Skip to main content

Pasia e le Senate se i’ugafono e talosagaina ai le Kovana e taofi le galuega mo alavai

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

O le vaiaso ua mavae, na pasia ai e le Maota o le Senate se i’ugafono, ona o se galuega a le malo o lo’o fa’agasolo nei i Malaeimi mo alavai, lea ua tele ai ni fa’asea ua o’o mai i afioga Senatoa, i le suaina o fanua a aiga, e aunoa ma se feso’otaiga mo le fa’aaogaina o fanua.

O lenei i’ugafono, e talosagaina ai le afioga i le Kovana Lemanu P. S. Mauga ina ia taofi le galuega, se’ia mae’a ona ui ala tatau ma maua mai faatagana tatau.

Ma o lenei iugafono, sa faaulufaleina e le afioga i le Senatoa ia Malaepule Saite Moliga, e faatatau i le galuega a le malo, lea e aofia ai le galuega mo le faaleleia o alavai i Fagaima, aua le vaitafe lea o lo o tafe mai i le mauga i tua o le Kolisi (ASCC) ma agai mai i Malaeimi, ma tau mai i le vaitafe o le Taumata lea e i tafatafa o Aveina i Nu’uuli, sau ai lava lea i Fagaima ma agai mai i tafatafa o le falepuipui se’ia o’o atu ai lava i le sami i le Paka Liona.

I se iloiloga a le Komiti o Galuega Lautele a le Senate i le aso Lulu o le vaiaso ua mavae, sa faamalamalama ai e le Faatonusili a le Matagaluega o Fefaatauaiga (DOC), o Petti Matila, o le galuega mo le faaleleia o alavai i Fagaima, e aofia i le poloketi mo le faaleleia o alavai a le itumalo o le Tualauta.  E aofia ai le faalelei o le ala e tafa mai ai le vai mai i le vaitafe o Aveave lea e i tafatafa o se fanua tanu i Faleniu, ona agai mai lea i Kokoland se’ia o’o mai lava i Fagaima.  O i’ina e fetaui ai ma le vai lea e tafe mai i le Kolisi ma fa’aauau atu ai lava lea i le auvai lea e tafe i tafatafa o le falepuipui, seia o’o atu i le sami i le Paka Liona.

E tusa ai ma fa’aupuga a le i’ugafono, o lo’o ua ta’ua ai le amataina o lenei poloketi i Malaeimi, i leisi itu auala o le Kolisi (ASCC) i totonu o fanua a le aiga potopoto o Fanene.

Ma o lo’o ta’ua ai foi le fa’ataunu’uina o lenei galuega, e aunoa ma le fa’ailoa atu, po o le tapaina foi o se faatagana mai i aiga e ana nei fanua.  E le gata i lea, e le o iai foi se pemita mai i le Ofisa o Galuega Lautele (DPW), leai se kilia po o se faatagana mai i le Ofisa Faasao o Talafaasolopito (ASHPO) po o se iloiloga mai i le komiti faafoe a le PNRS po o le DOC.

Sa fa’ailoa foi le leai o se konekarate i le va o le Malo o Amerika ma le Paramount Builders, lea o lo’o faatinoina le galuega ma e le’i faia foi se tauofoga mo le sailiga o se kamupani e faia le galuega, e tusa ai ma tulafono i tulaga o faatauga, a le malo.

Ma ua faapea foi ona fa’aaogaina e aiga ia ‘upega tafa’ilagi e fa’aleoina ai lo latou le fiafia i le fa’aaogaina o a latou fanua.

E le gata i lea, ua faapea foi ona o latou a’apa mai i a latou Senatoa mo se fesoasoani ma i le suesuega a le aiga sa Leapaga, ua fa’aalia ai le leai o se feso’ota’iga po o se fonotaga, na faia ma aiga, ae e le’i amataina nei galuega.

I le iloiloga lea sa faataunuuina i le aso Lulu o le vaiaso ua mavae, sa fa’asoa mai ai le afioga i le Senatoa ia Magalei Logovi’i, e tusa ai ma se fa’asea a sona tausoga e nofo i Malaeimi, i galuega nei ua faia i luga o lona fanua, ae e le malamalama pe aisea.  Ma o le mafuaaga tonu lea na fai ai se fa’asalalauga i luga o ‘upega tafa’ilagi,  a se tina mai Malaeimi, a’o faia galuega a masini.  Na ta’ua ai e lea tina le leai o seisi o le latou aiga, o malamalama i nei galuega ma le leai o se fesootaiga i le va o aiga ma le malo.

Na molimau le Faatonusili o le DPW, o Faleosina Voigt, o le galuega lea o lo o faia i Malaeimi, e le’i uia ala masani mo pemita ma faatagana mai i ofisa a le malo, ona se tasi lea o galuega, o lo o i lalo o le ‘emergency declaration’ a le kovana, ona o lologa ma fanua solo, ona o tulaga faaletonu i le tau.

O lea ‘emergency declaration’ na fa’asalalauina i le masina o Tesema o le tausaga ua tuanai, ma e fa’ato’a faamutaina ia Fepuari 13, 2024.

Ma na fesiligia ai e Magalei ia Voigt, pe mafai e le malo ona eli fanua o tagata, i so’o se taimi lava e fai ai ‘emergency declaration’.  Sa saunoa le afioga i le Senatoa, o fanua, o mea sina ia a aiga.

Sa saunoa Voigt, ua mae’a ona o latou o’o atu i aiga e ana fanua ia o lo’o faia ai i luga ia galuega ma o lo o latou galulue so’otau’au ma pulenu’u o nu’u, ae e le’i amataina nei galuega.

Ae peitai, sa le’i talitonuina e Magalei lea tulaga ma ia fa’ailoa mai le o’o atu o tagata e ana fanua ma fa’ailoa atu ia te ia, le leai o se latou feso’otaiga ma le malo.  Sa fesili foi le afioga i le Senatoa o le Tualauta i le tamaitai Faatonusili, po o le a sona lagona pe afai e alu atu seisi ma amata ona ‘eli lona fanua, e aunoa ma se mafuaaga.

Sa saunoa Magalei, e fa’afetai e le o ia lea e tupu ai lea tulaga, semanu e lua lava minute e tu’u i le ave masini e alu ese ai ma lona fanua, ae le’i tupu ai se faalavelave.

O lo o ta’ua i totonu o le i’ugafono taufa’aofi, le lagonaina e le Senate o le tagi a ona tagata ma e le mafai ona le amana’ia mea o tutupu i fanua o aiga.

O le popolega i le Senate, e pei ona tino mai i lenei i’ugafono, e faamautu ai le taua tele o le uia o ala tatau o le tulafono ma fegalegalea’iga lelei ma aiga, e ana fanua ia o lo o a’afia i nei poloketi.

Ma ua faapea ona u’una’ia ai e le Senate ia le afioga i le Kovana, e tauala atu i lenei i’ugafono, ina ia taofi le galuega o lo o faia nei ma ia aloaia aia tatau o aiga sa Fanene ma sa Leapaga, i le puipuiga o a latou measina, e le gata mo aiga i le taimi nei, ae faapea fanau o le lumanai.

O lenei mataupu sa faapea foi ona iloiloina e le Senate i le aso Tofi o le vaiaso ua mavae, ae na iai nisi o Senatoa sa tete’e ai.

Na lapataia e afioga Senatoa ia Satele Lili’o, Togiola Tulafono ma Tuia Laumoli, ia afioga i Senatoa, ina ia faia a latou faaiuga ma le fa’aeteete ona o mataupu tau i fanua ma suafa, e patino i le Ofisa o Mataupu tau Samoa.

Sa saunoa foi Togiola, o aiga ia ua a’afia o latou fanua i le galuega a le malo, e mafai ona ave a latou faasea i le ofisa o Mataupu tau Samoa, o latou e gafa ma mataupu faapenei, i lalo o le tulafono.  Afai e le faamalieina i latou i se faaiuga mai i le ofisa o Mataupu tau Samoa, e mafai ona faaulufale a latou mataupu i le faamasinoga.

Sa ta’ua foi e Togiola le taimi o le latou iloiloga ma le faatonusili a le DPW i le mafuaaga ua umi ai ona amata le galuega lea i Fagaima, ae afai ae pasia lenei i’ugafono, o lona uiga, ua fa’alavelave le Senate i le faagasologa o lea lava galuega.  Ua taofi Togiola, afai ae pasia lenei i’ugafono, o lona uiga ua o tatou la’asia lo latou malosiaga, ma ua o latou faia le tiute a le faamasinoga, i le taofia o lenei galuega.

Ae peitai, sa saunoa mai Malaepule, ua mae’a ona uia uma nei auala e aiga ua a’afia i lenei mataupu, ma o le mafua’aga lea ua tapa mai ai i le Fono mo se fesoasoani.  Sa faamanino foi e Malaepule e faapea, e le taofia e le i’ugafono ia le galuega (Waterway Project), ae o se talosaga i le kovana ina ia ona taofia le galuega. 

I le faaiuga, sa faapea ona palotaina lenei mataupu ma pasia ai 10-6.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all