Skip to main content

Saunoaga faapitoa a le afioga i le Kovana i le toe tatalaina aloaia o le nofoaiga lona 38 a le Fono Faitulafono

Tulimatai e Lemanu ma le Faigamalo se atunuu manuia aua alo ma fanau o le lumanai

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

I lana saunoaga i le tatalaga o le Fono Faitulafono i le amataga o le vaiaso, na fa’amamafa mai ai e le afioga i le Kovana, le susuga Lemanu P. S. Mauga e faapea, “O lea tulaga e tatau ona faamanatu pea, taitai o la ta faigamalo, aua le puipuiga lautele, aua le soifua laulelei, aua le alualu i luma o alo ma fanau o le atunuu, tatou te tuuina atu ia i latou, se malo lelei, se atunuu lelei, e pei foi ona tuuina mai ia i tatou e o tatou faiga matua, aemaise tupulaga ua mou atu.”

O le taeao o le aso Gafua, Ianuari 8, 2024, na toe tatalaina aloaia ai tauaofiaga a le Fono Faitulafono, i lona nofoaiga lona 38, i se sauniga faapitoa sa faia i le Fale Laumei i Utulei.  Ma na faafofoga ai foi taitai o le Malo, sui faitulafono, le afioga i le sui Faipule o Amerika Samoa i Uasigitone, faapea sui o le malo o Samoa, i se saunoaga mai i le afioga i le Kovana, e tusa ai foi ma sini faatuina mo le toe tausaga a lana Faigamalo.

O se vaega tele o le amataga o le saunoaga a Lemanu, na fa’atatau lea i suiga tele o lo’o tulai mai, e le gata i totonu o Amerika Samoa, ae o le lalolagi atoa, ona o suiga i le tau.  

Na saunoa Lemanu, o le “manulauti ma le anoafale a le faigamalo, o le agai e tali atu i manaoga o le atunuu i aso uma fai pea, e o’o lava i aso e faigata, e ala i faalavelave ma mea tutupu faalenatura, aemaise suiga tutupu i lo tatou soifuaga.”

Sa ia ta’ua e faapea, “O lo o tatou molimauina i lenei aso ma aso uma, le vevela o le tau mafanafana.  O lena foi o le luitau e le gata ia Amerika Samoa ae o le lalolagi atoa.”

Na ia saunoa foi e faapea, “O lena foi o le luitau o le ta faigamalo.  Ua faia le tulaga o le velasia o le lalolagi ma le kelope, ua fai ma suiga i le soifuaga.  E le gata i tagata soifua, ia a’o le faigamalo i le tautuaina o tagata soifua o si o tatou atunuu.  Maoae suiga tetele ona o le tau vevela.”

Na saunoa Lemanu, ua “fai sina maoae foi suiga ona o le tulaga i le soifuaga o le olaga. E le gata i o tatou fanua ma mea totino, a’o le soifua mai o alo ma fanau.  Suiga malu, suiga malie, aua lava le nofo lelei, nofo saogalemu o tagata soifua o si o tatou atunuu.”

Sa aofia i le saunoaga ale afioga i le kovana se tasi o mataupu ua fai ma avega mamafa i le faigamalo, o se mataupu ua fa’atalanoaina i le lalolagi atoa faapea Amerika Samoa.  Sa ia ta’ua lona auai atu i se fonotaga sa faia i Hawaii i le tausaga ua mavae, lea foi na auai atu ai nisi o sui po o taitai o le teritori.

I lea fonotaga, na ta’ua e Lemanu, “Na fai ai la’u faamatalaga i le eseesega o isi atunuu ma Amerika ma tatou o i lalo o Amerika.  O loo taumafai le lalolagi, ia faaleleia le tau mafanafana.  Ae o le eseesega, o lea talanoa Amerika ma le lalolagi  i fanua ma laueleele tetele.  A’o tatou Amerika Samoa, e (laititi).  E o’o atu i le taimi ua tau mautu mai ai tulaga o le tapenaga o laueeleele tetele ma le lalolagi atoa, ua leai tatou, ona o le laititi o fanua ma eleele o lea tatou te talanoa ai.  E pei ona talanoa atu ai, o le avega mamafa lea i faigamalo ma ona taitai.”

