Skip to main content

POU TIUTE A LEOLEO

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

MOLIA ‘UNCLE’ I LONA TULILOAINA O LE TAMA TEINE A LONA TUAFAFINE I SE AGAESE

O le aso 5 o Iulai na fa’afeso’ota’i ai e se tamaitai ia le Ofisa Leoleo i Tafuna e lipotia ai lona ‘uncle’ o lo’o ua faatupu vevesi ma lona tuli o ia i se agaese.

E tusa ai ma fa’amaumauga a leoleo, sa aga’i atu ni sui malu o le malo i le nofoaga na tupu ai le fa’alavelave ma fa’atalanoaina le tamaitai na valaau mai i le Ofisa a Leoleo.  Ma sa ia faamatalaina e faapea, na alu atu lona ‘uncle’, le susuga ia Samoa Alefosio (lea ua molia) ma faatonu lona tina e kuka atu sana mea taumafa, a’o iai fa’atasi o ia ma lona tina i le fale.

Na ta’ua e le tamaitai lona tali atu i lona ‘uncle’ e aua le talanoa atu i lona tina faapena, e le o sona to’alua.  Ae le fiafia ai Alefosio ma oso mai i le tamaitai ma le agaese.  Sa ta’ua foi e le tamaitai le tuli solo o ia e le ua molia, a’o ia (Alefosio) u’uina le agaese.

Ma na faapea fo’i ona togi e le ua molia ia lona tuafafine (le tina o le tamaitai) i le agaese ma sa fa’ailoa atu ai loa e le tamaitai i lona ‘uncle’ lona valaauina o leoleo, ae tali le ua molia, e le fefe i ni leoleo.

Sa faasino ifo e le tamaitai i sui malu o le malo ia le mea o iai Alefosio ma na faapea loa ona agai atu iai leoleo ma lokaina mai o ia.

Sa maua foi le avanoa e fa’atalanoa ai e leoleo ia le tina o le tamaitai, po o le tuafafine o le ua molia ma sa ia faamatalaina le alu atu o lona tuagane (Alefosio), ae o lo’o fai a latou galuega i le fale, ma fa’atonu o ia e tapena mai sana mea taumafa.

Na fa’amaonia e le tina ia le molimau a lona alo, ma lana tali atu ia Alefosio, e aua le fa’atonuina lona tina, e le o sona to’alua.  E le gata i lea, sa fa’amaonia foi e le tina ia le u’uina e le ua molia o le agaese ma savali atu aga’i i lana tama teine, faapea ma le tuliloaina e le ua molia, o lana tama teine i le agaese.

Ua molia nei ia le Alefosio i moliaga e lua, e aofia ai;

FAITAUGA 1:  Faatupu vevesi i totonu o le aiga – o se vaega ‘C’ o solitulafono mama, lea e mafai ona nofosala ai i le falepuipui i le o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e i le va o le $150 ma le $300; po o faasalaga uma e lua.

FAITAUGA 2:  Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu – o se vaega ‘A’ o solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le o’o atu i le tausaga e tasi (1) po o se sala tupe e i le va o le $150 ma le $1,000; po o faasalaga uma e lua.

E $5,000 le vaegatupe sa faatulagaina e mafai ona tatalaina ai le ua molia mai i le falepuipui, e fa’atali ai lona faamasinoga.

MASALOSALOGA O SE ALII FAIPINISI I TAUMAFA O LO’O FA’ATAU I TAFA ALA

Sa faauluina e se alii faipinisi o Amerika Samoa, le susuga ia Richard Satele, ia sana tagi i le Ofisa a Leoleo, e fa’asaga i se alii na gaoia se uili paelo na iai ni kukama a se faifa’ato’aga Asia, i le aso Lua o le vaiaso ua tuanai.

Na pu’eina i se masini pu’eata ia le ata o lenei alii ma ua mae’a ona tu’uina atu i a’ao a leoleo.  O le tau aofai o meatotino sa gaoia, e pe a ma le $470.

Na mafua ona a’afia le alii faipisinisi i lenei mataupu, ona sa fa’afeso’ota’i atu o ia e le alii faifa’ato’aga Asia mo se fesoasoani i le failaina o lana tagi.  Sa mafai foi ona fa’ao’oina mai i le Samoa News ia se kopi o lea tagi, lea sa fa’amaumauina i le aso 16 o Iulai, 2024.

E tusa ai ma le faamatalaga a le alii faipisinisi, o sona popolega maualuga ma le mafuaaga na ia failaina ai lenei tagi, ona o lo’o iai sona talitonuga, o nisi o taumafa ia o lo’o fa’atauina i autafa o auala tele i totonu o Amerika Samoa, o ni taumafa po o fua o fa’atoaga na gaoia mai i fa’ato’aga o tagata.

