Pago Pago - AMERIKA SAMOA
VALA’AU SE TAMALOA I LEOLEO INA UA FAIGATA ONA FA’AFILEMU LONA ATALI’I
Ua ta’ua i fa’amaumauga a le fa’amasinoga ia le valaau o se tama loto mafatia i le ofisa a leoleo i Tafuna, i le taeao o le aso Faraile, Tesema 8 2023, e saili se fesoasoani ina ua fiu e tau fa’ato’afilemu sona atalii, lea sa palauvale solo ma tau’ai meatotino i totonu o le fale, a’o iai nisi fanau a lenei tama.
O le ua molia i lenei fa’alavelave, o le alii o Arona Amituanai, ma e lua ni moliaga ua feagai ma ia.
O le uluai moliaga o le Faatupu vevesi i totonu o lona aiga, lea e mafai ona fa’afalepuipui ai, i le o’o atu i le sefululima (15) aso, po o se sala tupe i le va o le $150 ma le $300; po o moliaga uma e lua.
O leisi moliaga ua feagai ma Amituanai, o le Tete’e a’o taumafai leoleo e loka mai o ia, ma o lenei moliaga, e mafai ona fa’afalepuipui ai le ua molia, i le o’o atu i le sefululima (15) aso, po o se sala tupe e i le va o le $150 ma le $300; ia po o fa’asalaga uma e lua.
E $500 le tupe faatulagaina e mafai ona tatalaina ai le ua molia, mai i le falepuipui e fa’atali ai lona fa’amasinoga.
Ina ua agai atu leoleo i le fale o le aiga o Amituanai, sa va’aia e leoleo le savali mai o Amituanai i luga o le ala galue, ae ina ua ia iloa mai le ta’avale a leoleo, sa toe liliu ma tamo’e agai i lo latou fale, ma lafi i totonu o se potu.
O lo o ta’ua i fa’amaumauga a le malo, le palauvale o Amituanai ma valaau mai i leoleo ina ia aua ne’i o’o atu i totonu o le fale. Ae peitai, sa tatalaina le fale e le susuga ia Niue (le tua’a a Amituanai) ma talosagaina leoleo ina ia ave’ese atu lona atalii mai i lo latou fale.
Ina ua ulufale leoleo i totonu o le fale, na o latou valaau atu ia Amituanai, e sau mai fafo ma le potu, ae peitai, sa fesili Amituanai ma lona ita, po o ai na faatagaina leoleo i totonu o le fale.
Sa faamanino atu e Niue i lona atalii, o ia sa fa’atagaina leoleo e o atu i totonu o le fale, ae liliu mai ai Amituanai ma palauvale mai i si ona tama.
O lo o ta’ua foi i fa’amaumauga a le malo le tete’e o Amituanai ina ua taumafai leoleo e loka mai ona lima ma tu’uina o ia i totonu o le taavale leoleo. Ma o le taimi atoa lava lea, sa fa’aauau pea ona palauvale mai le ua molia ia Niue.
Sa faamatala e Niue i leoleo, na alu ese atu Amituanai mai i lo latou aiga i le vaiaso ua te’a, ae o le aso lea na tupu ai le fa’alavelave, o le aso lena na toe fo’i ane ai. O le otegia atu e lona tama i le alu umi, na amata ai loa ona leotele lenei atalii ma tau’ai solo meafale i totonu o le potu malolo, a’o iai isi tamaiti o le aiga i totonu o le fale.
Sa taumafai foi le susuga ia Niue e tuli i fafo Amituanai mai i totonu o le fale, ae musu le alii. Ae ina ua savali ese atu Amituanai mai le fale, na vili loa e Niue ia leoleo mo se fesoasoani.
Ina ua taunuu leoleo ma Amituanai i le ofisa a leoleo, sa musu le ua molia e fai sana fa’amatalaga e tusa ai ma le faalavelave na tupu.
FA’ALEAGA E SE TAMALOA IA FA’AMALAMA O LE FALE INA UA TULI I FAFO E LONA TO’ALUA
Ua molia nei le susuga ia Mark Leota i moliaga o le fa’aleagaina o mea totino i lona tulaga e lua, o se solitulafono e mafai ona fa’afalepuipui ai se tagata i le o’o atu i le tasi (1) tausaga, o se sala tupe e i le va o le $150 ma le $1000; po o fa’asalaga uma e lua.
E $1,000 le tinoitupe fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai le ua molia mai i le falepuipui, e fa’atali ai lona faamasinoga.
E tusa ai ma fa’amaumauga a le malo, o le afiafi o le aso 15 o Tesema 2023, na vala’au atu ai se tina i le ofisa a leoleo i Tafuna, e lipotia le talepeina e lona to’alua o ni fa’amalama e fitu i lona fale i Aoloau. O le tau aofai o fa’amalama na fa’aleaga e Leota, e $400 i le faamalama e tasi.
Ina ua taunu’u leoleo i le fale o le tina i Aoloau, sa na fa’ailoa ifo i leoleo, e le o iai ia le ua molia i le fale, ae sa ia vaai i lana taavale o paka i le fale o sana uo i Mapusaga. Sa fa’aali atu foi e lenei tina i leoleo ia ata o fa’amalama o lona fale ua faaleagaina. Sa fautuaina e leoleo ia lenei tina ina ia alu i le latou ofisa i Tafuna e faila ai sana lipoti.
Ma o lo o ta’ua i le faamatalaga a lenei tina e faapea, na valaau atu lona toalua (Leota) i lona fale faigaluega, e fa’ailoa atu, o ia (Leota) lea ua i le la fale. Ae na faatonu mai e lenei tina ia lona toalua, e ave ana meatotino ma alu ese ma le fale.
Sa ta’ua e lenei tina e faapea, i ni nai minute mulimuli ane, na valaau atu ai lona uso ma ta’u atu ia te ia, lona fa’alogoina o ni faamalama o lo o ta’ei mai i le fale o le ua a’afia.
Ina ua manava lenei tina ma alu atu i lona fale, sa ia va’aia le faaleagaina o fa’amalama o lona fale, ma ia valaau ai loa i le ofisa a leoleo.
Sa mauaina atu e leoleo ia Leota i le fale a lana uo i Mapusaga ma aveina loa o ia i le ofisa a leoleo i Tafuna. Ae peitai, sa musu le ua molia e tali ni fesili e uiga i le faalavelave na tupu.
MOLIA NI LEOLEO SAMOA I FUALAAU FA’ASAINA
Na lipotia e le nusipepa a le Samoa Observer le fa’amaloloina mai i o latou tiute, e le Minisita o Leoleo ia ni leoleo se to’afa, a’o feagai le ofisa a leoleo ma ni suesuega e tusa ai ma le masalomia o i latou i le fa’aaogaina o fualaau faasaina.
Sa faamaonia e le sui Komesina o Leoleo, ia Papalii Monalisa Tia’i- Keti i le Observer, le fa’amaloloina o nei leoleo e to’afa ona o moliaga ua fa’asaga ia i latou. Ma na ta’ua foi e Papalii, o lo o Iloilo foi e le ofisa a leoleo ia ni fa’asalaga mo nei leoleo, pe a mae’a a latou suesuega.
Na fa’ailoa foi e Papalii, ua mafua lenei su’esu’ega ona o se lipoti mai i se tasi o leoleo, lea na nofo malamalama ai lo latou ofisa i le a’afia o leoleo nei e to’afa i le tagofia o fualaau fa’asaina. O lo o iai se talitonuga, o fualaau fa’asaina o lo o a’afia i lenei mataupu, o le vaega o le Aisa. Ae e le i fa’amaonia e le ofisa a leoleo lea tulaga.
MOLIA NI PAGOTA SE TO’AFA I LE MALIU O SEISI PAGOTA I HAWAII
Ua lipotia mai i Honolulu, Hawaii ia le moliaina o ni pagota se to’afa mai i se falepuipui i le motu o ‘Oahu, Hawaii, i lo latou fasiotia o seisi pagota, ia Iulai 6.
O i latou ua molia, e aofia ai le alii 29 tausaga, o Aaron Tuiteleleapaga, o Bronson Tuiteleleapaga (e 27 tausaga), o le alii 33 tausaga o Manu Sorensen ma le alii 33 tausaga o Josiah Palimoomanu.
O le ua molia, o Christopher Vaefaga, ma na maliu o ia, ua 36 ona tausaga.
Ua fa’atonuina nei e se faamasino ia le lokaina o le toatolu o i latou e aunoa ma se tupe faatulagaina e tatala ai i tua, ae o Palimoomanu, e $500,000 le tupe faatulagaina e mafai ona tatala ai i tua, e faatali ai lona faamasinoga.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus