Pago Pago - AMERIKA SAMOA
ASIASIGA FA'APITOA A US NAVY COMMANDER MORAN I AMERIKA SAMOA
I se pepa o fa’amatalaga mai le Ofisa o le Kovana, sa fa’ailoa ai e fa’apea o le afioga i le Lutena Kovana ia Talauega E.V. Ale na fa’afeiloa’ia se tasi o Ta’ita’i o le fuava’a o le Navy a Amerika, Commander ia Robert L. Moran i le Ofisa o le Kovana i le aso 17 Aokuso, 2023. Na latou faia se talanoaga aoga e fa’atatau i le lumana’i o le fa’afaigaluegaina ma taumafaiga fa’atasi a le Navy i Amerika Samoa.
I le taimi o le fonotaga, na fefa’asoaa’i ai Commander Moran ma Talauega, i le fa’amoemoe lelei o le fa’aleleia o polokalama a le Navy i totonu o le teritori.
Sa latou talanoaina foi le faamalosia o sootaga faaleaoaoga e ala i le faailoaina o se polokalame a le Navy Junior Reserve Officers Training Corps (JROTC) i aoga i le lotoifale, faafaileleina o tomai faaletaitai, ma tuuina atu i tagata talavou ni avanoa taua e auauna atu ai i lo latou atunuu a o tulituliloa aoaoga maualuluga.
I le tali atu ai i nei taumafaiga, na faaalia ai e le Sui Kovana ia Talauega lona agaga fiafia, ma taʻua ai, “Matou te fiafia i le faamoemoe o le galulue faatasi a le Navy mo o tatou tupulaga talavou,” na ia taʻua atili ai, “O le tuufaatasia o polokalame JROTC a le Navy i totonu o a tatou faalapotopotoga faaleaoaoga e talia fiafia. Faatasi ai ma polokalame a le Army JROTC o loʻo faʻatulagaina nei, o le a maua e a tatou tupulaga talavou se isi avanoa faigaluega e faigofie ona suia pe a latou filifilia."
Na ia fa’amamafaina fo’i e Talauega le taua fa’asolopito o le so’otaga a le teritori ma le Navy a le Iunaite Setete, i lona fa’ailoa mai, “Ua leva tele le tala fa’asolopito o Amerika Samoa ma le U.S. Navy, o le fa’afeiloa’ia o taumafaiga a le Navy e fa’aauau pea le galulue fa’atasi o se molimau lea o lo tatou so’otaga tumau ma le fa’asoa fa’atasi i ai. alualu i luma."
A'o fa'aauau pea fuafuaga mo le fa'afaigaluegaina ma le auai o le Navy, sa fa'aalia e itu uma e lua lo latou naunau e galulue vavalalata ina ia mautinoa le manuia o nei taumafaiga.
FUAFUA LE FAIGAMALO E FA'AFAIGALUEGA NISI O LEOLEO FOU MO LE TOESE I TAFUNA
O le fa'atalanoaina o le solaaga a pagota o le falepuipui talu ai nei mai le toese i Tafuna ose fa'amuamua lea a le Faigamalo a Lemamu-Talauega, e pei ona fa’ailoa i se pepa o fa’amatalaga mai le Ofisa o le Kovana.
Fa’alauiloa e le faigamalo e faapea, o le afioga i le Sui Kovana ia Talauega Eleasalo Ale, na taloina se fonotaga i le aso Tofi, Aokuso 17, 2023, ma fa’atautaia ai loa e ia lava se savaliga i totonu o le Falepuipui i Tafuna ma ta’ita’i taua.
I le tali atu ai i lenei mataupu, ua tu’ufa’atasia ai e Talauega se fuafuaga ina ia mautinoa e le toe tula’i mai ni fa’alavelave fa’apenei i le lumana’i i le toese i le sosola i tua o pagota.
Fa’ailoa e Talauega, o se tasi o fofo autu o le a faʻatinoina o le faʻafaigaluegaina o leoleo fou e oʻo atu i le 40. E taua tele le lava o le aufaigaluega i le tausiaina o se siosiomaga saogalemu ma le malu puipuia i totonu o le nofoaga i le toese.
“E le gata i lea, o loʻo matou vaʻavaʻai totoʻa i le mataupu o le tumutumu i totonu o sela o le toese ma le maeʻa o le fale fou mo le Maximum Holding,” o le vaega lea o le saunoaga a Talauega.
“Matou te fia fa'amautinoa atu i tagatanu'u o Amerika Samoa o lo'o fa'atinoina ma le fa'anatinati ma le fa'amaoni nei faiga fa'asa'o. O lo'o fa'amuamua pea le saogalemu o o tatou nu'u, ma o lo'o fa'amaualuga i la tatou tautinoga e fa'amautinoaina o lo'o fa'agaoioi le tatou fale fa'asa'oga ose fa'alapotopotoga malupuipuia ma toe fa'aleleia,” o le saunoaga lea a Talauega.
“I le avea ai ma sui o le afioga i le ali’i Kovana ia Lemanu P. S. Mauga, ou te fa’afetaia le galulue fa’atasi ma le fa’amaoni o le aufaigaluega a le Ofisa o Toese ma Ofisa e fa’amalosia tulafono, ma i latou uma o lo o aofia i lenei taumafaiga. O le a fa’aauau pea ona matou galulue ma le le fiu e toe fa’afo’i le talitonuga o le atunu’u i la matou faiga fa’asa’o,” o le saunoaga lea a le Sui Kovana ia Talauega.
E le’i fa’ailoa e le faigamalo ni faamaumauga lata mai i le aofai o pagota sa sosola ese mai le toese talu mai le amata o lenei tausaga, ae o lo’o maua nisi o fa’amatalaga i mataupu o lo’o tulai mai i le fa’amasinoga.
O se tasi lenei o mataupu sa laga i le Aso Gafua i le tauaofiaga a le Maota o Sui, o le sosola ese o pagota mai le toese, ma o se tasi foi lea o atugaluega i nisi o pisinisi o aafia ona o le sosola ese o pagota mai le falepuipui.
Comments
Sorted by BestComments are powered by Disqus. By commenting, you agree to their privacy policy.
Powered by Disqus