Sa ta’ua e Satele, e ui i le tele o molimau ma fa’amaoniga ua ia aveina atu i le ofisa a leoleo o lo’o fa’amaonia ai i latou o lo’o faia nei solitulafono, ae peitai, e leai se gaioiga o faia e uiga i lenei mataupu.  Ma ua talitonu Satele, o se fa’afitauli ua fai sina umi o tupu mai.

I sona talitonuga, o ni isi o fua o fa’atoaga, e pei o talo, fa’i (moto & pula), ulu, isalaelu, kapisi saina, tipolo, esi ma le tele o isi fua o faatoaga, o ni mea na gaoia mai i fa’ato’aga o tagata, ona fa’atau faatasi lea ma fua o fa’atoaga a i latou ia o lo’o fa’atauina atu nei oloa i le mamalu o le atunu’u, i autafa o alatele.

Sa ta’ua foi e Satele lona o’o atu foi i le Ofisa o Fefa’atauaiga (DOC), le Ofisa o le Soifua Maloloina (DPH) faapea le Ofisa o Fa’ato’aga (DOA) e tusa ai ma lenei mataupu, ae peitai, na faailoa mai ia te ia, le le mafai e se tagata ona fa’atau ni oloa e aunoa ma se fa’amaoniga o lo’o fai sana fa’ato’aga, pemita po o laisene mai i le DOC ma le DPH, ma e tatau ona fa’apipi’i nei laisene i se vaega o le maketi e iloa atu e le mamalu lautele.

Ma o se fautuaga a Satele i le mamalu o le atunu’u o lo’o fa’atau mai a latou fua o fa’ato’aga ma taumafa mai i maketi o lo’o i autafa o le alatele, ina ia taga’i lelei po o iai nei fa’amaoniga (pemita/laisene) ae e le’i faia a latou fa’atauga.

O seisi itu e ao ona nofo uta ai le mamalu o le atunu’u, ona o vaila’au ‘o’ona, e ono fa’aaoga e i latou o lo’o fai ma latou le amioga lenei o le gaoia o fua o faatoaga mai i fa’atoaga, e le o mama ona faamama ese e le ‘au gaoi ae e le’i faatauina atu.

TEENA E LE TAMAITAI FILIPINO MAI AMERIKA SAMOA TU’UA’IGA I LONA UMIA O FUALAAU FAASAINA

O se tamaitai faiaoga mai i Amerika Samoa sa faimalaga atu mo Fiti, ma ona afea muamua ia Samoa, sa tula’i i luma o le afioga i le Faamasino Sili a Samoa, ia Leiataualesa Daryl Clarke, i le aso Gafua na se’i mavae atu nei (aso Sa i Amerika Samoa) fa’atasi ma lana loia ia Sine Korine, ma te’ena moliaga, i lona umia o se vaega o fualaau faasaina, o le Aisa.

E lua moliaga ua tu’ua’ia ai le tamaitai o Arianne Fae Timblique, e aofia ai lona umia o fualaau faasaina faapea ma pulufana.

Sa talosagaina e le susuga ia Maiavatele Timothy Fesili, le loia mai i le Ofisa a le Loia Sili a Samoa, ia le fa’aauauina o lenei faamasinoga ia Mati 10, 2025.  Ae peitai, sa talosagaina e le itu tete’e ia le fa’ataunu’u vave o le faamsinoga, ona e le fa’amautu le ua molia i totonu o Samoa.  Na faapea ona taliaina e le malo ia lea talosaga.

O lea na fa’akalenaina ai e Leiataualesa ia le faamasinoga mo le aso 9 o Tesema, ae tumau pea aiaiga o le tatalaina i tua o le ua molia.

E tusa ai ma se ripoti mai i le Komesina o Leoleo, ia Auapaau Logoitino Filipo, i le Samoa Observer, na taunu’u atu Timblique i Samoa i le 2 i le afiafi o le aso 4 o Iulai mai i Amerika Samoa, mo le faamoemoe e fa’aauau lana faigamalaga mo Fiti.

O lo’o ta’ua i ripoti a leoleo, sa mafai ona tu’ua e le ua molia ia le malae vaalele i Faleolo, i lona to’ai taunu’u atu mai i Amerika Samoa.  Ae ina ua ona toe fo’i ifo i le aso Toonai mo lana faigamalaga mo Fiti, sa faapea ona taofia ai loa o ia.

Na ta’ua e Auapaau le mauaina o ni pepa Aisa se fa, e ta’i 0.83 kalama le mamafa.  Na fa’aalia foi e Auapa’au le masalomia o le aveina atu e le ua molia o fualaau faasaina mai i Amerika Samoa, po o lona pikiina a’o iai i Samoa e faatali ai lana vaalele mo Fiti.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all