le tagata toatasi. Ae o atu fesili po o le a le mea lea e tupu.”
Sa fa’asoa mai Lepapa i lona fia fa’ao’olima i le alii lea ma lana fesili.
Na ta’ua e Lepapa, o se taimi mulimuli ane, na faapea loa ona aveina atu i latou i ta’avale ia e lua i le vaega o le malae vaalele e kilia ai le Ofisa o Femalagaiga ma le Ofisa Tiute. Ae o se taimi mulimuli ane, na fa’ato’a ia va’aai ai i le ta’avale tineimu o aga’i atu i le mea na tupu ai le fa’alavelave.
Sa saunoa Lepapa, “O ia mea faapea e taua mo le saogalemu aemaise foi le tatou Faigamalo, ‘aua le faatamala i ola o tagata. Aua o lea ou te mautinoa, o lea lava e fai fa’ata’ita’iga, toeititi a fai i masina uma. A lea ua tupu le faalavelave, leai ma se mea o aoga.
Sa fa’aleoina foi e Lepapa lona agaga fa’anoanoa i le pulega ma le aufaigaluega a le ofisa a le Talofa Airways e faapea, “Ma o lea foi ou te fa’atalitali, e o’o lava i le ofisa o le vaalele a le Talofa Air, leai ma seisi na o’o ifo ia matou e fai se tala. Matou ta’ape mai lava mai i le malae vaalele, matou o mai i o matou aiga. O lea matou te o mai e faaletonu o matou mafaufau.”
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus