Skip to main content

Tala i Vaifanua

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

AUAI AMERIKA SAMOA I LE FONOTELE A TA’ITA’I O LE PASEFIKA I MICRONESIA

O le auai o Amerika Samoa i le Fonotele lona 26 a Ta’ita’i o le Pasefika lea sa faataunuuina i Micronesia, i le vaiaso nei, e fa’ailoga ai se la’asaga taua i le fa’alauteleina o le auai faavaomalo faapea le lotogatasi o malo o le Pasefika, e fa’aalia ai le taua tele o le galulue fa’atasi mo le sailia o fofo i fa’afitauli ma atina’eina o le alualu i luma.

I se gaioiga tulaga ese fa’aleta’ita’i o malo, sa faapea ona tusia ai e le Failautusi o le Iunaite Setete, ia Anthony Blinken, se tusi e fa’atagaina ai le auai o Amerika Samoa ma Guam i totonu o le faalapotopotoga o ta’itai o le Pasefika (Pacific Islands Forum-PIF), lea foi sa faaleoina e Kovana Guerreo i luma o le Fono.

O le kovana o Guam, ia Lourdes Leon Guerrero sa ta’ita’ia le PIF lona 26 o lenei tausaga ma sa ina ua mae’a ona maua mai le fa’atagana i le malo tele, sa faapea loa ona valaauliaina Amerika Samoa e auai, ae peitai, ua na ona o se avanoa maimoa, ae le auai i felafolafoa’iga o manatu po o le faia o ni faaiuga i totonu o le fono.

O lenei fonotele sa fa’ataunu’u i le faletalimalo a le Hyatt Regency i Tumon, i Guam, ma sa amataina i le aso 3 o lenei masina, ae na tapunia i le aso ananafi.

O le afioga i le Lutena Kovana, le tofa ia La’apui Talauega E. V. Ale o lo’o ta’ita’ia le aumalaga mai i Amerika Samoa.

I le ulua’i aso o le fonotele, sa faamamafaina ai e le tofa La’apui le taua o lenei avanoa, aua o se auala e mafai ona faamautu ai mafutaga fa’avaomalo i totonu o le Pasefika aua se lumana’i manuia ma le mautu.  Sa saunoa foi le afioga i le Lutena Kovana, o le galulue faatasi, e mafai ai ona fofoina lu’itau ma fausia ai se lumanai manuia mo motu uma o le Pasefika.

I se fa’aaliga fa’alauaitele mai i le Ofisa o le Kovana, ua ta’ua ai le avea o le auai atu o Amerika i le PIF ma auala e faalauteleina ai feso’ota’iga i le va o motu o le Pasefika, ma atina’eina ai fesuiaiga o auala e taua i mataupu e pei o le atina’eina o le tamaoaiga, suiga i tulaga o le tau ma puipuiga faavaomalo.

O le valaaulia mai ia Kovana Leon Guerrero faapea ma le auai a le afioga i le Lutena Kovana o Amerika Samoa, ua fa’amautuina ai se tuuto autasi i le fa’afaileleina o fegalegalea’iga malolosi ma le agaga o le tutufaatasi, i le va o motu po o malo o le Pasefika.

I le tatalaina o le PIF i le aso Gafua na se’i mavae atu, sa soalaupuleina ai e taitai mai i motu o Micronesia ia fa’afitauli o feagai ma i latou, ma na pito augafa lafolafoga i tulaga i le suiga i le tau.  Sa aofia i talanoaga ia se fuafuaga mo le suia i ‘renewable energy’ le 70% o motu, ae e le’i o’o atu i le 2030 faapea ai ma le u’una’iga o fa’atosinaga mo tagata asiasi mai (tourism) e ala i ni faiga pa’aga fou.  

O nisi o mataupu taua sa faapea ona soalaupuleina, na aofia ai fa’ama’i, a’oa’oga ma tulaga o le soifua maloloina.

LE FIAFIA TAGATA FA’ATAU I NISI O SUIGA I LE McDONALD’S

Na vevesi luga o upega tafa’ilagi i manatu fa’aalia e tusa ai ma se fa’aaliga mai i le fale’aiga ale McDonald’s i le le toe iai o a latou masini vai inu lea e pule ai lava le tagata fa’atau i lana vaiinu.  Faapea ma le le toe iai o ni fa’alua pe sili atu foi o vaiinu, e pei ona masani ai.

Sa fa’amaonia mai e se sui a le McDonald’s i le vaega fa’asalalau a le ‘Business Insider’ i le tausaga ua tuana’i, le tu’uina atu o le aia tatau i pule o fale’aiga ta’itasi, pe fa’aauau pea lea tautua, po o le a taofia.

E ui ina fa’alauiloa mai e le McDonald’s se latou taumafataga taugofie, e na o le $5 ae peitai, e le o faamalieina ai loto ma finagalo o ana tagata fa’atau, i le ave’esea o masini vaiinu faapea ma le toe iai o ni fa’alua pe sili atu foi.

E pei ona sa ta’ua e se tasi i luga o upega tafa’ilagi, o le faaiuga lea ua faia e le McDonald’s, ua fa’aalia ai lava le o’o mai o le i’uga o aso.  Ua o’o lava i nisi e fiafia tele i le McDonald’s, ua o’o atu a latou talosaga i le malo mo se fesoasoani ina ia taofia lea tulaga o le a o’o iai a latou vai taumafa.

Ae o se tala fiafia i le McDonald’s a si o tatou atunu’u o lo’o i Tafuna, o lea ua lipotia mai le mou atu o aso o le pe so’o o le eletise ma le tulaga faaletonu o a latou masini.

E ui lava ina e le’i iai lava ni masini vaiinu e pule saunoa ai o tatou tagata, po o le ta’i fa’alua pe sili atu foi.

FAAMAGOTOINA LE MV LADY NAOMI

O le aso Lulu na se’i mavae atu nei (aso Lua i Amerika Samoa), na fa’amagoto ai i gatai atu o Apia, i le loloto e 3,000 mita, ia le va’a o le MV Lady Naomi, i le atoa ai o le 26 tausaga o lana tautua, e le gata, mo le mamalu femalagaa’i i le va o Samoa e lua, ae faapea foi isi motu, e pei ona sa fa’amaonia mai e le susuga i le alii Kapeteni ia Leiataua Samuel Phineas, le Pule Sili a le Ofisa Va’a a Samoa.

E pei ona sa ta’ua e le Samoa Observer, na saunoa le susuga Leiataua i le afu o le tautua a le MV Lady Naomi ma e leai se taimi sa tula’i mai ai se fa’aletonu i lana tautua.  O le malaga mulimuli a le MV Lady Naomi mo Amerika Samoa, lea na malaga mai ia Ianuari 2023 ma lana pasese e 1,350, e aunoa ma se faafitauli.

O le tausaga e 2021, sa amataina ai le fausiaina o le va’a fou o le MV Lady Samoa IV, e sui tulaga i le MV Lady Naomi lea ua taoto nei i le moana i tai atu o Apia.  Ae o Novema 2022 sa amataina ai ana faigamalaga.

Sa to’atele ni o le mamalu o le atunu’u, i Samoa e lua faapea ma atunu’u i fafo, sa fa’aalia o latou manatu ‘ese’ese, i luga o upega tafa’ilagi, e tusa ai ma le tautua a le MV Lady Naomi.

E pei o se tasi o tomanatunatuga sa fa’aalia i luga o upega tafa’ilagi e se tina, i le 1993 se la ulua’i malaga ma si ona tina matua mai i Samoa, i le ulua’i folauga a le MV Lady Naomi mo Amerika Samoa.  Sa ta’ua e lenei tina le maligi o ona loimata a’o ia toe manatuaina le la faigamalaga ma si ona tina a’o soifua, i le po atoa.

E to’atele nisi o le mamalu lautele, sa faitioina le faai’uga faia mo le fa’agotoina o le va’a, ina ua mae’a ona fa’amaonia mai e le Minisita o Galuega ma Femalagaiga (MWTI), le komiti a le Palemene, le Ofisa Inisiua a le Dover Marine faapea ma inisinia mai i le Lloyds Classification, le le toe saogalemu o le MV Lady Naomi mo ni femalagaiga.

Sa to’atele ni manatu fa’aalia i luga o le upega tafa’ilagi, na tatau ona fa’asaoina le va’a, e toe fai faalelei, ae avea ma mata’aga i totonu o le atunu’u.  Aua e to’atele i latou o lo’o finagalo e asiasi atu i lenei meaalofa taua a le atunu’u, ma toe tomanatunatu i a’afiaga o latou olaga, i lana tautua.  Ae le gata foi i lea, e mafai ona avea ma se mata’aga lelei o tala faasolopito o le atunu’u, aua tagata asiasi mai i le atunu’u.

Ae peitai, i fautuaga mai i ofisa ‘ese’ese ma vaega su’esu’ega, na aofia i le faia o le faai’uga mo le MV Lady Naomi, sa fa’amaonia ai le le saogalemu o le va’a mo seisi lava tulaga, se’ia vagana ai le fa’amagotoina.

Ma ae e le’i fa’ataunu’uina lea fuafuaga, sa faapea ona ave’esea e le SSC po o le Ofisa o Va’a ia ni masini ma vaega o le va’a sa mafai ona aoga, ma foai’ina atu lea i le ‘Marine School’ e fesoasoani i a latou a’oa’oga, ae o nisi vaega ma masini o le va’a sa a’oga pea, ua fa’aga’aga nei mo le lipeaina o isi va’a o lo’o fa’aauau pea ona fa’aaogaina e le SSC.

O se tasi o atugaluga tele na fa’aleoina e le to’atele i luga o upega tafa’ilagi, e tusa ai ma le fa’aiuga mo le fa’agotoina o le MV Lady Naomi, i le moana i gatai atu o Apia, o le tulaga lea i le a’afiaga o i’a ma figota o le sami.

Ae peitai, sa ta’ua i le ripoti a le Observer, o le fa’amagotoina o le MV Lady Naomi, sa uia uma ala o le tulafono e pei ona fa’atulagaina e le Minisita o Puna’oa Faalenatura ma le Siosiomata (MNRE) faapea ma tulafono a le MWTI.

O vaega o le va’a ua mautino e ono a’afia ai le gataifale aemaise i’a ma figota o le sami, sa faapea ona ave’esea muamua ae e le’i fa’agotoina le va’a.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all