Skip to main content

TALA I VAIFANUA

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

 

ASIASIGA FA'APITOA A US NAVY COMMANDER MORAN I AMERIKA SAMOA

 

I se pepa o fa’amatalaga mai le Ofisa o le Kovana, sa fa’ailoa ai e fa’apea o le afioga i le Lutena Kovana ia Talauega E.V. Ale na fa’afeiloa’ia se tasi o Ta’ita’i o le fuava’a o le Navy a Amerika, Commander ia Robert L. Moran i le Ofisa o le Kovana i le aso 17 Aokuso, 2023. Na latou faia se talanoaga aoga e fa’atatau i le lumana’i o le fa’afaigaluegaina ma taumafaiga fa’atasi a le Navy i Amerika Samoa.

 

I le taimi o le fonotaga, na fefa’asoaa’i ai Commander Moran ma Talauega, i le fa’amoemoe lelei o le fa’aleleia o polokalama a le Navy i totonu o le teritori. 

 

Sa latou talanoaina foi le faamalosia o sootaga faaleaoaoga e ala i le faailoaina o se polokalame a le Navy Junior Reserve Officers Training Corps (JROTC) i aoga i le lotoifale, faafaileleina o tomai faaletaitai, ma tuuina atu i tagata talavou ni avanoa taua e auauna atu ai i lo latou atunuu a o tulituliloa aoaoga maualuluga.

 

I le tali atu ai i nei taumafaiga, na faaalia ai e le Sui Kovana ia Talauega lona agaga fiafia, ma taʻua ai, “Matou te fiafia i le faamoemoe o le galulue faatasi a le Navy mo o tatou tupulaga talavou,” na ia taʻua atili ai, “O le tuufaatasia o polokalame JROTC a le Navy i totonu o a tatou faalapotopotoga faaleaoaoga e talia fiafia. Faatasi ai ma polokalame a le Army JROTC o loʻo faʻatulagaina nei, o le a maua e a tatou tupulaga talavou se isi avanoa faigaluega e faigofie ona suia pe a latou filifilia."

 

Na ia fa’amamafaina fo’i e Talauega le taua fa’asolopito o le so’otaga a le teritori ma le Navy a le Iunaite Setete, i lona fa’ailoa mai, “Ua leva tele le tala fa’asolopito o Amerika Samoa ma le U.S. Navy, o le fa’afeiloa’ia o taumafaiga a le Navy e fa’aauau pea le galulue fa’atasi o se molimau lea o lo tatou so’otaga tumau ma le fa’asoa fa’atasi i ai. alualu i luma." 

 

A'o fa'aauau pea fuafuaga mo le fa'afaigaluegaina ma le auai o le Navy, sa fa'aalia e itu uma e lua lo latou naunau e galulue vavalalata ina ia mautinoa le manuia o nei taumafaiga.

 

FUAFUA LE FAIGAMALO E FA'AFAIGALUEGA NISI O LEOLEO FOU MO LE TOESE I TAFUNA

 

O le fa'atalanoaina o le solaaga a pagota o le falepuipui talu ai nei mai le toese i Tafuna ose fa'amuamua lea a le Faigamalo a Lemamu-Talauega, e pei ona fa’ailoa i se pepa o fa’amatalaga mai le Ofisa o le Kovana. 

 

Fa’alauiloa e le faigamalo e faapea, o le afioga i le Sui Kovana ia Talauega Eleasalo Ale, na taloina se fonotaga i le aso Tofi, Aokuso 17, 2023, ma fa’atautaia ai loa e ia lava se savaliga i totonu o le Falepuipui i Tafuna ma ta’ita’i taua.

 

I le tali atu ai i lenei mataupu, ua tu’ufa’atasia ai e Talauega se fuafuaga ina ia mautinoa e le toe tula’i mai ni fa’alavelave fa’apenei i le lumana’i i le toese i le sosola i tua o pagota. 

 

Fa’ailoa e Talauega, o se tasi o fofo autu o le a faʻatinoina o le faʻafaigaluegaina o leoleo fou e oʻo atu i le 40. E taua tele le lava o le aufaigaluega i le tausiaina o se siosiomaga saogalemu ma le malu puipuia i totonu o le nofoaga i le toese. 

 

“E le gata i lea, o loʻo matou vaʻavaʻai totoʻa i le mataupu o le tumutumu i totonu o sela o le toese ma le maeʻa o le fale fou mo le Maximum Holding,” o le vaega lea o le saunoaga a Talauega.

 

“Matou te fia fa'amautinoa atu i tagatanu'u o Amerika Samoa o lo'o fa'atinoina ma le fa'anatinati ma le fa'amaoni nei faiga fa'asa'o. O lo'o fa'amuamua pea le saogalemu o o tatou nu'u, ma o lo'o fa'amaualuga i la tatou tautinoga e fa'amautinoaina o lo'o fa'agaoioi le tatou fale fa'asa'oga ose fa'alapotopotoga malupuipuia ma toe fa'aleleia,” o le saunoaga lea a Talauega.

 

“I le avea ai ma sui o le afioga i le ali’i Kovana ia Lemanu P. S. Mauga, ou te fa’afetaia le galulue fa’atasi ma le fa’amaoni o le aufaigaluega a le Ofisa o Toese ma Ofisa e fa’amalosia tulafono, ma i latou uma o lo o aofia i lenei taumafaiga. O le a fa’aauau pea ona matou galulue ma le le fiu e toe fa’afo’i le talitonuga o le atunu’u i la matou faiga fa’asa’o,” o le saunoaga lea a le Sui Kovana ia Talauega.

 

E le’i fa’ailoa e le faigamalo ni faamaumauga lata mai i le aofai o pagota sa sosola ese mai le toese talu mai le amata o lenei tausaga, ae o lo’o maua nisi o fa’amatalaga i mataupu o lo’o tulai mai i le fa’amasinoga.

 

O se tasi lenei o mataupu sa laga i le Aso Gafua i le tauaofiaga a le Maota o Sui, o le sosola ese o pagota mai le toese, ma o se tasi foi lea o atugaluega i nisi o pisinisi o aafia ona o le sosola ese o pagota mai le falepuipui.

Comments

Sorted by Best
Loading comments

Comments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.

Powered by Disqus

More from Le Lali

View all