Pago Pago - AMERIKA SAMOA
O le amataga o lenei vaiaso sa fa’ataunu’uina ai le fa’apaiaga o le va’a fou a le Matagaluega o Puna’oa o le Faigafaiva ma le Vaomatua (DMWR) a le teritori, i le uafu i Malaloa.
Ua fa’aigoaina lenei va’a fou o le ‘Puna’oaolevasa’ ma e 32 futu le umi, ae 12 futu lona lautele. O lenei va’a fou, sa galuegaina ma fausia e le aufaigaluega a le Industrial Gases Ltd. i Tafuna, i lalo o le taitaiga a le taitai tufuga ia Andy Wearing, e pei ona sa faalauiloa mai e le pule o le kamupani, ia Peter Crispin. Ma e lima masina na fa’ataunu’uina ai lenei galuega.
O le tatalo amata o le sauniga i le taeao o le aso Gafua, sa faaleoina lea e le susuga i le Faafeagaiga o le EFKAS Atu’u, ia Rev. Sio Opeta ma sa ia aumaia le mau mai i le Tusi Paia, Kenese 1: 18, e fa’aautuina ai ona mafaufauga i lea taeao.
Sa faamamafaina e le susuga i le fa’afeagaiga ia upu o lo’o i le faai’uga o le mau, “Ona vaai atu lea o le Atua ua lelei.” Saunoa le susuga ia Rev. Opeta, o i tatou uma o fa’atumutumuga o galuega a le Atua, ma o lo tatou tiute o le puipuia, faasaoina ma fa’aauauina ana galuega uma.
Ma na ta’ua foi e Rev. Opeta, o le tiute foi lea o le a fa’atino e le ‘Puna’oaolevasa’, o le a fesoasoani i le DMWR e fa’atinoina ona tiute e le gata i tagata o Amerika Samoa, ae faapea foi ma le Atua.
O le afioga i le Lutena Kovana, le tofa ia La’apui E. V. Ale sa avea ma sui o le Faigamalo i lea taeao ma sa ia ta’ua e faapea, o se tasi nei o sini autu a le afioga i le kovana, Lemanu P. S. Mauga, o le aumaia lea aseti ma polokalama e fesoasoani i le malo ina ia faatinoina ona tiute mo tagata o Amerika Samoa.
Na saunoa La’apui, atonu o se tasi o vaega taua o lenei va’a fou, ona sa fausia lava i totonu o Amerika Samoa, e ona lava tagata – le susuga ia Crispin ma lana aufaigaluega. O se tulaga o lo’o finagalo ai le kovana ma lana Faigamalo, e pei ona ta’ua e Laapui, o le tatalaina o avanoa e mafai ai ona fa’amanuiaina tagata o Amerika Samoa.
Sa fa’aalia e le afioga i le Lutena Kovana le matagofie o lenei va’a fou ma ua fa’ateleina lona taua ona sa fausia lava i totonu o Amerika Samoa.
Sa ia fa’aleoina le agaga fa’afetai ia i latou uma sa galulue i le fausiaina o le va’a fou. Ma na ia ta’ua foi le iai o se faamoemoega i taitai o le malo, e faimalaga atu i Manu’a i ni nai vaiaso, mo le fa’amanatuina o le Sisiga Fu’a a Manu’a, ma o le a faapea ona auai ai le ‘Puna’oaolevasa’ i se fa’aaliga va’a o le a faataunuuina i lea polokalama.
O lo’o ua iai se faamoemoe, o le a aofia uma va’a a le malo, faatasi ai ma le ‘Puna’oaolevasa’, seia vagana ai ni va’a se lua a le ‘Search and Rescue’ o le a faamuli atu i Tutuila, aua ni fa’alavelave fa’afuase’i e ono tula’i mai.
Sa toe faamanatuina mai ai foi e le tofa ia La’apui i lea taeao, se tasi o tiute a le DMWR, mo le puipuia ma le fa’asaoina o puna’oa i fanua ma le vaomatua, e pei ona iai le Naumati.
Na saunoa le afioga i le Lutena Kovana, e pe a ma le 27 eka o vaomatua i Tafuna, lea o lo’o taumafai le Faatonusili o le DMWR, le susuga ia Taotasi Archie Soliai, ma na faapea foi ona taumafai iai nisi o Faatonusili o lenei matagaluega ua mavae atu, e fa’asao ma puipuia mai i le tatu’uina i lalo.
Na saunoa le afioga i le Lutena Kovana, i sona talitonuga, e toe pau lea o le vaomatua (Rainforest) i totonu o le Pasefika ma o se faamanuiaga lea ia Amerika Samoa, o le mauaina mai lea o se fesoasoani mai i le malo feterale, e faatauina ai nei fanua.
Ma na ia ta’ua le umi ma e le’i faigofie foi ona taumafai le malo e faatauina mai nei fanua, ae o lea ua mafai ona fa’amanuiaina le taumafaiga a le malo ma ua mafai nei ona tausia ma fa’asaoina nei fanua, mo fanau o le lumanai.
Sa fa’aleoina foi e le tofa ia La’apui lona agaga fa’afetai i le susuga i le Faafeagaiga ona o le feau taua po o le Upu a le Atua, na folasia i lea taeao. Ma o se faamanatu i tagata uma, le iai i tagata ma Kerisiano uma, o le tiutetauave, e puipuia ma faasaoina galuega matagofie a le Atua.
I lana saunoaga i lea taeao, sa fa’aalia ai e le Faatonusili a le DMWR le avea o lenei va’a fou ma se vaega taua o le agai i luma o taumafaiga a le latou matagaluega, i le faasaoina, puipuiga ma le tausiga o puna’oa o faigafaiva ma le vaomatua a Amerika Samoa.
Sa ta’ua e Taotasi o le ‘Puna’oaolevasa’ o se mea faigaluega taua o le a mafai ai ona fa’atinoina e le DMWR ana misiona, e pei o le fesoasoani i su’esu’ega ma le mataituina o nisi o tulaga tau i faigafaiva e aofia ai ma sami faasaoina (Marine Protected Areas). Ma le tele o tiute tau i faigafaiva faapea le vaomatua, e pei o su’esu’ega i pe’a ma isi manu o le vaomatua, ae le gata i lea, o manu o le sami.
Ma o le a aoga foi le va’a fou i le fa’aleleia atili o a latou polokalama tau a’oa’oga.
Sa saunoa foi Taotasi, o se tasi o tulaga taua i le va’a fou, o avanoa e tele o le a mafai ona faataunuu ai misiona a le Matagaluega i Manu’a faapea le Rose Atoll.
O le tau atoa o le va’a fou, e $372,000 lea sa faatupeina e le polokalama a le WSFR (Wildlife Sport Fish Restoration).
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus