Skip to main content

TALA I VAIFANUA

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

FEFA’ASOAA’I TAMAITAI MA TINA O LE PASEFIKA

O le aso lona ono o Fa’aaliga o Tu ma Aganu’u 2024 a le Pasefika (FestPAC 2024), ia Iuni 12, 2024,  sa talimalo ai le faletua o le Kovana o Hawaii, le faletua ia Jamie Kanani Green, i tamaitai ma tina mai i motu eseese o le Pasefika, i le ‘Washington Place’ aua le fefa’asoaa’i o manatu ma lagona e tusa ai ma mataupu taua, o lo’o a’afia ai motu o le Pasefika.

O lenei fa’alapotopotoga sa aofia ma le faletua ia Peseta Tia Seloti mai i Amerika Samoa faapea ma le Tausala o Amerika Samoa, ia Pauliana Angelfromheaven Felise-Vitale.

Sa mafai ona fa’asoa e le Tausala a Amerika Samoa, ia le taua o le tausiga o oe lava ia, e ala i auaunaga mo isi.

FAAMAMALUINA I LE ASO LULU, IUNI 19, IA LE ASO TUTO’ATASI (JUNETEENTH INDEPENDENCE DAY)

I se fa’aaliga aloaia a le afioga i le Kovana Lemanu P. S. Mauga i le aso 12 o Iuni, 2024, sa fa’alauiloa mai ai le avea o le aso Lulu, Iuni 19, 2024 ma aso malolo aua le fa’amanatuina o le aso malolo tuto’atasi (Juneteeth Independence Day) ma o le a tapunia uma ai ofisa a le malo ma taofia ai fuafuaga sa fa’atulagaina.

Mo tagata faigaluega a le malo, ua na o i latou e manaomia (essential) la latou tautua o le a galulue pea.

O lenei aso faamanatu, e aloaia ai le faamutaina o le faapologa i totonu o Amerika.

Ma ua u’unaia e le afioga i le kovana ia tagata uma o le atunu’u ina ia avea le faaiuga o le vaiaso na se’i te’a atu ma aso e toe to manatu ai i taimi faigata ua tuanai, ma opogi faamoemoega ma le alualu i luma ua iai nei i tatou.

E le gata i lea, o le manatuaina ai o i latou ua maliliu aua lava se taumafaiga ina ia tasi le atunu’u.

FAAMANATU E AMATA IA LE 10 TAUSAGA O LE ALOAIA O FANAU FA’AU’U I FA’AILOGA FAALEKONEKERESI

Na aloa’ia e le sui Faipule a Amerika Samoa i le Konekeresi i Uasigitone, le afioga Uifa’atali Amata ia le sefulu tausaga talu ona tufatufaina fa’ailoga mo fanau a’oga a le teritori, mai i le konekeresi.

Saunoa le afioga Uifa’atali, o se fiafiaga sili ia te ia, i tausaga fa’au’u uma ona aloaia taumafaiga a fanau, e ala i nei fa’ailoga, pe a ma le 2,000 e tufatufaina i tausaga taitasi.

Sa ia ta’ua foi le avea o lenei taumafaiga ma auala faapitoa e aloaia ai fanau fa’au’u ma se faamoemoega, o se faaopoopoga lelei i lo latou aso ma se fa’amau fa’ailoga e mafai ona tausia e i latou ma o latou aiga, mo le lumanai.  

Sa saunoa le afioga i le sui Faipule, le tele o fa’au’uga ua ia auai atu iai ma ia va’ai tino ai lava ile taua o lenei aso mo matua uma, aemaise le taimi e tau’a’aoina atu ai a latou fa’ailoga faau’u (diplomas).  Ma sa ia ta’ua le tatau ma onomea ona aloaia fanau fa’au’u uma ma ia avea lo latou aso fa’au’u ma aso fiafia.

Sa ta’ua foi e Uifa’atali le tele o fa’ailoga i vaitaimi o fa’au’uga a a’oga maualualuga e tufatufaina ai nei fa’ailoga, ae o lo’o tele fo’i nisi fa’ailoga e mafai ona o latou ausia pe a fa’au’u mai i le Kolisi a Amerika Samoa ma isi kolisi ma iunivesite, e aofia ai le Iunivesite o Hawaii.  Ae le gata o lea, o le taimi e fa’au’u mai ai mai i le Ofisa o Leoleo (Dept. of Corrections), o fa’au’uga mo Toa o Samoa, o le a’oga a le National Guard mo le fanau talavou.  E maua ai foi fa’ailoga mo vaega tinei mu lea  ofoina atu la latou tautua le totogia mo le tineia o afi i togavao i le itu i Sisifo o Amerika.

Na fa’aalia e le afioga i le sui Faipule lona agaga fa’afetai ia i latou o lo’o fesoasoani malosi i lenei auaunaga, e aofia ai le Ofisa o Aoga ma le peresetene o le ASCC.

ASO FANAU O LE TAGAVAI A AMERIKA

Ua fa’ailoa mai e le sui Faipule o le teritori mo le konekeresi i Amerika, le afioga Uifa’atali Amata, ia le aloa’ia o le aso 14 o Iuni, le aso Faraile o le vaiaso ua tuanai, ma aso e fa’amanatu ai le aso fanau o le tagavai a Amerika.

O le aso lea na pasia ai e le Konekeresi ia le ulua’i tulafono e aloaia ai le tagavai a le malo tele, e aofia ai foliga ma’oti e pei ona sa fa’aaogaina e le alii taita’i ‘au ia George Washington.  Talu mai le ulua’i aso fanau o le tagavai a le malo tele, o le suiga tele sa faia iai, o le fuainumera ma le faatulagaina o fetu i luga o le fu’a, e fa’ailoga ai setete o le malo.

Ta’ua e Uifa’atali, o Amerika Samoa e faamanatu ai lea lava tagavai, e pei ona aofia i fatuga (National Anthem), faapea ai le Aso o le Sisiga Fu’a a le teritori, ia Aperila 17, ae o le aso 14 o lenei masina, ua faapea ona faamanatuina faatasi ai ma le malo tele ia le aso fanau o le tagavai.  O lenei tagavai e avea ma fa’ailoga o le saolotoga, ma ua to’atele alo ma fanau, Toa o Samoa sa tautua ma o lo’o fa’aauau pea ona tautua i le faamalumaluga o lenei tagavai ma o se mitamitaga tele lea i le loto.

Talu mai le 1777, ua faapea ona toe fa’aopoopoina ni fetu se 37 i fetu e 13 sa iai mai i le amataga, ma o faaopoopoga mulimuli ia sa aofia ai ma setete o Hawaii ma Alaska.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all