Skip to main content

Tala o le Pasefika

PASEFIKA

SOALAUPULEINA I TOTONU O LE PALEMENE A SAMOA IA LE ALUALU I LUGA O FAALAVELAVE E A’AFIA AI FUALAAU FAASAINA

Ua toatele nisi o Minisita i Samoa, sa fa’aleoina lo latou atugalu ona o le tele o fa’alavelave ua tutupu mai i totonu o le atunu’u, e a’afia ai fualaau faasaina.

E pei ona sa faaleoina e se tasi o Faipule i totonu o tauaofiaga a le Palemene, le toatele o fanau talavou ua faapea ona a’afia i fa’alavelave tau i fualaau faasaina ma sa fa’asoaina e se tasi o Faipule le manaomia o ni tulafono e faamalosia ai le puipuiga o le atunu’u, talu ai le agai i luga o fa’alavelave tutupu mai.

Sa lipotia e le Samoa Observer le toatele o Faipule sa auai faatasi i le manaomia ona fofo vave lenei faafitauli.

Ma na fa’alauiloaina e le Minisita o Galuega ma Femalagaiga, ia Olo Fiti Vaai le iai o se ‘x-ray scanner’ fou i Matautu, aua le faamalosia o le puipuiga o tuaoi, lea sa ia ta’ua, o se la’asaga agai i luma i le taofia o le o’o mai o fualaau faasaina i totonu o le atunu’u.

Ua faapea ona lipotia mai le tele o le vaega o fualaau faasaina, o le Aisa, o lo’o faapea ona maua i totonu o le atunu’u.  Ma ua fa’aalia foi e leoleo lo latou atugalu i le mauaina ai foi o a’upega malolosi i taimi o a latou osofaiga o lo’o faia.

ASIASI ATU TAITAI NIU SILA I TUVALU

Ua fa’alauiloa mai e le Minisita o le Vaega Meamata i Niu Sila, o Huhana Lyndon, lona fiafia e feiloai atu i taitai o le ofisa o le soifua maloloina i Tuvalu, i sana malaga asiasi o lo’o fuafuaina.

O le masina o Ianuari 2024 sa palotaina ai e tagata Tuvalu ia la latou palemene fou, e aofia ai sui e to’a 16.

O Lyndon o se tasi o sui o le polokalama a Malo Aufaatasi e lagolagoina le palemene fou, faatasi ai ma le galulue faatasi ma Minisita fou.

TALA O LE TUPE A  MALO O TONGA

Ua pasia nei e le Palemene a Tonga ia le tala o le tupe a le malo, e $899.2 miliona (tupe Tonga – Pa’anga), mo le tausaga tupe 2024-2025.

E pei ona lipotia e le vaega fa’asalalau a le Matangi Tonga i luga o ‘upega tafailagi, sa pasia le tala o le tupe, i palota e 21, i lona faitauga lona tolu.

Ma i le tala o le tupe, e $664,210,800 ua fa’aagaga mo tautua a le Malo, na amata mai i le aso ananafi.

Sa ta’ua e le Minisita o Tupe, ia Tiofilusi Tiueti, o le faatupeina o lenei paketi, e sau mai i le malo ma ana pa’aga.

FINAU SE AIGA TONGA E TAOFI LO LATOU ‘AUNTY’ MAI I LE TOE FO’I ATU I TONGA

O lo’o feagai nei se aiga Tonga i Aukilani, Niu Sila ma se mafatiaga, ina ua fa’atonuina e le Ofisa o Femalagaiga ia nisi o le aiga ina ia toe fo’i i Tonga.

O le tina matua ia Loasi Latu ma si ona to’alua, ua silia ma le 20 tausaga o nonofo i Niu Sila, ae peitai, o le aso Faraile o le vaiaso ua mavae sa fa’atonuina i la’ua, e tatau ai ona o la toe fo’i i Tonga.

O le tulaga sili ona faigata i lenei mataupu, ona o Loasi, e feagai ma le tiute o le tausiga o lona tuagane, o Viliami, ona o ona gasegase tumau. 

Na fa’aalia e Loasi lona le mautonu, i le toe fo’i atu i Tonga, ona o lona aiga uma o lo’o i Niu Sila ma lona le mana’o e tu’u si ona tuagane.

Sa fa’aalia e le so’oupu a lenei aiga mafatia, o Karina Kaufusi, ona o mafatiaga ua feagai nei ma lo latou aiga ona o lenei faaiuga mai i le ofisa o femalagaiga.

Ae ua mafua lenei fa’alavelave ona o Loasi ma si ona to’alua, na malaga atu i Niu Sila i visa fa’aleaoaoga ma ua silia ma le 20 tausaga, talu ona le toe aoga a la’ua visa.

 Ma sa taumafai lenei ulugalii e faaulu a la pepa mo le nofo tumau ae peitai, sa feagai i latou ma le tele o faafitauli, na aofia ai ma le gaoia o a la tupe sa totogia mo a la pepa nofomau.

FAASALA SE ALII SAMOA I LE LUA TAUSAGA ONA O LE FA’AO’OLIMA

Ua fa’asalaina nei le susuga ia Francis Mamoe mai i Vaiusu, e le faamasinoga maualuga, i le lua tausaga ona o lona fa’ao’olima i se ave taxi sa fa’auo ma lona to’alua.

O Mamoe e nofo i Niu Sila ae e galue i Ausetalia i galuega fa’avaitaimi.  Ma o ia o se tama i se fanau e to’afa.

E tusa ai ma faamaumauga a le malo, na oso Mamoe i totonu o le taxi a le na a’afia i lenei faalavelave, i luma o le maketi i’a i Savalalo, i le masina o Aukuso o le tausaga ua mavae, ma faatonuina le na a’afia e fia alu i Vaitele-fou.

Ae a’o agai atu le la faigamalaga i Vaitele-fou, sa faatu e Mamoe ia le taxi ona o lona mana’o e talanoa i le na a’afia, e uiga i le la faigauo ma lona toalua.  Ae peitai, sa musu le na a’afia e talanoa, ma fa’aauau pea ona alu lana taxi.

O iina na ta ai e Mamoe ia le na a’afia i se a’upega u’amea lapotopoto, ma matapogia ai le na a’afia, ma oso ai le taxi ua so’a seisi taavale o aga’i mai i leisi itu o le auala.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all