“Tulaga o tapenaga, tulaga o sauniuniga, aua e le gata i fanua, ae o le soifuaga o le atunu’u, e tatau ona tatou silasila ma finau, aua tatou te faatalitali ae fai nei,” o le saunoaga lapatai lea a le afioga i le kovana.

Sa saunoa foi Lemanu e faapea, “O le upu moni, e le alu faapea ai se faigamalo, aua e silasila le atunuu, o taitai, i tulaga o le suiga o le soifuaga, suiga o le lalolagi.  E le faagaloina foi mea tutupu, e fafau ai le lumanai.  Tele o mafui’e, tele suiga o le tau.  O le fa’aaoaoga, e pei o le mafui’e na i tonga, na afaina ai Amerika Samoa, Setema 29, 2009.  Tou soifua mai ai ma matou ola mai ai I lea tulaga.  Le afio mai ai o le afioga i le kovana, i lena vaitau, aemaise le nofoaiga ma le faigamalo i lena vaitau. Le fefefe, le polepole vale, aemaise le le mautinoa o le aso a taeao.  O fua ia, o le suiga o le tau, o fua ia o le tapenaga faaletaitai a le malo, o fua ia e tatau ona sauniuni ai tatou uma, aua le agai i luma.”

Sa ia molimoli foi lona agaga fa’afetai i le afioga Togiola T. A. Tulafono, o le sa avea ma Kovana i lena vaitaimi, faapea le faigamalo, “mo le tapenaina, ma le toe aumai ina o finagalo malu, finagalo lelei, aua le agai i luma o si o tatou atunu’u.”

Sa talanoaina foi e Lemanu le Koviti-19 lea na le’i leva atu ona feagai ma le teritori, i lalo o le taitaiga a le afioga i le kovana ia Lolo M. Moliga.  Sa ta’ua e Lemanu le tulaga lava e tasi na o’o iai le atunu’u i lena foi vaitaimi. “Popole le atunuu, fefefe le atunuu.  Tulai le faigamalo, o mea uma ia, e tatau ona tatou vaai iai.  E le gata i suiga o le lalolagi, ae o le soifuaga o le lalolagi.”

Ua talitonu Lemanu, “E vaaia pea nei tulaga aua e mafua mai…ona o suiga o le lalolagi, le tau mafanafana o le kelope.”

Sa faapena foi ona momoli le agaga fa’afetai a le afioga i le kovana i le afioga Lolo, aua foi lena vaitau, i le “tapenaina o fuafuaga o lena fa’ama’i.”

“Ae afatia le atunuu i tulaga o le koviti, aua sa tapunia tele o pisinisi, tele o galuega, nonofo le mamalu o le atunuu i maota ma laoa, le mafai ona feoai.  Tulaga uma faapea, e fai ma popolega, e le gata ia i tatou taitai, ae o matua ma aiga po o le a le mea o le a tupu taeao.  O le a le fuafuaga o le a tupu taeao.  Faapena foi lo tatou faamoemoe tasi i le Atua.  Le Atua e, fesoasoani mai,” o le saunoaga lea a le afioga i le kovana.

I sana lapataiga mo le atunu’u, ua saunoa ai Lemanu e faapea, “Ua ala ona ou aumaia ia tulaga uma, faamanatu mai pea ia i tatou, aua le vave le galo, ona o lea ua alu lelei lo tatou soifuaga, ae tapena pea le soifuaga o le atunuu, aua le agai i luma o alo ma fanau, le faigamalo Amerika Samoa, i lana fuafuaga i le lumanai.”

Sa ta’ua foi e le afioga i le kovana i lana saunoaga i le aso Gafua e faapea, o seisi mataupu mamafa i le faigamalo, “O le mou atu o tupulaga ma aiga i fafo atu o le atunuu.”  E pei o tagata mai i le motu o Swains (‘Olohenga).

Na saunoa Lemanu, “Ua leai nisi i le motu, ona o le le lava tapena o le faigamalo. E fai o fesootaiga, o tulaga i malaga, asiasiga, aemaise le tautuaina pe a nofoia le motu, i tagata soifua.”

E iai le talitonuga a le alii kovana, “A lava tapena le faigamalo i fesootaiga ma malaga, mea totino a le malo, e o’o ai i tulaga i faigamalaga o le motu, o le a faapena foi ona nofoia pea le motu i ‘Olohenga.”

Sa saunoa Lemanu, “O le popolega, o le vaaiga foi lea ia Manu’a”.

Na faamatala e le afioga i le kovana, o le toatele o le faigamalo ua o’o i Manu’a, e aofia ai foi ma ia.  “Ua gaogao, a’o le tagi aue foi o le atunuu o le motu o Manu’a, o faafefea, faapefea ona fai latou faapenei.  E le lava  vaalele, taugata pasese, le lava malaga a vaa, e o atu ai ma toe o mai ai”.

Sa ia fa’amatalaina foi se tulaga faanoanoa sa ia molimauina a’o iai i Manu’a i se tasi o ana asiasiga, a’o ia tutu i luma o le ASPA i Faleasao.  Sa fa’amatala e Lemanu e faapea, “[sa] ou matamata i le la’uga o uta ma le o’o atu o tagata soifua i uta i o latou fanua ma eleele.  Taunuu atu le vaa, ua le mafai ona alu i totonu  le uafu.  Tulei uma i lalo le uta.  Ae ‘au’au i uta tagata ma toso i uta, latou uta.  A le o lena ua ‘au’au mai le aumaga, la’u atu uta.  E ‘au’au lava i le sami ma la’u uta mai le sami”.

Sa saunoa Lemanu, o le tausaga nei, ua atoa ai le 124 tausaga, o iai Amerika Samoa i lalo o le va’ava’aiga a Amerika, “a’o lea lava e nonofo Manu’a i le 1900, i la’u fuafuaga ma le afioga atu i le kovana lutena”.

Sa toe faaleo mai e le kovana e faapea, “O le popolega, ia aua nei pei Manua o ‘Olohenga.  Le nofia, leai ni isi, ona o le faigata o le soifuaga, ma le gafatia e le faigamalo ona fai fuafuaga lelei, feoaiga, malaga ma tulaga e lelei ai Manua e pei o Tutuila.  Tulaga e lelei ai ‘Olohenga e pei o Tutuila.”

Sa faasoa mai e Lemanu e faapea, atonu o le vaiaso nei, po o le vaiaso a sau, o le a amataina ai se tautua faaopoopo i totonu o le atunu’u.  Sa ia ta’ua le mae’a o ni feutagaiga ma le kamupani vaalele a le Pago Wings, lea o lo o iinei i Amerika Samoa, aua se fuafuaga mo femalagaiga i le va o Tutuila ma Manu’a.

Na saunoa le afioga i le Kovana, “[O se] tasi o lesona sa a’o mai i Hawaii…toatele o le au galulue i Honolulu, e o mai mai motu a Hawaii.  Lele mai le vaalele i le taeao momoli mai, ae totogi lava e le tagata lona pasese, faigaluega, a o’o i le afiafi ona toe o lea o vaalele.  Pei o se faaaoaoga faafaigofie lena i le mamalu o le faigamalo.  A o’o i le taeao taamilo le malaga a le vaalele, avatu tagata faigaluega i Manu’a, aumai tagata Manu’a e faigaluega i Tutuila. O’o i le afiafi toe taamilo le vaalele, faapena foi ona toe faafoi tagata soifua i le mea e o mai ai”.

Na ta’ua e Lemanu e faapea, “…o a’u na ola mai i Tutuila.  Ioe ou te alu i Manu’a ou te eva ai, ae ou te toe fia foi mai i Tutuila i le mea na ou fanau ai.  Faapena se lagona ou te iloa i tama ma tina aemaise fanau mai Manua.  E fia o mai foi e faigaluega ma tausasami McDonald i Tutuila, ae a o’o i le afiafi, e toe fia o i le mea na o mai ai”.

Sa ia fautuaina taitai o le malo ina ia “Aua tatou te aveesea auala mai le soifuaga o si o tatou atunuu”.

I tulaga o aoaoga a fanau, sa saunoa le afioga i le kovana, “[O se] tasi lea o fuafuaga mamafa. E le’i mama le fausia, aemaise le tulaga o aoga a le fanau.  Aua o i’i o le lumanai o Amerika Samoa.  O i’i, e ola ai le atunuu i lona agai i luma.  O tatou faamoemoega, aua le agai i luma o le atunuu”.

Sa ia ta’ua e faapea, “Leai se nu’u e le o’o iai le tautua a le faigamalo i faleaoga [po o le] faaleleia o faleaoga, fausia ni faleaoga fou, ma toe faalelei.  Leai se nuu o tu ai faleaoga a le malo, e le o iai ni fale taalo.  Ua lau soa uma le atunuu Tutuila ma Manua”. 

E le gata i lea na saunoa Lemanu, “Na amata le nofoaiga, o siitaga a le malo, na muamua Faiaoga.  Uma, o le matagaluega.  Ona faasoa atu lea i le mamalu o le faigamalo.  Aisea?  O leisi lea o vaaiga mamafa;  Ia tulai mai fanau, ia popoto ma atamamai fanau, e le gata mo lo latou lumanai, a’o le lumanai o Amerika Samoa”.

Sa fa’aleoina foi e le afioga i le kovana se agaga fa’afetai i Faipisinisi o le atunu’u.  Sa ia saunoa, “E le tulai fua le faigamalo.  Sa o faatasi ma aufaipinisi”. 

Sa ia taua e faapea, “Tulaga o le seleni ua outou silafia, le maota fono aemaise le tatou mafutaga i lenei taeao, leai se mea, leai se tulaga o vaivai ai le tupe maua a le faigamalo.  Faamanuiaga, aemaise tupe fai mai tatou malo tele, lena ua totonu o le lipoti. Ae pau o lea, o faama’i pei ona talanoaina, o fuafuaga a le malo, e au mai i le taimi nei, o leisi lea vaega mamafa i le taimi o le koviti.  Na vaai taitai o Amerika aemaise le lalolagi i le mea e tupu pe a uma le koviti, ona ua tapunia galuega ona ua le maua le tamaoaiga e le lautele, ae tapunia le tele o pisinisi.”

“Na iai le fuafuaga ia i latou e popoto, i tulaga o tupe ma mea faapena, e tele le afaina o le tamaoaiga talu mai ona o le koviti 19.  Tamaoaiga po o le economy, lea na fuafua iai le faigamalo, ia faavavevave ona toe foi atu le tupe i pisinisi, ia vave ona toe u’u lima e tagata soifua ia le tupe, e fai ai faatauga, totogi pili, faataamilo le alu lelei o le tupe, ia toe maua lelei e Amerika Samoa le tamaoaiga,” o a Lemanu lea.

Sa ia ta’ua le”afaina o le tele o setete o Amerika faapea le lalolagi.  Ua pa’u le tulaga o le tamaoaiga ona o faama’i ma isi fua o le agai i luma o le lalolagi soifua”.

“Ae faafetai i le Atua, le faigamalo, fono faitulafono, aemaise au faipisinisi, e le i o’o Amerika Samoa I lea tulaga.”

Na ta’ua e Lemanu, le “vave ona toe maua tupe i aao o le atunuu, toe maua tupe i pisinisi.  E afaina ai foi i lea tulaga pei ona talosagaina le $36 miliona.  O le naunautaiga lena a le malo, ia avatu i le aufaipisinisi ma le atunuu, ia fa’agaioi ma faataamilo, ia toe ola le faigamalo i lona tamaoaiga”.

Ma sa ia fa’aleoina lona agaga faafetai i lea tulaga.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all